SARAJEVO  – Brojne prirodne ljepote učinile su Bosnu i Hercegovinu sve popularnijim turističkim odredištem, a pandemija virusa korona je, na žalost, zaustavila pozitivne trendove u bh. turizmu.

Specifičnost ovog podneblja je njegova izuzetna raznolikost i međusobno preplitanje planinskih masiva, riječnih dolina, jezera i vodopada, a sve to povezano je bogatim nitima kulturno-historijskog naslijeđa.

Ove godine mjere koje su uvedene zbog sprečavanja širenja novog virusa korona podrazumijevale su i zatvaranje granica, što je prilika da građani Bosne i Hercegovine sezonu godišnjih odmora iskoriste otkrivajući upravo neke od bh. ljepota.

Niz je tu rijetkih prirodnih fenomena kojima se BiH ponosno može pohvaliti, poput posljednje prašume u Evropi Perućice smještene unutar Nacionalnog parka Sutjeska, veličanstvenog najdubljeg kanjona u Evropi – Tare, s prosječnom dubinom od 1.100 metara, čime ujedno zauzima drugo mjesto na planeti nakon kanjona rijeke Colorado, kao i drugog najdubljeg kanjona u Evropi – Rakitnice, ugniježdenog između planina Bjelašnice i Visočice sa visinskom razlikom od 800 metara.

Tu je i špilja Vjetrenica, najbogatija u Evropi po biodiverzitetu, kao i dragulj među bh. vodopadima – Kravica u Hercegovini, a Bosna i Hercegovina baštini čak četiri nacionalna parka – Sutjeska, Kozara, Una i Drina.

Više od 66 posto Nacionalnog parka Sutjeska pokriveno je šumama, a preostali dio čine planinski pašnjaci, livade i goleti iznad gornje granice šuma. Neiscrpne su mogućnosti uživanja u jednoj ovakvoj prirodno-geografskoj raznolikosti. Planine, jezera, rijeke, šume i sačuvana divljina su među najveličanstvenijim u Evropi. U njemu je smješten i Maglić, najviši planinski vrh u BiH, ali i Zelengora poznata po osam glečerskih bistrih jezera. Čak 114 vrsta ptica se gnijezdi i posjećuje ovaj park.

Nacionalni park Kozara zahvata područje unutrašnjih Dinarida, a nacionalnim parkom proglašena je 1967. godine s ciljem zaštite kulturno-historijskih i prirodnih vrijednosti planine Kozare. Vrhovi Kozare ne prelaze 1.000 metara nadmorske visine.

Područje Nacionalnog parka Una predstavlja jedinstvenu prirodnu cjelinu u ovom dijelu Evrope, vrlo vrijednu za očuvanje ukupne biološke raznolikosti jer je na granici tri klimatska područja. Obiluje bogatim naslijeđem arheoloških nalazišta i historijskih spomenika, a poseban položaj tog prostora na tranzitnom pravcu prema moru doveo ga je u prošlosti pod uticaje mnogih kultura.

Za rijeku Unac karakterističan je njen oblik krškog toka, posebno u njenom donjem dijelu, na kojem na prolazu kroz kanjonski dio više puta ponire i izvire, na kraju na Crnom vrelu, koje po svojim karakteristikama i ljepoti spada u poseban prirodni fenomen.

Nacionalni park Drina četvrti je nacionalni park u Bosni i Hercegovini. Osnovan je 2017. godine, a smješten je s druge strane Drine u odnosu na Nacionalni park Tara u Srbiji. Osnovne karakteristike tog parka vežu se za bioraznolikost i geomorfološke specifičnosti.

U ne tako geografski prostranu BiH smjestilo se i nekoliko parkova i spomenika prirode, poput Hutovog Blata, Blidinja i Bardače, 12 planinskih vrhova viših od 2.000 metara nadmorske visine kojima se diče planine Maglić, Volujak, Čvrsnica, Vranica, Prenj, Treskavica, Vran, Bjelašnica, Lelija, Zelengora i Cincar, kao i više od stotinu manjih i većih jezera te na stotine rijeka i rječica.

U BiH su smještene i 23 pećine, kao i močvare, ali i brojna kulturno-historijska bogatstva te nudi bezbroj prilika za avanturistički turizam, a turističke agencije u BiH nude različite aranžmane u cilju promocije bh. turizma.

Kako je u razgovoru za Fenu ocijenio predsjednik Udruženja turističkih agencija u BiH Zoran Bibanović, BiH je izuzetno velika i vrijedna destinacija po svojim resursima iako ima samo jedan grad na moru Neum. Ima izuzetno raznoliku kulturnu i prirodnu baštinu, a zbog klimatskog podneblja ima raznolik i biljni i životinjski svijet po čemu je specifična, jer u Evropi nema toliko raznolikosti.

