Europska komisija podržala je osnivanje Europskog fiskalnog odbora kojeg će činiti pet međunarodno priznatih stručnjaka. Analiziramo je li osnivanje tog odbora put u stvaranje neovisne fiskalne politike i veću fisklanu integraciju Europske unije

Piše: Ante Žigman, savjetnik u Hrvatskoj narodnoj banci (stavovi autora izneseni u ovom tekstu ne predstavljaju neophodno i stavove institucije u kojoj je zaposlen)

Da li je osnivanje savjetodavnog Europskog fiskalnog odbora put u stvaranje neovisne fiskalne politike po uzoru na neovisne centralne banke koje vode monetarnu politiku? Poznato je da centralne banke nekoć nisu bile neovisne od političara koji su ih obilato koristili za financiranje svojih dnevno političkih potreba, što je u konačnici produciralo inflaciju koja je svakih nekoliko godina razarala ekonomiju.

Slično je i danas fiskalna politika potpuno pod kontrolom političara koji neodgovornom potrošnjom iznad prihoda stvaraju velike deficite koji na kraju završavaju u neodrživim razinama javnog duga. Neodrživi javni dug, kao što najbolje pokazuje primjer Grčke, vodi u dugotrajnu recesiju i također razara ekonomsku supstancu.

Političare se pokušava putem raznih sporazuma (sporazum iz Maastrichta, Pakt o stabilnosti i rastu, Two-Pack, Six-Pack, i slično) dovesti u red. Zatim se koristi institucionalni pritisak kao što je Međunarodni monetarni fond, koji je proširen sa Europskom komisijom i Europskom centralnom bankom za zemlje Eurozone. Sve to zajedno teško dovodi fiskalnu politiku na pravi put.

Sporazumi se krše, zatim se kontinuirano traže "prolazi" i "rupe" u sporazumima kako bi se "na papiru" zadovoljili kriteriji iz sporazuma, a u stvarnosti nije napravljeno gotovo ništa za stabilizaciju javnih financija. Prisila kroz međunarodne institucije traje samo onoliko dugo koliko su te institucije prisutne u nekoj zemlji, nakon toga ide sve po starom. Političari u svojim kratkoročnim razmišljanjima od mandata do mandata ne vide dugoročnu sliku, pa su i njihove odluke stoga vođene kratkoročnim potrebama.

U tom kontekstu već nekoliko godina postoji trend uvođenja nacionalnih fiskalnih odbora koji trebaju imati savjetodavnu ulogu u nadziranju javnih financija pojedine zemlje. Iskustva su različita u provedbi poslova fiskalnih odbora, pa se u nekim zemljama (npr. Danskoj) otišlo toliko daleko da fiskalni odbor radi vlastite makroekonomske projekcije i odobrava projekcije Ministarstva financija koje se koristi za izradu proračuna.

S druge strane u Hrvatskoj je Povjerenstvo za fiskalnu politiku prvih nekoliko godina bilo u Ministarstvu financija i povjerenstvom je predsjedao Ministar financija, a zadnje dvije godine je u Saboru gdje ga vodi Predsjednik odbora za financije i proračun. Povjerenstvo za fiskalnu politiku u Hrvatskoj je osnovano Odlukom Sabora, a ne Zakonom i jedino što Povjerenstvo može je jednom godišnje napisati analizu ispunjenja fiskalnog pravila i tražiti Vladu da se na to očituje.

Uspoređujući Dansku i Hrvatsku može se primijetiti značajna razlika u ovlastima i utjecaju neovisnog tijela za nadzor fiskalne politike.

U tom kontekstu je Europska komisija odlučila osnovati Savjetodavni europski fiskalni odbor koji bi nadgledao cjelokupni smjer fiskalne politike u Eurozoni i Europskoj uniji, te bi bilo neovisni procjenitelj kako se provodi fiskalni okvir Europske unije. uropski fiskalni odbor bi se uključio u rad Europske komisije kao nadzor i kao provoditelj Pakta o rastu i stabilnosti, a ne bi se trebao preklapati u poslovima sa nacionalnim fiskalnim odborima, niti sa poslovima Europske komisije. Očekuje se da će surađivati sa nacionalnim fiskalnim odborima budući da oni imaju najbolji pregled nad lokalnom fiskalnom situacijom, te će se razmjenjivati najbolje prakse s obje strane.

Europski fiskalni odbor će se sastojati od pet renomiranih međunarodnih stručnjaka iz područja javnih financija, a odluke će donositi potpuno samostalno. Ovaj potez Europske komisije je put ka produbljivanju fiskalne integracije Europske unije, ali je sigurno da će taj put jako dugo trajati. (Izvor: Banka.hr)