LONDON – Ekonomija Velike Britanije biće vrlo vjerojatno najteže pogođena od svih preostalih evropskih ekonomija, upozorila je Organizacija za gospodarsku suradnju i razvoj (OECD).

Procjenjuje se da će britanska ekonomija u 2020. godini doživjeti pad od čak 11,5 posto, što će za malo nadmašiti padove Njemačke, Francuske, Španjolske i Italije, navodi OECD.

Da se pojavi drugi talas pandemije virusa korona, britanska ekonomija bi pala za čak 14 posto.

“Kriza će baciti veliku sjenu na države širom svijeta”, navodi OECD, prenosi BBC.

U svom izvještaju OECD navodi tzv. scenarij s jednim udarcem na ekonomiju, bez prisutnosti drugog, koji će se na evropske ekonomije odraziti ovako – Francuskoj se procjenjuje pad od 11,4 posto, Španiji 11,1 posto, 11,3 posto Italiji te 6,6 posto Njemačkoj.

Velika Britanija nije jedina koja će pretrpjeti veliku štetu

OECD zaključuje da će težak pad britanske ekonomije biti samo odraz strogih mjera uvedenih u borbi protiv širenja zaraze virusom korona, odnosno zbog prestanka rada uslužnih djelatnosti na kojima se velikim dijelom temelji britanski BDP. Uslužni sektor uključujući finansijske usluge, ugostiteljstvo i turizam čini tri četvrtine britanskog BDP-a.

U susret OECD-ovom izvještaju kancelar Rishi Sunak ističe da Velika Britanija nije jedina koja će pretrpjeti takvu štetu.

“Kao i mnoge države širom svijeta, primjećujemo značajan uticaj korone na našu državu i njenu ekonomiju. Neočekivane akcije koje smo preduzeli u svrhu spašavanja ljudi i kompanija osiguraće da naš privredni oporavak bude brži i jači”, dodao je.

Kancelarka Anneliese Dodds dodala je da je OECD-ov izvještaj duboko zabrinjavajući za Veliku Britaniju, koja je posebno teško pogođena krizom uzrokovanom virusom korona.

“Neuspjeh vlade da svlada zdravstvenu krizu, kašnjenje s lockdownom i haotično loše upravljanje izlaskom iz njega pogoršavaju uticaj krize na ekonomiju”, kazala je Dodds.

Britanski oporavak neće biti brz poput V-krivulje, nego neizvjesno spor u obliku U-krivulje

Centralno otkriće OECD-ovog predviđanja jesu očekivanja ili nade u nagli povratak ekonomije na staro. Riječ je o tzv. V-obliku krivulje koja označava brzi pad, ali i brzi rast, odnosno povratak. No to se u Velikoj Britaniji sada ne događa. Kako kaže glavni sekretar Angel Gurria, britanski oporavak opisaće krivulja više nalik na slovo U te je pitanje koliko će dugo trajati period u kojem će Britanija biti na dnu slova U.

Takvi obrasci oporavka ekonomije ne odražavaju se jednako u svim zemljama svijeta.

Ako se ne pojavi drugi talas zaraze, Velika Britanija će biti najteže pogođena zemlja

U slučaju da ne bude drugog talasa, predviđanja su da će Velika Britanija ostati najteže pogođena zemlja korona krizom ove godine, iako sa samo malo lošijim rezultatom od Italije i Francuske. Za one koji vole reći da je čaša napola puna, predviđa se i najveći rast u Velikoj Britaniji, od čak devet posto za 2021. godinu. No to je prilično neutješna nagrada, navodi BBC u svom tekstu.

Razlog je taj što je britanska ekonomija posebno izložena kao trgovinska ekonomija sa značajnim uslužnim i turističkim sektorima. No to je i zemlja koja je među najteže pogođenima pandemijom virusa korona.

Ovaj udarac na britansku ekonomiju dolazi uprkos mnogo hvaljenom brzom odgovoru vlade koja je desecima milijardi funti spašavala više miliona radnika.

Ali to je i nacija koja je među najteže pogođenim temeljnom pandemijom.

Uticaj pandemije na britansku privredu složen zbog neuspjelih dogovora s Evropskom unijom

OECD je u svom izvještaju takođe pomenuo da je pandemijski uticaj na britansku privredu vrlo složen zbog neuspjelog potpisa trgovinskog sporazuma s Evropskom unijom i novih trgovinskih prepreka s Evropskom unijom na kraju ove godine. OECD preporučuje privremeno produženje boravka Ujedinjenog Kraljevstva na jedinstvenom tržištu. To je savjet koji je vlada dosad zanemarivala.

Još je važnije da OECD suptilno ukazuje na to da jedan paket za spašavanje privrede nije dovoljan. Krajem protekle sedmice Nijemci su najavili gveliki podsticaj ekonomiji od četiri posto, uključujući nagli pad PDV-a i značajne subvencije za kupovinu automobila.

OECD-ov izvještaj samo je pozivnica da se učini više. I uskoro će na vidjelo izaći stvarni ekonomski podaci, za razliku od predviđanja poput ovog, dodaje BBC-jev analitičar, te zaključuje da će se u petak objaviti izvještaj o BDP-u za april, koji je Velika Britanija provela u potpunom lockdownu.

OECD je dodao da se pandemija počela stišavati u mnogim zemljama te da su se privredne aktivnosti počele povećavati, ali se ne očekuje uvjerljiv oporavak. Ekstremno neizvjesni su izgledi oporavka javnog zdravstva. Šefica ekonomista OECD-a Laurence Boone kaže da je pandemija uzrokovala direktne i dugoročne posljedice za ljude, firme i vlade.

“Biće potrebne vanredne politike kojima ćemo se pokrenuti prema oporavku. Čak i ako poraste rast u nekim sektorima, cjelokupna aktivnost neko će vrijeme biti prigušena”, dodala je Boone.

OECD pripremio dva scenarija za budućnost, prognoze nisu lijepe. Najviše će stradati najugroženiji

OECD je pripremio i dva scenarija za budućnost. Zavise o tome kako će se pandemija odvijati, odnosno hoće li doći do drugog talasa zaraze prije kraja ove godine.

Ako se drugi talas dogodi, dvije zemlje – Francuska i Španija – ove bi godine pretrpjele još gori pad privrednih aktivnosti od Velike Britanije. Izvještaj opisuje oba scenarija kao otrežnjujuće, ali u svakom slučaju, nakon duboke recesije koja se sada razvija, uslijediće spori oporavci.

U gorem scenariju, globalna bi se ekonomija ove godine mogla smanjiti za 7,6 posto, ističe OECD.

Ta je brojka znatno gora od predviđanja drugih agencija, poput Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) i Svjetske banke, koje upozoravaju na visok nivo nesigurnosti u vezi s njihovim prognozama. Do kraja 2021. godine, OECD ističe da bi mnoge zemlje mogle izgubiti pet, šest ili više godina rasta prihoda.

Uticaj potencijalne nove krize na život biće posebno izražen kod najugroženijih grupa.

OECD takođe kaže da je pandemija ubrzala prelazak s onoga što naziva “velika integracija” u “veliku fragmentaciju”.

To je u suštini udarac globalizaciji, odražavajući se na dodatnim trgovinskim i investicijskim ograničenjima i mnogim granicama koje su bar zatvorene dok traje zdravstvena kriza. (Index.hr)