BEOGRAD – Predsjednik Fiskalnog savjeta Srbije Pavle Petrović izjavio je da je, prema budžetu za 2015. godinu, planirano da broj zaposlenih u javnom sektoru bude smanjen za oko pet odsto, odnosno oko 27.000 ljudi.

Petrović je sjednici Odbora Skupštine Srbije za finansije rekao da Vlada još nije pripremila precizne planove za otpuštanja i da se u tom segmentu nailazi na prve rizike, jer se za sada ne vidi jasan plan kako će to smanjenje biti ostvareno.

„Ono na šta se računa je prirodni odliv, odnosno odlazak u penziju i red veličina tog prirodnog odliva do sada je bio od 15.000 do 20.000 ljudi“, rekao je Petrović.

On je napomenuo da to ne znači da će automatski za toliko i da se smanji broj zaposlenih, jer uvijek mora da postoji određeni broj zamjena za one koji odu u penziju.

Petrović je naveo da je najvažnija mjera za strukturno smanjenje deficita u sljedećoj godini smanjenje plata i penzija na kojima će se uštedjeti 400 miliona evra, a ostale mjere koje doprinose strukturnom smanjenju deficita od 600-650 miliona evra su smanjivanje broja zaposlenih u javnom sektoru, ali i regulisanje rada javnih preduzeća.

On je pohvalio to što je unaprijeđena transparentnost budžeta, ali je kao veliki minus ocijenio to što Vlada još nije napravila srednjoročni plan fiskalne konsolidacije koja se po zakonu donosi prije budžeta.

„To je i suštinski razlog jer da bi pravili budžet morate da imate trogodišnji plan“, rekao je Petrović.

Petrović je istakao i da se prema preliminarnim pokazateljima može uočiti da se stabilizacija javnog duga u odnosu na BDP neće desiti 2017, već tek 2018. godine.

Ministar finansija Dušan Vujović izjavio je da predloženi budžet za 2015.godinu preokreće trendove što će Srbiji omogućiti bolju perspektivu za izlazak iz krize.

On je predstavljajući predlog budžeta za 2015.godinu u Skupštini Srbije rekao da se prvi put na svakom mestu predviđaju uštede, kao i da se menja trend prihoda koji počinju da rastu.

Budžet, kako je precizirao, predviđa povećanje prihoda za 27 milijardi dinara – na 924 milijarde dinara i smanjenje troškova za 27 milijardi dinara – na 1.083 milijarde dinara.

"Ovo je prvi put u više godina da se predviđaju manji nominalni troškovi u tekućoj nego prethodne godine. To je za nas veliki uspeh jer je smanjenje nominalnih troškova retkost", istakao je on.

Ministar je ocenio da je povećan stepen transparentnosti budžeta, jer su sve garancije prebačene "iznad linije".

On je rekao da je planirani budžetski deficit za 2015. godinu 158,6 milijardi dinara, ali ako se tome pridodaju garancije od 30,7 milijardi dinara i ostali finansijski troškovi od oko dve milijarde dinara, planirani deficit budžeta za 2015.godinu će biti 191,3 milijarde dinara.

"Taj deficit nema direktnu uporedivu cifru u ovoj godini jer su drugačije bili klasifikovani finansijski rashodi", istakao je ministar.

"Očekivani deficit opšte države u 2015.godini će biti, kako je Vujović rekao, 232 milijarde dinara.

Jedan od najznačajnijih trendova je taj što se, kako je ministar ukazao, od avgusta preokrece trend prihoda koji počinju da rastu.

„Trend naplate ključnih poreza, akciza i PDV je pozitivan i prevazilazi cifre koje su ostvarene prošle godine, delom zbog agilnijeg rada Poreske uprave, a delom što ljudi shvataju da više neće moći da ne plaćaju porez, a da nikome ne odogovaraju“, rekao je Vujović.

Ministar je dodao da se u narednu godinu ulazi sa procenom bruto domaćeg proizvoda (BDP) od 3.970 milijardi dinara, koji u sebi krije mali rast inflacije i mali pad BDP, kao rezultat prenetih tendencija iz ove godine.

