Robna razmjena između Slovenije i BiH nije više jednosmjerna ulica, kaže Borut Meh, predsjednik Udruženja poslodavaca Slovenije i zamjenik predsjednika evropskog udruženja poslodavaca “BusinessEurope”.

Meh, koji je prisustvovao konferenciji “Kako brže u Evropu”, održanoj u Sarajevu, naglašava da je robna razmjena između dvije zemlje uravnotežena zahvaljujući prije svega velikim slovenačkim ulaganjima u BiH. Tvrdi da, uprkos političkoj nestabilnosti, interes slovenačke privrede za ulaganja u našu zemlju nije splasnuo.

Na konferenciji ste rekli da je obim trgovinske razmjene dvije zemlje 816 miliona eura, od čega je slovenački izvoz 491 milion, a BiH 315 miliona eura. Da li je možda došlo i do poboljšanja strukture, odnosno da BiH manje izvozi sirovine, a više gotove proizvode?

MEH: To zavisi od strukture privrede u jednoj i drugoj državi. Za mene je najbitnije to da smo uravnotežili razmjenu. Sjećam se da je prije pet godina najveća zamjerka BiH bila da je to jednosmjerna ulica. Bila je priča da Slovenci samo izvoze, a da ništa ne uvoze. Sada vidimo, i to je rezultat ulaganja, da je razmjena uravnotežena i moramo raditi na tome da ona bude što veća, dakle što više izvoza za Sloveniju i što više izvoza za BiH.

Da li uzavrela politička situacija u BiH ima odraza na slovenačke investitore?

MEH: Znate da je u 2008. godini Slovenija bila najveći investitor u BiH. Možda je prednost Slovenije u odnosu na ostale članice EU to što mi više znamo o BiH. Smatram da političke igre nisu nikakva novost. To je vaš problem. Vjerujem da ćete ga riješiti, a na kraju krajeva i morate, ali mi privrednici smo toliko pametni da možemo i u takvim uslovima dobro sarađivati. Interes slovenačke privrede za BiH je još veliki unatoč političkim prilikama.

Na konferenciji “Kako brže u Evropu” je najviše govoreno o birokratskim preprekama. Vjerujem da su slovenački privrednici naučili kako ih savladavati?

MEH: Najgore bi bilo kada bi poslodavci počeli da hvale Vladu. Onda stvarno nešto ne bi štimalo. Toga će uvijek biti. I kod nas u Sloveniji je tako.

Vlada Slovenije objavila je da je zemlja izašla iz recesije. U BiH su vlade na različitim nivoima realizovale zanemariv broj mjera u borbi protiv krize. Koliko je Vlada Slovenije svojim potezima uticala da zemlja pobijedi krizu?

MEH: Ako Vlada kaže da smo izašli iz recesije, to još ne znači da smo riješili krizu. Smatram da o krizi previše govorimo. Mislim da je u ušla u svijest ljudi i postala izgovor za sve što je slabo i što ne može biti urađeno. Svaka vlada, slovenačka jednako kao i vaša, treba stvarati uslove za razvoj, ne toliko sektorskim već linearnim mjerama koje će stimulisati sve privrednike.

Pokazalo se da je za zemlje koje izlaze iz krize najveći problem nezaposlenost, koja se sporo vraća na nivo prije krize. Znamo da je u Sloveniji dosta bh. radnika dobilo otkaze. Kakva je situacija sada?

MEH: Istina je. Broj nezaposlenih u Sloveniji se povećao u posljednjih godinu dana za 20.000, ali ja ne mogu reći da su tu samo radnici iz drugih dijelova bivše države. Smanjivanje aktivnosti počelo je u građevinarstvu. Tu postoji problem i smatram da bi u ovim kriznim vremenima morali da stimuliramo investicije u infrastrukturi jer građevinarstvo multiplicira učinke u ostalim djelatnostima. Međutim, broj nezaposlenih u Sloveniji nije dramatičan, još smo na granici od oko osam posto. To je situacija kojom možemo ovladati.

Da li su završene procedure za usvajanje zakona o socijalnom osiguranju za bh. radnike u Sloveniji?

MEH: Na to pitanje vam ne mogu odgovoriti jer zaista nisam u toku.

Koliko integracije pružaju mogućnosti da budu osvojena šira tržišta?

MEH: Svaka ta asocijacija ima za cilj proširenje privredne saradnje, ali to najviše zavisi od svakoga konkretno hoće li iskoristiti priliku ili ne, odnosno da li će se više baviti situacijom u svojoj zemlji i kukati kako je teško, a manje razmišljati kako postići izvoz i bolju poslovnu saradnju. Zbog toga najviše moraju učiniti sami privrednici. Koliko imam iskustva s privrednicima iz BiH, moram reći da znaju šta žele, ali postoji taj hendikep godina koje su bile teške za zemlju i problem regulative. Kada se sve to usaglasi, biće mnogo lakše i državi, jer ako će biti dobro privrednicima, biće dobro i državi.