BANJALUKA – BiH bilježi znatan pad u slobodi poslovanja, pa se na Indeksu ekonomskih sloboda za ovu godinu, sa 57,3 poena, nalazi posljednja u regionu, a na 104. mjestu u svijetu.

Navodi se to u novom izvještaju Fondacije "Heritage" i "Wall Street Journala", koje je obuhvatilo 184 zemlje, i u kojem se dodaje da u našoj zemlji preduzetnike obeshrabruju loša zaštita imovinskih prava i raširena korupcija.

Obeshrabruje i činjenica da je ukupan rezultat BiH lošiji za 0,2 odsto u odnosu na prošlu godinu. Što se tiče Evrope, BiH je na 38. mjestu od 43 zemlje i ukupan rezultat je daleko ispod regionalnog prosjeka.

"Vladavina zakona je slaba, a lokalni sudovi su podložni stalnom političkom miješanju i nemaju resursa da efikasno procesuiraju složena krivična djela", navodi se u obrazloženju i dodaje da su osnove ekonomskih sloboda slabe i nejednake u zemlji.

Dalje stoji da neefikasna i velika javna potrošnja predstavljaju stalan fiskalni teret, koji je nametnula vlast. Autori navode da je nakon nekoliko godina snažnog ekonomskog rasta ekonomski učinak BiH pogoršan, djelimično zbog globalne ekonomske krize, a i zbog generalno sporog prelaza na politiku otvorenog tržišta i efikasnih regulativa.

U obrazloženju se dodaje da je preduzimačka atmosfera i dalje obeshrabrujuća. Registracija imovine je većinom nepouzdana, što otvara vrata mogućem sporu.

"Učinjeni su napori da se unaprijede zakoni o nekretninama i ponište prethodni kontradiktorni zakoni, kao i da se razviju novi efikasniji registri u dva entiteta. Sistem pravosuđa ne pokriva adekvatno komercijalne aktivnosti. Ugovori su skoro neprimjenjivi, a implementacija Zakona o intelektualnoj svojini nije adekvatna", navodi se u obrazloženju.

Rezultati ove analize, prema riječima Saše Grabovca, izvršnog direktora Udruženja ekonomista RS – SWOT, predstavlja upozorenje za one koji kreiraju ekonomski ambijent u BiH. Oni treba da shvate da sve izjave da smo uradili dosta padaju u vodu.

"Drugi napreduju puno brže i puno bolje. I zato se nadam da će formiranje Savjeta ministara BiH donijeti pomake i nova kvalitetna zakonska rješenja u ovom segmentu", rekao je Grabovac.

Za Fikreta Čauševića, profesora na sarajevskom Ekonomskom fakultetu, ovako lošem rezultatu BiH na globalnom nivou prije svega doprinijela je činjenica da 14 mjeseci nismo imali Savjet ministara BiH.

"To je jedan od vrlo značajnih faktora koji je uticao na pogoršanje položaja BiH u istraživanjima o slobodi poslovanja", istakao je Čaušević i dodao da svako rangiranje, pa čak i ono koji radi Svjetska banka i Svjetski ekonomski forum, treba uzimati sa dozom rezerve.

"Ne pravdam BiH, jer u našoj zemlji ima puno problema, ali s njima se suočava i zapadna Evropa i ekonomski daleko jače zemlje", rekao je Čaušević, navodeći primjer Makedonije, koja se u svjetskim razmjerima navodi kao zemlja koja je uradila ogromne iskorake u reformi poslovnog okruženja u posljednjih nekoliko godina.

Istovremeno, Makedonija se posljednjih dana u istraživanju uglednog lista "The Economist" našla na posljednjem mjestu kada je u pitanju stopa nezaposlenosti i stepena inflacije.

Da bi BiH postigla bolje rezultate u slobodi poslovanja tokom 2012. godine, dodaje Čaušević, Savjet ministara BiH što prije treba usvojiti budžete, što će biti pozitivan signal zemljama u okruženju i Evropskoj uniji.

"Osim toga, treba unaprijediti i pojačati međuentitetsku i međudržavnu saradnju", naglasio je on.

Prema pomenutom istraživanju, najslobodniji je Hong Kong, i to 18. godinu zaredom, i ocijenjen je najvišom ocjenom od 89,9. Hrvatska je na 83. mjestu sa ocjenom 60,9, dok je Srbija na 98. mjestu sa ocjenom 58.

Pored Hong Konga, u prvih deset zemalja po stepenu ekonomskih sloboda ušli su Singapur, Australija, Novi Zeland, Švajcarska, Kanada, Čile, Mauricijus, Irska i SAD.

Rang zemalja u regionu po ekonomskim slobodama

DRŽAVA                    RANG

Makedonija                43

Slovenija                   69

Crna Gora                  72

Hrvatska                      83

Srbija                         98

BiH                             104

Indikatori za ocjenjivanje otvorenosti ekonomije

VLADAVINA PRAVA     (ocjene moguće od 0 do 100)

vlasnička prava                           20

sloboda od korupcije                  32

OGRANIČENA ZEMLjA

fiskalna sloboda                       84,3

državna potrošnja                     24,4

REGULATORNA EFIKASNOST

sloboda poslovanja                     55,2

radna sloboda                               60,4

monetarna sloboda                      80,7

OTVORENO TRŽIŠTE

sloboda trgovine                       55,2

sloboda ulaganja                        60,4

finansijska sloboda                80,7