"To je krajnje konzervativna projekcija rađena pod pretpostavkom da se ništa od pozitivnih efekata ne dogodi", rekao je on i dodao da ako se proizvodnja struje i uglja vrate na nivo pre poplava, ako se reše pitanja Železare u Smederevu i hemijskog kompleksa i ostvare planirane investicije, to će biti dodatni pozitivan efekat na rast BDP.

Vujović je dodao i da država neće uvoditi nove poreze i akcize, ali će povećati naplatu i pooštriti kontrolu sprovođenja naplate poreza.

Početkom 2017.godine će, kako je ocenio, biti zaustavljeno učešće javnog duga u BDP-u.

On je najavio da će Ministarstvo finansija za par dana predstaviti Vladi fiskalnu strategiju.

Rebalans za vraćanje dugova iz prošlosti

Vujović je izjavio da se rebalas budžeta za tekuću godinu usvaja da bi se vratili dugovi iz prošlosti Ministarstva unutrašnjih poslova, Uprave za agrarna plaćanja, viših i osnovnih sudova i obezbedila sredstava za otpremnine.

Vujović je rekao da nije političar, ali da bi se suprotstavio tome da se dugovi, koji godinama postoje, ne vrate sada kada se to može.

„Imamo više od 70 milijardi očekvianih ušteda na dan 19. decembra i rebalansom predviđamo da od toga platimo dugove od pre pet i više godina za koje ranije nismo imali snage da ih rešimo, nema greške u obračunu i ništa se ne krije", podvukao je ministar i dodao da deficit budžeta do kraja godine neće biti veći od 190 milijardi dinara.

Prema njegovim rečima, Zakon o budžetskom sitemu ne dozvoljava pomeranja i zato je rebalans i predviđen, da bi se rešilo goruće pitanje.

„Imaćemo fantastičan rezultat i predivđamo da platimo dugove viših i osnovnih sudova od 2,7 milijarde dinara za angažovanje veštaka i branilaca po službenoj dužnosti, da Uprava za agrarna plaćanja isplati 4,33 milijarde dinara zaostalih potražvianja poljoprovirenim proizvođačima", rekao je Vujović.

Kada je reč o MUP, dodao je ministar, oni imaju nekoliko elemenata troškova koje država želi da im pomogne da plate – Telekomu i EPS-u.

„Dug prema Telekomu je 700 miliona dinara, ne možemo da ocekujemo da stabilizujemo Telekom ako ne sredimo njihove dugove unutra, a isto važi i za EPS, zato predlažemo da 470 miliona duga MUP vrati EPS-u i još 518 miliona za kombinovano plaćanje jubilarnih nagrada i za prevoz pripadnka tog ministarstva", objasnio je Vujović.

Ministar je takođe rekao da se rebalansom predviđa i 500 milona dinara za otpremnine radnika, jer je odziv bio veći od planiranog.

„Očekujemo da će troškovi biti veći od planiranih za socijalne programe i kada sve saberemo opet ćemo imati uštedu od jednog procenta, kako smo planirali u rebalansu", rekao je Vujović i zaključio da su sredstava ušteđena u Ministarstvu finansija na „eksproprijaciji zemlje, koja ide sporije u realnom životu".

Poslanici o budžetu za 2015. godinu

Predlog budžeta za 2015.godinu je realan i štedljiv i prestaje se sa politikom "oporezuj, zaduži se, prodaj i troši", smatraju poslanici vladajuće većine, dok opozicija oštro kritikuje taj predlog rečima da je previše optimističan, kao i da se nastavlja sa štednjom građana, a raspisništvom države.

Podršku predlogu budžeta za iduću godinu najavili su poslanici SNS, SPS, SPO, Nove Srbije, SDPS, dok će protiv glasati DS, Nova stranka, SDS.

