BEČ – Austrijska prijestolnica biće prvi grad sa najvećom toplotnom pumpom u Evropi koja će zagrijavati više od 100.000 domaćinstava.

Nedavno su u glavni grad Austrije iz Francuske dopremljene tri toplotne pumpe potrebne za prvu fazu izgradnje velikog sistema pumpi u sklopu postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda Simmering. Nosilac projekta, gradska energetska kompanija Wien Energie planira do kraja godine omogućiti klimatski neutralno daljinsko grijanje za 56.000 domaćinstava.

Od 2027. godine, kada je predviđen završetak izgradnje sistema sa ukupno šest pumpi snage 110 megavata, na ovaj način će se grijati 112.000 bečkih domaćinstava.

“Naš moto je izbaciti plin. Želimo da postanemo neovisni od uvoza plina i da izađemo iz začaranog kruga sve skupljeg grijanja. Prelazak na klimatski prihvatljivu toplotu iz obnovljivih izvora je najodrživija mjera protiv visokih troškova grijanja“, naglašava član bečke gradske vlade iz resora za zaštitu klime Jürgen Czernohorszky.

Velikom toplotnom pumpom Wien Energie će do 2027. godine povećati udio obnovljivog daljinskog grijanja do 14 posto. Svaka od šest približno 12 metara dugih, 9 metara širokih i 7 metara visokih toplotnih pumpi je teška impresivnih 205 tona.

Do sada je za proizvodnu daljinskog grijanja korišten ostatak toplote iz prečišćenih otpadnih voda iz postrojenja Simmering. Obično je nakon ovog postupka voda tekla dalje u Dunavski kanal ali krajem godine će prethodno prolaziti i kroz tri, a kasnije i kroz šest toplotnih pumpi koje će koristeći izmjenjivače toplote proizvoditi toplotu od 90 i više stepeni Celzijusa. Putem tople vode preko mreže daljinskog grijanja ova toplota teče do hiljada bečkih stanova.

Sa dužinom od preko 1.300 kilometara, bečka mreža daljinskog grijanja jedna je od najvećih u Evropi. Trenutno polovina daljinskog grijanja dolazi iz kombinovanih toplana i elektrana koje rade na prirodni plin. Otprilike jedna trećina daljinskog grijanja se dobije spaljivanjem otpada, a ostatak iz geotermalne toplote, biomase i otpadne toplote iz industrijskih postrojenja. (Swot, Foto Wien Energie/ Christian Hofer)