BANJALUKA – Proizvođači i prerađivači mesa u BiH zbog širom otvorenih granica za lak uvoz mesnih prerađevina u okviru regionalne zone slobodne trgovine CEFTA gube tržišnu bitku na domaćem tržištu i zahtijevaju veći stepen zaštite. 
Bh. proizvođači upozoravaju da je domaćoj proizvodnji neophodna što hitnija zaštita države, jer je, ukazuju, u BiH moguće sve uvesti, dok pri izvozu situacija za domaće firme postaje veoma komplikovana.
“BiH je jedina članica CEFTA koja ne štiti domaće privrednike, a država nas u trenutno teškoj poziciji u potpunosti ignoriše”, kaže Nemanja Vasić, predsjednik Udruženja mesoprerađivača pri Privrednoj komori RS i vlasnik Mesne industrije “Trivas” iz Prnjavora.
Vasić objašnjava da je sporazumom CEFTA regulisano da je, u situaciji kada domaći proizvod bude ugrožen jer neka od zemalja članica uvoze neku robu vredniju za 25 odsto u odnosu na prethodnu godinu, uvijek moguće uvesti zaštitu tog proizvoda, što koriste sve države regiona osim BiH.
“Makedonija uvodi sezonske carine na povrće, Hrvatska i Crna Gora sezonske carine na grožđe, samo BiH ne uvodi zaštitne mjere i svako može sve da uveze kako šta i koliko želi”, tvrdi Vasić.
Time smo, kako kažu mesoprerađivači, zapali u apsurdnu situaciju da Makedonija “hrani” BiH. Naime, Makedonija koristi situaciju nepostojanja vlastite domaće proizvodnje mesa u okvirima CEFTA u kojoj za nju ne važe pravila carinjenja kod uvoza sirovina.
BiH jedina članica CEFTA koja ne štiti domaće privrednike, tvrde u Udruženju mesoprerađivača RS
Makedonci uvoze holandski but bez carine i proizvedu čajnu kobasicu koju opet izvezu u BiH bez carine, dok su domaći prerađivači mesa zbog carina koje plate već u startu dosta skuplji.
“Makedonci su, između ostalog, napravili proračun prema kojem uvoze u onoj mjeri koliko ne mogu da proizvedu sopstvenim kapacitetima. Tako da firme počnu raditi uvoz u Makedoniju, ali već u martu kada oni uvezu predviđenu kvotu proizvoda uvoz bez carine bude stopiran”, rekao je Vasić.
Duljko Hasić, analitičar Spoljnotrgovinske komore BiH, takođe kaže da je trenutna pozicija koju imamo u okviru CEFTA dovela do toga da je domaća roba postala nekonkurentna na bh. tržištu.
“U okviru CEFTA stvari već duže vremena izmiču kontroli. Iako je trgovina između zemalja regiona ubrzana, u velikom broju slučajeva ona se zloupotrebljava”, ukazuje Hasić.
On je objasnio da bi za sve zemlje potpisnice Sporazuma o slobodnoj trgovini trebalo da važe ista pravila, ali da je situacija na terenu drugačija.
“Trgovci i mešetari počeli su da zloupotrebljavaju CEFTA, uvoze robu drugih zemalja, prerađuju je i na nju stavljaju svoje deklaracije nakon čega je plasiraju na tržište BiH”, rekao je Hasić.
On je dodao da se ovakvim zloupotrebama roba sumnjivog kvaliteta plasira na tržište BiH, guše domaći proizvođači i ugrožava zdravlje građana.
Prema zvaničnim podacima Uprave za indirektno oporezivanje, u BiH je prvoj polovini ove godine uvezeno meso u vrijednosti 54,7 miliona maraka, što predstavlja povećanje vrijednosti uvoza u odnosu na isti period lani za više od četiri miliona maraka.
Portparol UIO BiH Ratko Kovačević rekao jeda je u prvih šest mjeseci ove godine u BiH uvezeno 16.356 tona mesa, dok je u prvoj polovini prošle godine uvoz mesa iznosio 16.169 tona, za šta je plaćeno 50,6 miliona KM.
– Meso se, kako ove, tako i prošle godine, najviše uvozilo iz Hrvatske, Srbije, Makedonije, Slovenije, Austrije i Holandije – kazao je Kovačević.
Kada je u pitanju izvoz, iz BiH je izvezeno 2.433 tona mesa u vrijednosti 7,5 miliona KM, dok je lani u istom periodu u druge zemlje iz BiH izvezeno 1.991 tonu, čija je ukupna vrijednost 6,7 miliona KM.
– Meso se najviše izvozilo u Hrvatsku, Makedoniju, Srbiju i Albaniju – kazao je Kovačević.
Predsjednik Udruženja uzgajivača svinja u RS Mišo Maljčić rekao je da su uzgajivači u više navrata ukazivali nadležnim institucijama na problem prekomjernog uvoza mesa.
– Niko nije htio da riješi ovaj problem i da barem na određeni period zabrani uvoz mesa iz drugih zemalja. Stočari su stalno u gubitku, a tako će biti i dalje – kazao je Maljčić.
Prema njegovim riječima, uvezeno meso je lošijeg kvaliteta i jeftinije od domaćeg, zbog čega se, kako kaže, većina stanovnika odlučuje na kupovinu uvoznog mesa.
– To meso nije deklarisano i staro je više godina. Stanovnici se mogu razboljeti jer ne znaju šta jedu – kazao je Maljčić.
Naglasio je da domaća proizvodnja pada jer je nerentabilna i ne može nikako biti konkurent uvoznicima mesa u Srpsku.
– Iz godine u godinu opada proizvodnja mesa u Srpskoj. Pojedina domaćinstva drže svinje, ali i ostalu stoku samo za lične potrebe – kazao je Maljčić.
Naglasio je da će se uvoz mesa povećavati iz mjeseca u mjesec, ali da će u međuvremenu rasti i cijena toga mesa, zato što u Srpskoj gotovo da neće biti domaćeg mesa.
Meso iz Australije
U UIO BiH ranije su kazali da je iz Australije do juna ove godine uvezeno 256 tona ovčijeg mesa u vrijednosti 2,7 miliona maraka.
– U istom periodu lani uvezeno je 295 tona mesa vrijednosti 2,2 miliona KM – kazali su u UIO.
Cijene
Mišo Maljčić rekao je da je u Srpskoj teletina poskupjela za oko deset odsto u odnosu na početak ove godine.
– Ostale vrste mesa su takođe poskupjele za manji procenat i taj trend će se nastaviti, kako u ovom, tako i idućem mjesecu. Stanovnici RS još nisu primijetili to poskupljenje jer je slaba kupovna moć – kazao je Maljčić.