Govoreći o predlogu rebalansa za 2014. godinu, šef poslaničke grupe SNS Zoran Babić rekao je da je vlada želela da sredstva dobijena boljom naplatom akciza i poreza preusmeri na plaćanje starih obaveza prema poljoprivrednim proizvođačima, kao i za obeveze Osnovnih I Viših sudova.

A kada je reč o dugovima Er Srbije koje država preuzima na sebe tako što ga pretvara u javni dug, Babić objašnjava da je reč o starim dugovima JAT-a.

“Zaista postaju neizdržive laži koje podmeće Demokratska stranka”, rekao je Babić novinarima u Skupštini Srbije.

On je upitao šta su oni koji optužuju sadašnju vlast za te dugove uradili “osim što su ih pravili”, podsetivši da nisu oni ti koji su pronašli strateškog partnera za JAT.

“Svake godine su povećavali dugovanja od 18 do 34 odsto duga koji se sada preuzima, a ko će rešiti dug JAT-a nego država, hrabra vlada na čelu sa Aleksandrom Vučićem. Ja bih više voleo da su te dugove sa sobom poneli i Bojan Pajtić i Dragan Šutanovac i Borko Stefanović i da su ih od svoje imovine, pošto su ih napravili, i platili, ali nisu, to su dugovi koji su se prelili na Srbiju”, rekao je on.

Poslanica Nove Srbije Dubravska Filipovski ocenila je danas da je Predlog budžeta za 2015.godinu realan i štedljiv i da je krajnji cilj svih mera da Srbija izađe iz krize.

Prema njenim rečima, subvencije se ovim budžetom smanjuju, dok se kapitalna ulaganja povećavaju za šest odsto.

Šef poslaničke grupe SPS Dijana Vukomanović rekla je novinarima da su socijalisti pažljivo proučavali predlog budžeta za 2015.i konstatovala da problem deficita u Srbiji nije novost, ali da se sada prestaje sa politikom "oporezuj, zaduži se, prodaj, troši".

“Verujemo ministru Dušanu Vujoviću da će uspeti da nametne kroz ovakav budžet fiskalnu disciplinu, uz monetarnu disciplinu, I da će se ostvariti ciljani rezultati I dugoročne kontrole deficita. Skoro trećina budžeta se odvija za socijalnu zaštitu, skoro 13 odsto za obrazovanje, 24 odsto za javne usluge I to je u skladu sa našom levo orijentisanom politikom”, objasnila je Vukomanović, najavljujući podršku budžetu.

Demokratska stranka neće podržati predlog budžeta za 2015.godinu jer niz pokazatelja ukazuje na to da će se nastaviti politika štednje građana, a rasipništva države, rekao je šef poslaničke grupe Demokratske stranke Borislav Stefanović.

Stefanović je ukazao I da je nezabeležen slučaj u evropskoj istoriji da se rebalans budžeta donosi dva meseca nakon prethodnog rebalansa, i to u istom danu kad I budžet za 2015.godinu.

“Vlada projektuje nekoliko stvari. Prvo projektuje da ima tri metra plavu kosu I da je zgodna, I da će uvek takva biti tokom 2015. Da će biti vrlo bogata I srećna I mi zajedno sa njima. Njihova projekcija je preoptimistična, nerealna I potpuno van kontakta sa onim što se u Srbiji danas dešava”, rekao je Stefanović.

Prema njegovim rečima, vlada kroz rebalans I kroz budžet nastavlja sa pogubnom politikom smanjenja plata I penzija.

“Ono zbog čega mi ne možemo podržati ovaj budžet, osim što je zasnovan na smanjivanju plata I penzija I potpuno besmislenim subvencijama I plaćanjima Srbijagasu I Er Srbiji, to je zato što se smanjuje budžet za poljoprivredu za realno 38 odsto, za preko 6 milijardi dinara. To je premijer zaboravio da kaže u Mionici u svom nadahnutom govoru”, zaključio je Stefanović.

Poslanici SDS takođe neće podržati nijedno od predloženih rešenja koja su danas na dnevnom redu, rebalans budžeta, budžet, prateće zakone, zakone kojim se država zadužuje za još novih pola milijarde evra, rekao je šef poslanika SDS Marko Đurišić.

