BANJALUKA – Komisija za koncesije RS usvojila je novi pravilnik koji bankama omogućava da kreditirane koncesije prenesu sa koncesionara koji odustaje od tog posla na finansijski sposobne investitore.

Pravilnik o postupku prenosa ugovora o koncesiji i prenosu vlasničkih prava koncesionara reguliše to pitanje kada nosilac koncesije iz ekonomskih ili nekih drugih opravdanih razloga ne može da realizuje obaveze prema koncesionom ugovoru ili prema kreditoru.

Predrag Aškrabić, predsjednik Komisije za koncesije RS, kaže da banke, ukoliko to žele, mogu podnijeti zahtjev za prenos ugovora o koncesiji sa sadašnjeg akcionara koji izlazi iz tog posla na treće pravno lice.

"Banke bez te klauzule izbjegavaju da prate koncesione projekte zbog rizika da kreditirani poslovi neće biti dovoljno profitabilni da garantuju redovno vraćanje plasiranih zajmova", napominje on.

Aškrabić kaže da Ministarstvo industrije, energetike i rudarstva RS trenutno analizira status više od 100 dodijeljenih koncesije za male hidroelektrane, gdje će se ići na raskid ugovora s firmama koje projekat nisu pomjerile sa "mrtve tačke", dok se koncesije koje imaju građevinsku dozvolu mogu prenijeti na druga lica.

Koncesionar koji namjerava prenijeti više od 30 odsto vlasništva nad koncesijom drugom licu mora tražiti prethodnu saglasnost resornog ministarstva i Komisije za koncesije RS.

Nenad Opačić, predsjednik Upravnog odbora Udruženja koncesionara RS, pozdravio je nova podzakonska rješenja, ali i izrazio razočarenje zbog toga što se bankama to ranije nije omogućilo.

"Banke, naravno, gledaju svoje interese i traže garancije da će njihovi krediti biti vraćeni. Malo je bilo investitora koji su svojom finansijskom snagom ili vrijednošću imovine mogli ispuniti uslove banaka, pa su ili odbijale projekte ili prihvatale i rizik da kreditiraju koncesije na bazi dostavljenih biznis planova upitne projekcije", ističe Opačić.

Banke u RS, koje su prije svjetske ekonomske i finansijske krize bile izdašnije u podršci koncesionih projekata iskorištavanja energije iz obnovljivih izvora, sada ne pružaju takve namjenske kreditne linije.

Ivan Vlaho, direktor UniCredit banke Banjaluka, kaže da oni ne pružaju posebne kreditne linije za "zelenu" energiju, već formiraju specijalizovane timove koji procjenjuju svaki projekat u dotičnoj privrednoj oblasti.

"UniCredit banka do prošle godine generalno nije bila aktivna po pitanju privrednih projekata, pa tako i podrške energetici, što nova uprava nastoji da promijeni, te trenutno razgovaramo o mogućnosti kreditiranja nekoliko malih hidrocentrala", napominje on.

Vlaho ukazuje da je, dok je bio zaposlen u UniCredit banci Mostar, kao najčešći problem uočio nisku otkupnu cijenu struje zbog koje projekti nisu garantovali profitabilnost i redovnost u otplati kredita.

Regulatorna agencija za energetiku RS je tek nedavno propisala više otkupne cijene za energiju iz obnovljivih izvora, koje su investitori ocijenili stimulativnim, ali još nisu dobile saglasnost Vlade RS i stupile u primjenu.

"Ne znam zbog čega se kod nas uvijek godinama čeka da se usvoje neke dobre stvari. Da su povoljnije otkupne cijene i nova rješanja u prenosu ugovora o koncesijama usvojena prije pet godina, u RS danas bismo imali daleko više izgrađenih malih hidroelektrana od postojeće tri", uvjeren je Opačić.