Osnovni problem u 2011., kao i u prethodnoj godini, biće održavanje tekuće likvidnosti i konkurentnosti, posebno imajući vidu nova opterećenja, koja očekuju privredu. Izazov će biti obezbjeđenje novih tržišta i očuvanje broja zaposlenih, rekao je predsjednik Privredne komore Republike Srpske Borko Đurić.

– Iduća godina će sigurno biti veoma teška za privrednike, možda i najteža od početka krize – kazao je Đurić.

*Kako ocjenjujete 2010. godinu, kada se radi o privrednim aktivnostima u Srpskoj?

ĐURIĆ: Protekla godina bi se u najkraćem mogla ocijeniti kao godina u kojoj je kriza u izvjesnom smislu uzela svoj danak u privredi. Godina je za privredu bila veoma teška, ali i pored toga statistika govori u prilog zaustavljanju negativnih trendova u većem broju privrednih grana u odnosu na 2009. godinu. Obim industrijske proizvodnje za 11 mjeseci, u odnosu na isti period 2009. bilježi povećanje od 4,1 odsto, a stopa rasta u prerađivačkoj industriji iznosi 5,2 odsto. Međutim, zabrinjava činjenica da je došlo do pada zaposlenosti u industriji za pet odsto.

*Pojedini sektori u protekloj godini ostvarili su dobre rezultate, a u nekima se kriza još zadržala. Koje su to oblasti?

ĐURIĆ: Najbolji rezultati ostvareni su u oblasti vađenja rude i kamena, gdje je zabilježen rast od 7,7 odsto. Blago poboljšanje u 2010. u odnosu na godinu ranije ostvareno je i u proizvodnji električne energije. Do značajnog pada došlo je u tekstilnoj industriji, i to su svakako zabrinjavajući rezultati. Razlog ovog je činjenica da je došlo do akumuliranja niza negativnih faktora. Naime, u nekoliko preduzeća, zbog neizmirenih obaveza i štrajkova, došlo je do raskida ugovora sa ino-partnerima što je rezultiralo ovakvim krajnjim ishodom. Istovremeno, do značajnog pada došlo je i u sektoru građevinarstva u kome je vrijednost izvršenih radova manja za oko 22 odsto u odnosu na 2009. godinu.

*Koji su trenutno najveći problemi privrede Srpske?

ĐURIĆ: Prvenstveno, postoji problem održanja tekuće likvidnosti preduzeća, a veoma visoke kamate i rigorozni uslovi za dobijanje kredita, kao i smanjenje plasmana iz Investiciono-razvojne banke, ne idu u prilog privrednicima. Domaće firme bore se i sa padom konkurentnosti, te sa velikom otvorenošću tržišta za ulazak robe sa strane, nepovoljnom kontrolom uvoza, što obezbjeđuje nelojalnu konkurenciju našim proizvodima. I pored ovoga, statistički podaci ukazuju na rasta izvoza u 2010.

*Ova godina se može okarakterisati kao veoma izazovna za privredu. Šta to konkretno očekuje privrednike u 2011. godini?

ĐURIĆ: Kao i 2010. godine, osnovni problem biće održavanje tekuće likvidnosti i konkurentnosti posebno imajući u vidu nova opterećenja. Izazov će predstavljati i obezbjeđenje novih tržišta, kao i očuvanje broja zaposlenih. Ova godina sigurno će biti veoma teška za privrednike, možda i najteža od početka krize. Ipak, i pored toga moramo naprijed sa optimizmom. Kao privrednik, ja sam optimista i smatram da imamo dovoljno resursa da uz malo više međusobnog razumijevanja i zalaganja svakog na njegovoj poziciji, možemo da izađemo iz krize.

*Kako ocjenjujete usvojeni budžet i Ekonomsku politiku RS za 2011. godinu?

ĐURIĆ: Očekivali smo, uvažavajući ukupna privredna kretanja, da će budžet biti restriktivniji i nominalno manji. Predviđali smo i da će se javna potrošnja više smanjiti i da će svi opravdani zahtjevi poslovne zajednice biti uvaženi. Smatrali smo da će kao takvi rezultirati većom efikasnošću svih segmenata u društvu, prvenstveno javne uprave, kako bi se skraćivanjem rokova u rješavanju određenih zahtjeva iz privrede izašlo u susret privrednicima. Nismo dobili ono što smo očekivali i za nas je bilo negativno iznenađenje kada smo vidjeli da se planiraju nova zahvatanja iz privrede u vrijeme krize. Ipak, sve što bude usvojeno mi ćemo poštovati, a kakav će to odraz imati na privredna kretanja, ostaje da se vidi. Veći iznos za podsticaj izvoza pozitivna je stvar.

*Može li povećanje stopa poreza i doprinosa dovesti do smanjenja plata i otpuštanja radnika?

ĐURIĆ: Postoji realna opasnost da dođe do smanjenja plata kako bi se namirila nova zahvatanja, koja nisu mala. S druge strane, opravdano se postavlja pitanje kako će to uticati na konkurentnost naših preduzeća i naših proizvoda jer to treba da bude utkano u cijenu proizvoda. Nijednom poslodavcu nije u interesu da otpušta radnike, ali ako kriza sa sobom donese pad novih poslova, a naročito pad konkurentnosti biće neminovno ili smanjenje plata ili otpuštanje dijela radnika. Ni jedno ni drugo nije dobro i mi očekujemo da će se dosljednim sprovođenjem naših sugestija koje su prihvaćene u Ekonomskoj politici iznaći način da se to izbalansira, kako ne bi došlo do smanjenja plata ili broja radnika.

*Za 2011. predviđa se rast BDP-a od 2,5 odsto. Koliko je ovo realno?

ĐURIĆ: Ako se pronađe način da se realizuju veliki projekti iz putne infrastrukture i energetike, to će sigurno biti dobar način da se veći dio privrede stabilizuje, ovaj rast nije nerealan.