BRISEL – Evropska komisija saopštila je da nije zadovoljna grčkim prijedlogom reformi u cilju dobijanja pomoći jer one „ne odražavaju“ ranije diskusije između Brisela i Atine.

Portparol Margaritis Šinas rekao je da je sada na Vladi Grčke da napravi potez nakon što je Brisel odbacio plan koji je podnijela Atina samo dan ranije, u cilju da se okončaju petomjesečni pregovori i „oslobode“ vitalna finansijska sredstva.

„Naš komesar za finansijska i ekonomska pitanja Pjer Moskovisi obavijestio je juče predstavnika grčke Vlade da najnoviji prijedlozi ne odražavaju ono o čemu su diskutovali predsjednik Komisije Žan-Klod Junker i grčki premijer Cipras i između samog komesara i predstavnika grčke Vlade“, rekao je Šinas.

On je dodao da se nastavlja tehnički rad kako bi se premostile razlike između različitih pozicija u cilju stvaranja uslova za usaglašavanje sporazuma između 19 članica evrozone.

„Za ovaj posljednji korak, stav Komisije je da je sada na Vladi Grčke da reaguje“, rekao je on.

Grčka je juče podnijela nove prijedloge radi nastavka pregovora sa EU i Međunarodnim monetarnim fondom /MMF/, koji traže teške reforme u zamjenu za posljednji dio međunarodne finansijske pomoći od 7,2 milijarde evra.

Premijer Grčke Aleksis Cipras i predsjednik Evropske komisije Žan-Klod Junker imali su konstruktivan razgovor, razmijenili su mišljenja o planu reformi i dogovorili se da se ponovo sastanu, izjavio je izvor iz grčke vlade.

Cipras se sa Junkerom sastao na marginama samita lidera Evropske unije i Latinske Amerike u Briselu, a u planu su i razgovori sa njemačkom kancelarkom Angelom Merkel i predsjednikom Francuske Fransoom Olandom, navodi izvor, a prenosi agencija Frans pres.

Vlada u Atini već četiri mjeseca pregovara sa kreditorima, kojima je ponudila reformu penzionog sistema, poreza na dodatu vrijednost i povećanje primarnog budžetskog suficita, ali i zahtjevala od kreditora otpis dijela duga. Eventualni neuspjeh pregovora sa kreditorima mogao bi Grčku da gurne u bankrot i da dovede do njenog izlaska iz evrozone.

Iako je Evropska komisija poručila da nije zadovoljna prijedlogom reformi koji joj je dostavila zvanična Atina, komesar EU za ekonomska pitanja Pjer Moskovisi izjavio je da više nego ikada vjeruje da je moguć dogovor Grčke i kreditora, ako bude političke volje sa obje strane.

Oland je pozvao Grčku i njene kreditore da ubrzaju napore za postizanje sporazuma kojim bi se odblokirala isplata preostale kreditne pomoći Atini.

„Imaćemo samo jednu poruku, a to je da moramo djelovati brzo i da ne smijemo popustiti niti dozvoliti rješenje koje će biti loše za Grčku, za EU i evrozonu”, izjavio je Oland po dolasku na samit.

Njemačka kancelarka Angela Merkel izjavila je da je rješenje grčke dužničke krize moguće, i dodala da je na raspolaganju grčkom premijeru Aleksisu Ciprasu za sastanak, ako on to bude želio.

„Tamo gdje ima volje, ima i načina. Međutim, svaki dan se računa“, izjavila je Merkelova novinarima.

Grčka prodala kratkoročne obveznice za tri milijarde evra

Grčka je juče prodala kratkoročne obveznice vrijedne gotovo tri milijarde evra, u vrijeme dugotrajnih pregovora sa kreditorima o reformama koje mora da sprovede za isplatu preostale tranše paketa pomoći vrijedne 7,2 milijarde evra.

Vlada u Atini pribavila je 1,62 milijarde evra prodajom šestomjesečnih dužničkih hartija i 1,3 milijarde prodajom tromjesečnih zapisa, uz stabilne kamatne stope, prenosi agencija Frans pres.

Grčkoj u junu na naplatu dospijevaju obveznice vrijedne 5,2 milijarde evra, a zvanična Atina žuri da postigne novi sporazum sa kreditorima prije kraja mjeseca, kada ističe postojeći program međunarodne pomoći.

Eventualni neuspjeh pregovora sa kreditorima mogao bi Grčku da gurne u bankrot i da dovede do njenog izlaska iz evrozone.

Grčka petogodišnja dužnička kriza vratila se na velika vrata u globalni fokus u januaru, nakon što je ljevičarska partija Siriza odnijela pobjedu na izborima uz obećanje da će okončati bolne mjere budžetske štednje koje su na snazi od 2010.

Vlada u Atini već četiri mjeseca pregovara sa kreditorima, kojima je ponudila reformu penzionog sistema, poreza na dodatu vrijednost i povećanje primarnog budžetskog suficita, ali i zahtjevala od kreditora otpis dijela duga. (Agencije)