Propast Grčke kao države koštaće Evropu mnogo više nego bilo kakav drugi kompromis, tvrdi Lavrens Samers, bivši dekan Harvarda i bivši ministar finansija SAD.

„Ako kreditori ne smisle način kako da se dogovore sa Grcima, ova članica EU će propasti. Slom će biti neizbježan. Zatvaranje banaka doći će zajedno s kreditnim problemima kao posljedica ukidanja evropske pomoći, siromaštvo u Grčkoj će se još više pogoršati. To će dovesti do propasti države u kojoj će najviše stradati grčki narod“, izjavio je Samers za „Financial Times“.

Ukoliko bi Grčka propala, uslijedila bi masovna migracija Grka na sjever, što bi dodatno zakomplikovalo stvari u državi, a ne treba ni spominjati sa kakvim bi se tek problemima nakon kolapsa suočila Evropa usljed rastućeg ruskog uticaja u ovoj zemlji, objasnio je Samer, koji je novonastalo stanje uporedio s Prvim svjetskim ratom.

„Istoričari mogu da razumiju kako je došlo do Prvog svjetskog rata, ali i sto godina kasnije još ne mogu da shvate zašto se to zaista dogodilo“, kaže Samers.

„Da bi se izbjegla katastrofa treba učiniti nekoliko stvari“, smatra Samers.

„Grčki premijer Aleksis Cipras mora da učini sve što je potrebno kako bi postigao politički sporazum s ostatkom Evrope. To bi značilo da odustane od ideološke retorike i da prihvati da su grčki problemi u najvećem dijelu grčka krivica kako bi mogao da se usredsredi na pronalaženje načina da njegova zemlja ostane u evrozoni“, objašnjava Samers.

Sljedeći korak bi bio, smatra Samers, prihvatanje reformi i otpis duga.

„Grčka mora da prihvati reforme koje se odnose na PDV i penzije i tek kada završi svoj dio posla može očekivati da će veliki dio duga biti otpisan. Njemačka premijerka Angela Merkel i drugi evropski vlastodršci moraju da učine sve što je potrebno kako bi ove reforme u Grčkoj prošle što bezbolnije. To znači da će morati da izdvoje ogromna finansijska sredstva samo za „krpljenje rupa“.

Takođe, MMF mora da shvati da se u Grčkom slučaju ne radi samo o brojkama već i o visokoj evropskoj politici.

Evropske banke u boljoj poziciji da izdrže Grexit

јAmerička bonitetna agencija Moodys smatra da su banke u evropskoj monetarnoj uniji trenutno bolje pozicionirane da prežive izlazak Grčke iz nje, nego nego što je to bio slučaj na vrhuncu krize u evrozoni.

Banke u državama na periferiji evrozone, međutim, nešto su više osjetljive na negativne posljedice grčke krize, navodi „Moodys“ u saopštenju objavljenom na svom sajtu.

„Popravljanje finansijskih uslova u bankama evrozone i ekonomska stabilizacija regiona učinili su banke otpornijim na spoljne šokove u odnosu na period sa vrhunca krize“, navodi direktor banakrskog tima „Moodysa“ u Londonu Šon Merion.

Pored toga, rizici od smanjenja likvidnosti ili prelivanja krize su manji nego što su bili prije tri godine, u svjetlu jačanja povjerenja investitora, postepenog vraćanja privrednog rasta u region i širenja dijapazona oruđa koje zakonodavci u evrozoni mogu da upotrebe u slučaju da pristup banaka tržištima radi finansiranja bude ograničen.

Banke sa periferije evrozone, na Kipru, u Irskoj, Italiji, Portugalu i Španiji, pretrpjele bi, međutim, ozbiljnije probleme u slučaju izlaska Grčke iz monetarne unije, naveo je Moodys, koji smatra da Grexit nije najvjerovatniji scenario iako je tak rizik sada veći nego prije.

„Te banke su ojačale svoju finansijsku poziciju proteklih godina, ali posljedice prošle krize još uvijek utiču na njihovo poslovanje i njihov pristup tržišnom finansiranju i dalje je ograničen“, dodao je Merion.

Grexit bi oborio cijene stanova u Grčkoj

Cijene nekretnina u Grčkoj značajno bi pale ukoliko bi ta zemlja bila primorana da napusti evrozonu i uvede nacionalnu valutu, ocijenili su za list Katimerini stručnjaci iz sektora nekretnina.

Prvi nivo obezvređivanja vrijednosti nekretnina bio bi u skladu sa devalvacijom nove valute u odnosu na evro, a cijene bi poslije toga po svoj prilici nastavile da padaju u svjetlu negativnih finansijskih uslova koji bi pratili izlazak Grčke iz monetarnog bloka, piše atinski dnevnik.

„Tržište bi se praktično našlo na nultoj tački i moralo bi da krene iz početka. Prema takvom scenariju, veoma je vjerovatno da bi oni koji su i dalje likvidni u evru ili drugim snažnim valutama, stranci ili Grci, iskoristili znacajan pad cijena“, smatra direktor konsultantske kuće Savils Elas, Dimitris Manusakis.

Sa druge strane, period čekanja na prodaju nekretnina će rasti. „Vlasnicima će biti potrebne godine da privuku kupce, pogotovo ako nekretnina nije na popularnoj lokaciji ili ima nedostatke“, navodi Manusakis.

Prosječan period čekanja na prodaju nekretnine trenutno iznosi godinu dana. Najveći problemi nastali bi na tržištu rezidencijalnih nekretnina koje su pod hipotekom, budući da bi pad vrijednosti nekretnina hipotekarne kredite pretvorio u nenaplative.

Kao rezultat ekonomske krize i slabe likvidnosti, cijene nekretnina su u Grčkoj od kraja 2008. do prvog kvartala ove godine pale u prosjeku 38 odsto, dok je taj pad bio još veći u Atini (40 odsto) i Solunu (42 odsto), pokazuju podaci Banke Grčke. Centralna banka dodaje da je pad cijena stanova nadmašio pad cijena poslovnih prostora.

Izlazak Grčke iz evrozone primorao bi mnoge ljude na prodaju nekretnina, budući da bi se suočili sa nedostakom prihoda. Grčka bi postala veoma atraktivno tržište za inostrane kupce, ne samo institucionalne investitore, već i obične ljude, odnosno za svakoga sa novcem u rukama, navodi potpredsjednik Asocijacije istraživačkih agencija (EPPA), Teologos Bosdas. (Financial Times/Agencije)