BANJALUKA – Od 38 preduzeća čiji su bilansi objavljeni na internet stranicama Banjalučke berze, njih 18 je u ovoj godini poslovalo sa gubitkom, dok je 20 preduzeća ostvarilo dobit. To znači da su rezultati poslovanja preduzeća ove godine, zbirno posmatrano, lošiji nego lani, rekao je direktor Banjalučke berze Milan Božić.

– Uticaj ekonomske krize na tržište kapitala RS ogleda se, u najvećoj mjeri, u lošijim rezultatima poslovanja preduzeća, što je rezultiralo i manjim interesovanjem investitora za kupovinu akcija tih preduzeća – istakao je Božić.

 Da li je i koliko vrijednost trgovanja na Banjalučkoj berzi u toku ove godine niža u odnosu na isti period prošle godine?

BOŽIĆ: Promet na Banjalučkoj berzi za deset mjeseci ove godine iznosi oko 130 miliona, dok je u istom periodu lani promet iznosio oko 209 miliona maraka. Prethodnih mjeseci primjetni su pozitivni trendovi, prije svega za akcije “Telekoma Srpske” i obveznice RS. Obveznice stare devizne štednje prešle su 90 odsto od nominalne vrijednosti, s rastom od oko 6,5 odsto od početka godine. Ove godine imali smo i tri nova izdanja obveznica opština, i to Gradiška, Šamac i Bijeljina, koje postaju sve zanimljiviji finansijski instrument na tržištu kapitala.

 Koliko se ekonomska kriza odrazila na trgovanje na Banjalučkoj berzi i da li najave izlaska iz krize pozitivno utiču na raspoloženje investitora?

BOŽIĆ: Uticaj ekonomske krize na tržište kapitala RS ogleda se u najvećoj mjeri u lošijim rezultatima poslovanja preduzeća, što je rezultiralo i manjim interesovanjem investitora za kupovinu akcija tih preduzeća. Od 38 preduzeća čiji su bilansi objavljeni na internet stranicama Banjalučke berze, njih 18 je u ovoj godini poslovalo sa gubitkom, dok je 20 preduzeća ostvarilo dobit. Ipak, rezultati poslovanja preduzeća ove godine, zbirno posmatrano, lošiji su nego lani.

 U toku je sprovođenje zajedničkog projekta Atinske i Banjalučke berze, pod nazivom “X-net”. Koliki će značaj ovaj projekat imati za dalje poslovanje berze?

BOŽIĆ: Projekat Atinske i Banjalučke berze, “X-net” povećaće međunarodnu vidljivost tržišta kapitala RS. On će stvoriti infrastrukturne pretpostavke koje olakšavaju brokerskim kućama iz Srpske da trguju na berzama u regionu, kao i brokerskim kućama iz regiona da preko naših brokerskih kuća investiraju u RS.

 Koliko Banjalučka berza sarađuje sa Sarajevskom berzom? Najavljen je početak računanja i objavljivanja BATX indeksa na Bečkoj berzi. O čemu se konkretno radi?

BOŽIĆ: Saradnja sa Sarajevskom berzom uvijek je bila na visokom nivou, a to potvrđuje i dogovor o izradi zajedničkog berzanskog indeksa (BATX), koji će od 1. decembra računati i objavljivati Bečka berza. Na bazi ovog indeksa moći će se kreirati instrumenti koji će olakšati investiranje u BiH. Sada će biti moguće da investitori ulažu u sertifikate koje će izdavati banke koje kupe licencu za indeks. Banka će za taj novac kupiti akcije iz sastava indeksa BATX, a zatim vlasnicima sertifikata isplaćivati prinose u skladu sa kretanjima njihovih vrijednosti na Banjalučkoj i Sarajevskoj berzi. Važno je napomenuti da sve prihode od prodaje ovog indeksa ravnopravno dijele Banjalučka i Sarajevska berza.

Usvojena je Strategija razvoja Banjalučke berze. Šta ona predviđa?

 BOŽIĆ: Strategija podrazumijeva niz aktivnosti koji će dovesti do unapređenja likvidnosti tržišta, zatim aktivnosti s ciljem razvoja primarnog tržišta, međunarodne promocija i privlačenje stranih investitora, te partnerski odnos sa institucijama tržišta kapitala i preduzećima čijim se akcijama trguje na Banjalučkoj berzi.

   Bilo je govora o tome da će Banjalučka berza biti prodata. Da li je neko iskazao interesovanje za njenu kupovinu?

BOŽIĆ: Još nije bilo zvaničnih razgovora o prodaji Banjalučke berze. Trenutna vlasnička struktura berze, koju čine banke i brokerske kuće iz RS, nije smetnja daljem razvoju.

   U posljednje vrijeme na vidjelo su izašle razne malverzacije sa kupovinom i prodajom akcija na Banjalučkoj berzi. Kako to komentarišete i mogu li se spriječiti takve aktivnosti na berzi?

BOŽIĆ: U svim sistemima postoje i oni koji pokušavaju da izigraju pravila. Građani u RS treba da pripaze da sami ne bi bili žrtve manipulacije ili nehotično doprinesu tome. Posebno su opasni mešetari koji djeluju na terenu nudeći određene iznose za akcije u zamjenu za punomoć na te akcije. To što je Komisija za hartije od vrijednosti RS podnijela prekršajne prijave za manipulacije protiv određenih lica je dokaz da se takve pojave otkrivaju i procesuiraju.