“Bojim se da ova vlada ono što je pokušala da sakrije od građana kada je dogovoran posao oko preuzimanja JAT-a sada isplivava I da moraju da se pokažu stvarni gubici, ali se postavlja pitanje odakle tolika razlika između procene menadžmenta JAT-a koji je rekao da je dug 73 miliona I ovih 162 miliona evra”, rekao je Đurišić.

I za Srbijagas država daje garancije za novih 200 miliona dolara, a već postoji 680 miliona evra duga Srbijagasa za koji je država već dala garancije, rekao je on I napomenuo da postoje takvi dugovi I za Železaru.

Lider Lige socijaldemorata Vojvodine Nenad Čanak ocenio je da kriza u Srbiji nije ekonomska, već politička, iako će, kako je istakao, polovina planiranog budžeta za 2015. godinu ići na otplatu dugova.

"Bez čistih računa i knjigovdstva nema napretka. Nadam se da će Vlada da shvati da mora da prestane da puni budžet prodajama i pozajmicama", kazao je Čanak na sednici Skupštini Srbije.

Bez novih smanjenja plata i penzija, 2015. Srbija u plusu

Neće više biti novog smanjenja ni plata, ni penzija, rekao je u parlamentu premijer Aleksandar Vučić u raspravi o budžetu i dodao da plata i penzija inače za šest meseci ne bi ni bilo da vlada nije donela teške mere.

"Ubuduće neće biti više ni smanjenja ni plata, ni penzija, već građani mogu da očekuju samo boljitak, a Srbija će naredne godine biti u plusu", rekao je Vučić, obraćajući se poslanicima u skupštini u toku rasprave o rebalansu budžeta za 2014. i predlogu budžeta za narednu godinu.

Da nismo krenuli sa teškim merama, za šest meseci ne bi bilo plata, penzija i ne bi bilo Srbije, rekao je premijer. On je istakao da Srbiju u budućnosti očekuje samo boljitak.

"Ljudi su posle aranžmana sa MMF-om i pošto su videli ozbiljan program, razumeli da Srbija ima dobar plan, razumeli su da je kraj teških mera", istakao je Vučić.

Vučić je rekao da je njegova odluka da se donese ovakav budžet i da on u potpunosti preuzima svu odgovornost i krivicu na sebe, "jer će mnogi da se ljute zato što je budžet ovakav kakav jeste.

Premijer je zahvalio koalicionim partnerima što su ga podržali da se skroji budžet koji je jedini način da Srbija ozdravi. Vučić kaže da su pred vladom bila dva puta: prvi je lakši, ali je prevarantski, na kom se narodu pričaju bajke kako će sve da bude bolje, a drufi je – da se preduzmu stvarne reforme, teške reforme.

Premijer je objasnio da je Vlada odlučila da krene drugim putem, sa teškim suštinskim reformama, da bi Srbija 2017. godine imala rast. Prema njegovim rečima, MMF predviđa da će Srbija u 2016. imati rast od četiri odsto, a u 2017. rast preko dva odsto.

"Nama je deficit budžeta u periodu januar-novembar ove smanjen deset odsto u odnosu na period od prošle godine. Beležimo dramatičan skok PDV, što pokazuje borbu protiv sive ekonomije, povećana je naplate akciza, to su sve značajni rezultati", podseća Vučić

Premijer je pozvao poslanike da usvoje i "rebalans rebalansa" budzeta, koji je posledica činjenice da je ostvaren višak para nego što je to rebalansom bilo predviđeno, odnosno zato što su prihodi povećani, a rashodi smanjeni.

Obraćajući se poslanicima u parlamentu, Vučić je rekao da to nije neobično, te da se nada da će naredne godine biti bar četiri-pet rebalansa kojima će, kako je rekao, vlada moći da se pohvali da ima veće prihode, nego rashode.

