Ukupan promet na Banjalučkoj berzi u prvih devet mjeseci ove godine iznosio je oko 113 miliona maraka, što je na nivou prošlogodišnjeg perioda. Za berzu je znatno poboljšanje to što je promet bez prijavljenih preuzimanja iznosio oko 112 miliona maraka, što u odnosu na isti period 2009. godine predstavlja povećanje od 64 odsto.

Učešće stranih investitora u prometu u 2010. godini jeste oko 50 odsto, a tome su najviše doprinijele veće blok transakcije. Učešće stranih rezidenata u redovnom prometu iznosi oko 20 odsto.

U posljednje vrijeme postoje određene naznake da će se velike investicione banke početi vraćati u region, što može povoljno uticati na likvidnost tržišta, kaže, Milan Božić, direktor Banjalučke berze.

*Koliko su municipalne obveznice i obveznice stare devizne štednje uticale na tržište kapitala RS, s obzirom da je ovaj tržišni materijal odavno postao atraktivan investitorima?

BOŽIĆ: U kriznim periodima mnogi investitori nastoje da limitiraju rizik tako što ulažu tamo gdje se očekivani prinosi mogu izračunati s većom izvjesnošću. Zato se učešće obveznica u ukupnom prometu kontinuirano povećalo tokom godine. U prvih devet mjeseci oko 30 odsto prometa obavljeno je obveznicama. Nakon uvrštavanja posljednje serije stare devizne štednje učešće obveznica u ukupnom prometu se tokom prošle sedmice povećalo na 87,5 odsto. Razlog za povećanje interesa leži u činjenici da obveznice donose solidan prinos, od čega između pet odsto i 6,75 odsto prinosa otpada na opštinske obveznice, između devet odsto i 11 odsto na obveznice stare devizne štednje, te čak između 16 odsto i 17 odsto na obveznice koje su izdate po osnovu namirenja ratne štete. Drugi važan razlog povećanog interesa jeste to što su sve isplate glavnice i kamate po svim do sada izdatim obveznicama bile bez kašnjenja.

*Kakvi su rezultati poslovanja preduzeća čiji se bilansi objavljuju na Banjalučkoj berzi? Koliko ih je poslovalo sa gubitkom, a koliko s dobitkom?

BOŽIĆ: Od 426 akcionarskih društava, sa čijim podacima raspolažemo za prvo polugodište 2010. godine, pozitivno je poslovalo 198 preduzeća, ili za pet odsto više nego u istom periodu lani, ali je ukupan iznos ostvarenog dobitka manji za 27 odsto. Ukupni prihodi su smanjeni za pet odsto ili za oko 100 miliona maraka, što govori da kriza i dalje znatno utiče na poslovanje preduzeća.

*Često se moglo čuti kako RS ima znatne prednosti u odnosu na svoje blisko okruženje, koje se ogledaju u stabilnoj finansijskoj poziciji, koja je rezultat umjerene zaduženosti i javne potrošnje. Slažete li se s tom tezom i koliko je to pomoglo u kriznom periodu?

BOŽIĆ: U odnosu na neke razvijene zemlje Republika Srpska zaista ima manje problema u održavanju javnih finansija. Da bi se takva pozicija zadržala treba pažljivo donositi odluke o novim zaduživanjima, jer bi se u suprotnom vrlo brzo mogli naći u sličnoj poziciji. Pored toga, moraće se brzo praviti planovi smanjivanja javne potrošnje, jer se dosadašnji nivo u prethodne dvije godine održavao zahvaljujući određenim rezervama od privatizacionih sredstava. Takvi rezovi su neophodni i da bi se više sredstava usmjerilo za podršku domaćoj proizvodnji. Činjenica da se danas na berzi trguje obveznicama koje će se otplaćivati u narednih 14 godina govori o tome da investitori s određenim optimizmom gledaju na naše mogućnosti da održavamo stabilne javne finansije.

*Kakav je uticaj imala Investiciono-razvojna banka RS za finansijsku stabilnost zemlje?

BOŽIĆ: U prethodne dvije godine Investiciono-razvojna banka je obezbijedila jeftina sredstva za finansiranje preduzeća kada su drugi izvori bili ograničeni, te na taj način ublažila efekte koje kriza ima na njihovo poslovanje. Pored toga, IRB RS je preuzela najveći teret kreiranja tržišta opštinskih obveznica. S obzirom da se cijena kreditnih izvora u svijetu ponovo smanjuje, značaj IRB RS kao povoljnog kreditora će se smanjivati. Očekujem da će se njena uloga sve više sastojiti od usmjeravanja razvojnih procesa. U saradnji s novoformiranim garantnim fondom, koji je mogao biti i u njenom sastavu, IRB će imati mogućnost da favorizuje ulaganja u određene grane, posebno one gdje se može smanjiti uvoz i zaposliti novi radnici. Važna će biti i saradnja s institutima, posebno u oblasti poljoprivrede, na kreiranju tipskih projekata kojima se podstiče zapošljavanje u malim sredinima.

Drugi važan pravac razvoja IRB u budućnosti jeste podrška razvoju domaćeg finansijskog tržišta. Očekujem da ćemo naznake takve uloge uskoro imati prilike da vidimo na primjeru stvaranja tržišta trezorskih zapisa Republike Srpske početkom sljedeće godine.

*Banjalučka berza priprema seminar sa Svjetskom bankom o upravljanju rizicima. O čemu se tačno radi i šta to znači za domaće tržište kapitala?

BOŽIĆ: Seminar je namijenjen menadžerima i članovima upravnih i nadzornih odbora, kojima se želi predstaviti aktuelna problematika upravljanja rizicima. Riječ je o dvodnevnom seminaru, koji će se održati 29. i 30. oktobra, a vodiće ga vrhunski svjetski predavači. Očekujemo da će učestvovati oko 50 predstavnika preduzeća sa službenog berzanskog tržišta, te nekoliko vlasnika privatnih preduzeća koji namjeravaju da se transformišu u akcionarsko društvo. Ovakvi seminari pokazuju da Svjetska banka, i slične institucije, sve više uviđaju da se rast ekonomija u tranzicionim zemljama mora zasnivati na proizvodnji, a ne na uvozu, zaduživanju i potrošnji iznad stvarnih mogućnosti. U prilog ovome govore i nove kreditne linije s povoljnim kamatama za ove namjene.