BANJALUKA – Prijedlogom strategije razvoja energetskog sektora RS do 2030. godine nije predviđena privatizacija “Elektroprivrede RS”, izjavila je direktor ovog preduzeća Branislava Milekić. 
Ističući da planirane investicije na gornjem ili srednjem toku Drine ne znače privatizaciju dijelova ovog mješovitog holdinga, ona je pojasnila da “Elektroprivreda RS” želi da gradi nove energetske kapacitete sa strateškim partnerima, dok odlukom Vlade RS postojeći energetski kapaciteti ostaju u sadašnjem vlasničkom odnosu.
“Sa strateškim partnerom želimo da obezbijedimo energetsku stabilnost i da budemo prisutni kao investitor u što više energetskih objekata, kao što su hidro, termo i vjetar”, rekla je Milekićeva i dodala da će nakon isteka koncesionog perioda svi objekti u potpunosti biti vraćeni u vlasništvo entiteta.
Ukupno planirana investiciona ulaganja “Elektroprivrede RS” za ovu godinu iznose 283 miliona KM, a među najznačajnijim su kapitalni remont Termoelektrane Ugljevik, modernizacija Hidroelektrane Trebinje 1 i otvaranje novog kopa u Rudniku i TE Gacko.
“Planirana investiciona ulaganja `Elektroprivrede RS` u prvoj fazi izgradnje odnose se na izgradnju četiri hidroelektrane na gornjem toku Drine: Buk Bijela – niska, Foča, Paunci i Sutjeska. Među prioritetne izgradnje ulazi i HE Dabar koja pripada projektovanom hidroenergetskom sistemu Gornji horizonti rijeke Trebišnjice”, rekla je Milekićeva.
Prema njenim riječima, u drugoj fazi planirana je izgradnja hidroelektrana na području Gornjih horizonata Nevesinje i HE Bileća, a na donjem toku Trebišnjice izgradnja HE Dubrovnik 2 ili alternativno rješenje.
“Dio novca za izgradnju novih energetskih objekata namjeravamo da izdvojimo iz vlastitih sredstava, kao što su slobodna amortizacija i dobit, a za drugi dio ćemo aplicirati kod međunarodnih kreditnih organizacija, banaka i fondova”, naglasila je Milekićeva.
Ona je naglasila da je “Elektroprivreda RS” počela istraživanje alternativnih izvora energije, prije svega potencijala vjetra.
“U planu je da nađemo strateškog partnera sa kojim bismo učestvovali u izgradnji jednog vjetroparka snage oko 50 megavata”, pojasnila je Milekićeva.