"Mi smo rebalans doneli zato što imamo višak para, nego što smo to rebalansaom predvideli, zato što su nam prihodi povećani, a rashodi smanjeni. Mi smo zbog toga ponosni i srećni i trebalo bi i svaki građanin da zbog toga bude srećan", rekao je premijer Vučić.

On je sa čuđenjem konstatovao da ne može da veruje da ambasadori Nemačke i SAD, na primer, više vole ovu zemlju nego poslanici, jer te diplomate pozitivno govore o merama vlade, nego mnogi u zemlji.

Predsednik Vlade je poručio "svima koji štrajkuju na ulicama da ih razume i da zna zašto su i koliko su nezadovoljni, ali i da izuzeća od smanjenja zarada neće biti". On je rekao da je zahvalan građanima koji poštuju, razumeju i podržavaju rad vlade u ovim teškim trenucima, koji, kako je rekao, razumeju šta je to što je ova vlada nasledila.

Zahvalan je, kaže, građanima i zbog toga što su dobro razumeli šta je ova vlada učinila za Srbiju i našu decu, što, kako je rekao, cene i poštuju hrabrost, a ne kukavičluk i što cene i poštuju ono što se radi za građane i državu, a ne ono što se radi samo u svom ličnom interesu.

Premijer je zamerio prethodnoj vlasti to što za 12, odnosno 14 godina nisu uspeli da završe neke projekte koje je ova vlada završila. Najavio je da su svi ti projekti – RTB Bor, MSC, Železara, FAP, PKC, Pupinov most -projekti završeni na vreme.

Za topionicu RTB Bora je rekao da je građena kao "Skadar na Bojani", a da je ova vlada taj objekat završila za svega pet meseci. Vučić je uputio kritike na račun pokrajinskog premijer aBojana Pajtića rekavši da ništa ne radi već da samo piše saopštenja i obilazi kafiće, dok on radi i subotom i nedeljom, da ne ide na "brčkanje" i ne ide na more.

"Mogu da me mrze svi, ali ja radim za narod", kazao je premijer i dodao da bi umesto kritike i pretnji opozicija trebalo da ovoj vladi čestita i kaže da je sve to dobra vest.

Premijer je rekao i da ne dozvoljava da se višak para troši na nešto zbog čega bi ovu vladu narod više voleo.

"Ja im kažem "nema", jer hoćemo da napravimo zdravu državu. Već 2015. ja vam kažem da ćemo biti u plusu. Tražio sam za mandat vlade samo dve godine, a vi ste pojeli 14 godina ovom narodu i od budućnosti naše dece i još nam držite predavanje kako da se ponašamo, a ova vlada postoji osam meseci", rekao je premijer.

Teške mere za šansu i posao mladima

Vučić je izjavio da je suština i novog budžeta, i svih mera koje se preduzimaju da se mladim ljudima obezbedi šansa i omogući posao.

"Naš izbor je bio taj da uđemo u teške mere da bi mladima omogućili posao", rekao je Vučić u raspravi o budžetu u parlamentu i napomenuo da ne govori o obezbeđivanju radnog mesta već posla.

"Nikada nismo hteli da napravimo zdrav sistem – sada hoćemo i pravimo zdrav sistem", rekao je Vucicć i dodao da ono što može i treba da ostane i opstane, a ono što nije za tržište da se i ne pravi.

Prema njegovim rečima, kod nas na podršku nailazi "radničko samoupravljanje" koje podržavaju i privatni mediji, isti oni u kojima vlasnici sigurno ne pitaju radnike ko će biti direktor. On je dodao da na tako nešto "čovek ne zna da li da plače ili da se smeje".

Govoreći o poljoprivredi, premijer je naveo da moramo imati poljoprivredu zasnovanu na tršištu, ali i poručio da će se ubuduće više pomagati razvoj stočarstva. Prema njegovim rečima, upravo zbog mladih obezbediće se start ap krediti kroz koje će se povećati zapošljavanje.

