LONDON – Odluka Britanaca da izađu iz Evropske unije pogodiće ekonomijju cijele Unije, a sama Britanija bi trebala izgubiti više od 300 milijarda evra do 2030., rekao je njemački ekonomist agenciji DPA.

„To je situacija u kojoj svi gube, države članice EU-a, a najviše sama Britanija“, rekao je Andreas Esser, čelnik ekonomske sekcije u Zakladi Bertelsmann sa sjedištem u Gueterslohu.

Ako preostalih 27 članica EU-a ostanu pri svom obećanju o oštrim mjerama protiv Britanije, privredna  izolacija te zemlje mogla bi imati ozbiljne posljedice, kaže Esser. Predviđa da bi njemačka privredaisto tako mogla izgubiti više od 55 milijarda evra.

Ove brojke su prikupljene su za studiju objavljenu 2015., a sada su se ti scenariji pokazali istinitim nakon što je Britanija odlučila izaći iz EU-a i pored upozorenja o privrednim posljedicama.

„Britanci su glasovali za neizvjesnost“, rekao je stručnjak dodajući kako će ta neizvjesnost imati negativni utjecaj na trošenje i investicije što će dovesti do nižih privrednih rezultata narednih mjeseci i godina.

Bruto domaći proizvod u Britaniji bi mogao pasti do 14 odsto do 2030., vremena koje će biti potrebno da se osjete pune posljedice privrednih odluka.

Više od 50 odsto britanske trgovine je s drugim zemljama EU-a, prema ovom izvještaju. Ako Britanija izgubi svoje trgovinske povlastice unutar Unije, carine će učiniti razmjenu roba i usluga skupljim.

Među sektorima koji će biti najteže pogođeni Brexitom su teška industrija  i autoindustrija kao i farmacija i hemijska industrija.

Bankarski sektor, koji ima ključnu važnost za britansku privredu, isto tako će biti pogođen izolacionizmom, a investitori će se vjerojatno povući.

S druge strane, drugi finansijski centri u Evropi, poput Frankfurta i Pariza mogli bi imati koristi ako se investicije presele iz Britanije na kontinent, rekao je Esser.

Banke zbog Brexita bježe iz Britanije

Banke su već počele da preduzimaju mjere radi prebacivanja svojih operacija iz Velike Britanije, pošto je guverner centralne banke Francuske u subotu upozorio da je sektor finansijskih usluga u Britaniji u opasnosti da izgubi svoje pravo na rad širom EU.

Investicione banke su odmah reagovale na rezultat britanskog referenduma, a neki od najvećih institucija londonskog Sitija nastoje da obezbijede dozvole, i već planiraju selidbu svojih direktora.

Velike američke banke – JPMorgan Chase, Goldman Sachs, Bank of America, Citigroup i Morgan Stanley – u Britanini vrše velike operacije i zapošljavaju više desetina hiljada ljudi.

One se sada pripremaju da prebace neke od svojih poslova u gradove kao što su Dablin, Pariz i Frankfurt. Opasnost za sektor finansijskih usluga u Britaniji je istaknuta komentarima guvernera centralne banke Francuske, koji je upozorio da će banke izgubiti „pasporting“, odnosno pravo da funkcionišu unutar EU ako Britanija napusti jedinstveno tržište.

Fransoa Vileroa de Galau je rekao da je „paradoksalno“ da se dozvoli da londonski Siti radi po pravilima EU, a da ne bude član Evropskog ekonomskog prostora poput Norveške.

Guverner Bankue de France i član Upravnog savjeta ECB je izjavio za francuski radio: „Postoji presedan, to je norveški model Evropske ekonomske oblasti, koji će omogućiti Britaniji da zadrži pristup jedinstvenom tržištu, ali primjenjujući sva EU pravila“.

Prvi značajni komentari zvaničnika Evropske centralne banke jasno govore da EU neće britanskom finansijskom sektoru dozvoliti lak odlazak. Savjetnici američkih investicionih banaka su upozorili da bi tzv. „passporting“ prava, koja se koriste za prodaju proizvoda i usluga iz Britanije klijentima u EU, biti djelimično ili u potpunosti ukinuta u zavisnosti od ishoda pregovora o izlasku Velike Britanije iz EU.

„Mi ćemo se izboriti s tim„, rekao je viši rukovodilac jedne velike američke banke.

 „Počeli smo da razmišljamo o tome kako da preselimo naše osoblje u naše kancelarije u Evropi.“

Mnoge od američkih banaka su već tiho provjeravali mjesta u EU izvan Velike Britanije na koje bi mogli prebaciti neke aktivnosti, ali većina tih mjesta još uvijek nema dovoljno dozvola za obavljanje mnogih poslova koje se sada vode iz Londona.

Džejmi Dimon, izvršni direktor banke JP Morgan je prije referenduma upozorio da bi čak 4.000 radnih mjesta moglo biti prebačeno iz Britanije.

Ali šef te investicione banke Danijel Pinto – čija jedinica zapošljava najviše od 16.000 zaposlenih JP Morgan u Britaniji – je za Financial Times rekao da se ova američka bankarska grupa nada da će moći da zadrži netaknutim najveći dio svoje britanske podružnice.

Pinto je priznao da će morati biti pronađeno rješenje za neke proizvode i usluge, kao što su globalne investicione usluge i depoziti privrede, i da bi „treba da se smisli način da se to postepeno obavi.

 „Nećemo početi da selimo ljude dok ne budemo imali jasnu sliku šta će biti dozvoljeno da se radi iz Velike Britanije, kada počnu pregovori o uslovima izlaska zemlje iz EU„, rekao je on.

Stjuart Guliver, izvršni direktor britanske HSBC banke je rekao da bi zbog Brexita ta banka mogla da preseli čak 1.000 od svojih 5.000 zaposlenih iz svoje britanske centrale u Pariz.

Druge britanske banke, kao što su Barclais, Roial Bank of Scotland i Lloids Banking Group će takođe možda morati da ojačaju svoje prisustvo u Evropi van Velike Britanije. Džonatan Luis, šef japanske banke Nomura International, koja u Londonu zapošljava oko 2.600 radnika, kaže da će morati da „čeka i vidi“ kako će se stvari odvijati prije bilo kakve konačne odluke o lokacijama ili operativnim strukturama.

Ali on smatra da će zbog Brexita Velika Britanija biti u nepovoljnom položaju.

„Ne vidim kako neko može sa sigurnošću reći da će se passporting nastaviti. Švajcarska ga nema, kao ni SAD, tako da ne možemo pretpostaviti da će ostati na snazi ni u Britaniji „rekao je on.

Nakon „Bregzita“ – smanjenje budžeta EU 15 odsto

Posljedica izlaska Velike Britanije iz EU biće smanjenje od 15 odsto godišnjeg budžeta Unije poslije 2020. godine, izjavila je danas komesar EU za regionalnu politiku Korina Kretu.

„Regionalna politika je najbliža ljudima, to je najočiglednije jer pokazuje koliko evropski fondovi mijenjaju njihove živote, tako da sam sa ove tačke gledišta zabrinuta jer je jasno da će nakon izlaska Britanije iz bloka, ukupni budžet EU nakon 2020. godine biti smanjen za oko 15 odsto„, rekla je Kretu za televiziju „Digi24“.

Komesar EU za regionalnu politiku je, takođe, istakla da je Unija sada angažovana u razgovorima o ponovnom dodjeljivanju sredstava za druge prioritete, umjesto regionalne politike. (Izvor: Financial Times/Agencije)