“Imamo autohtone spomenike kulture i još mnogo toga što bi se moglo valorizirati za vrlo zahtjevne turiste koji ne putu u velikim grupama i koji u nekoliko dana obilaze određene cjeline”, pojasnio je Bibanović.

S druge strane mišljenja je da građani BiH ne poznaju dovoljno resurse koje država poput gradova ili pejzaže kakvih u BiH ima 12 vrsta, na području od oko 20 kilometara BiH ima pet vrsta klima i po tome je BiH sa Apeninima, Pirinejima, Kavkazom i Himalajima jedna od pet staništa endema.

Iako BiH ima malo mjesta za takozvani stacionarni turizam gdje turisti borave pet i više dana što je svojstveno Neumu i Međugorju te planinskim centrima i banjama, ostala mjesta moguće je obići za manje dana, ali zato se može obići nekoliko manje udaljenih mjesta koja su povezana.

Osim toga, BiH je zemlja pogodna za avanturistički turizam zahvaljujući prirodnom bogatstvu, planinama, kanjonima i rijekama, te može ponuditi kombinaciju brdskog biciklizma, vožnju splavom i čamcem (rafting) rijekama, paraglajding, spuštanje padobranom i terensko jahanje.

Bjelašnica, Igman, Jahorina, Treskavica, Romanija, Prenj, Čvrsnica, Zelengora, Velež, Vranica i Ozren nude mogućnost kampovanja, planinarenja, penjanja po stijenama, brdski biciklizam, paraglajding i skakanje s padobranom, a rijeke Tara, Una, Neretva i Vrbas pružaju uvjete za rafting, splavarenje i vožnju kajakom.

Sve je više zainteresiranih turista za vjerski turizam, a Bosna i Hercegovina je zahvaljujući svojoj bogatoj historiji već vjekovima mjesto susreta i suživota različitih naroda što je doprinijelo stvaranju jedinstvenog prostora u kojem zajednički žive različite religije.

Najposjećenije svetište, odnosno najatraktivnija destinacija u oblasti vjerskog turizma u BiH je Međugorje – mjesto Gospina ukazanja, a potom Ajvatovica – najveće dovište muslimana u Evropi na kojem se već 500 godina okupljaju vjernici.

Tu je i tekija na vrelu Bune u Blagaju koja predstavlja mjesto gdje derviši posebnim ritualom obavljaju – zikir – slavljenje Boga, dok je jedan od najznačajnijih manastira Srpske pravoslavne crkve Manastir Tvrdoš posvećen Uspeniju Presvete Bogorodice.

Brzorastući razvoj bilježi i eko i etno turizam u Bosni i Hercegovini zemlji koja ima mnogo izoliranih, ali veoma gostoljubljivih zajednica u selima. Optimalna nadmorska visina, guste šume, livade, vodotoci s jezerima i ponorima, pećine, stijenski masivi i veoma kvalitetan zrak pružaju turistima izuzetne uvjete za izlete, lov, ribolov, planinarenje, alpinizam, speleologiju, skijanje, branje gljiva i ljekovitih trava.

Neke od tih destinacija svakako su selo Lukomir, etno Begovo selo je smješteno u zaštićenoj zoni prirodnog rezervata Bijambare, etno-selo Herceg, Kraljevsko selo Kotromanićevo i etno-selo Stanišići u blizini Bijeljine.

Ipak najznačajnije mjesto u bh. turizmu je kulturni turizam budući da BiH baštini bogato kulturno-historijsko nasljeđe, koje se temelji na srednjovjekovnim, osmanlijskim, austrougarskim i građevinama novijeg doba, bogomoljama svih etničkih skupina u BiH i bogatstvom opusa iz oblasti književnosti, filma i muzike.

Najposjećenija turistička destinacija u oblasti kulturnog turizma je Sarajevo, koje ima 891 kulturno dobro, zatim Banja Luka i Mostar, ali i brojni drugi veći i manji gradovi.

Turizam je u BiH do pandemije bio jedna od najbrže rastućih privrednih grana, zahvaljujući najviše velikom broju stranih turista koji za nekoliko dana obiđu različite lokacije ovisno o tome kakav odmor očekuju – adrenalinski, edukativni ili opuštajući.

Turistički radnici pozivaju i građane BiH da i u ovom specifičnom vremenu upoznaju neke od spomenutih destinacija.