Premijer je istovremeno izneo podatak da je u Srbiji u poslednjih pet godina najniža stopa nezaposlenosti i da je sada 17,6 odsto, a da je nasleđena stopa od 26 odsto nezaposlenih. Vučić je dodao da jeste problem što to nije rezultat samo otvaranja novih pogona već dobrim delom poboljšane disciline, ali da je i to važno za radnike jer imaju socijalno i zdravsteno osiguranje.

On je ponovio da se budžet radio zajedno sa MMF četiri meseca i da je i donet zajedno sa tom međunarodnom finansijskom institucijom. Premijer je podvukao da se ozbiljni rezultati bez široke narodne podrške ne mogu ostvariti.

"I to je ono što svi u Srbiji znaju i oni koji su protiv nas, i oni koji su za nas, da ove mere moraju da budu preduzete i da to neko mora da uradi", poručio je Vučić.

Penzioneri spremniji da razumeju vladinu štednju

Ministar privrede Željko Sertić izjavio je da su nekada penzioneri i zaposleni u javnom sektoru spremniji da trpe i razumeju mere štednje nego što su to mediji i poslanici, za rešavanje ozbiljnih problema i propusta iz prošlosti.

Tokom debate o rebalansu i budžetu za narednu godinu, ministar je u parlamentu rekao da će se u naredne dve ili tri godine videti ozbiljne promene i poručio poslanicima: “Ako dobijamo ozbiljne pohvale sa svih strana, nemojte da budemo mi ti koji ćemo ubacivati klipove”.

Sertić je podvukao da su javna preduzeća među najvažnijim stvarima ne samo kada je reč o fiskalnoj konsolidaciji, već i zato što su zvaničnici svetskih institucija neprestano postavljali isto pitanje – kada će biti smanjen broj zaposlenih u tim preduzećima.

On je, međutim, ukazao i da je važno ko će ostati u tim firmama i kako će one biti vođene podsetivši da je nedavno razgovarao sa čelnicima 36 najvećih preduzeća.

“Seli smo i naterali ih da odbrane svoj plan rada u narednoj godini, stavku po stavku”, rekao je Sertić i dodao da nisu sva preduzeća u istom položaju pa tako na primer Telekom ima ozbilju tržišnu konkurenciju, dok jedan preduzeća drži monopol.

Kada je reč o investicijama, to je kompleksa stvar, rekao je ministar i dodao da će za nekoliko nedelja u skupštini biti predlog zakona o ulaganjima.

On je istakao da domaće kompanije često ne mogu lako da dobiju garancije, jer su prezadužene, za razliku od stranih, koje kod svojih banaka to mogu lakše da ostvare.

"Birajući između zapošljavanja i tvrde politike, uvek sam za to da nađemo način da zaposlimo naše ljude, da imamo kvalitetan dogovor sa stranim kompanijama, da ne budemo samo jeftina radna snaga, nekada je to veoma teško, nekada lako, zavisi s kim pričate”, rekao je Sertić.

Prema njegovim rečima, u toku je i čišćenje “domaćeg dvorišta”, pa je tako već dve sedmice u SIEPA ekipa koja češlja dokumenta.

Ministar se dotakao i preduzeća u restrukturiranju, rekavši da su ona do kraja maja iduće godine zaštićena od naplate sudskih procesa, kako bi im bilo omogućeno da se konsoliduju, ali da je tu problem što poslovne banke ne žele da sklapaju aranžmane sa takvim preduzećima.

Više od 5.000 ljudi se prijavilo za otpremnine

Sertić je rekao da se više od 5.000 ljudi javilo za dobrovoljni odlazak iz preduzeća u privatizaciji.

On je naveo da su zbog tako velikog odziva rebalansom budžeta za 2014. predviđena dodatna sredstva za otpremnine radnicima.

Za sva preduzeća sa spiska Agencije za privatizaciju, kako je rekao, zna se kako će biti privatizovana.

“Svako preduzeće ima rok do 1. januara da pripremi dokumentaciju u skladu sa modelima privatizacije. Za svaku firmu će biti objavljen javni poziv i ni jedan dogovor o privatizaciji neće biti napravljen u ministarskim kabinetima”, rekao je ministar privrede. (Agencije)