LONDON – Novi otpis duga neće pomoći Grčkoj da izađe iz aktuelne krize, izjavio je guverner Centralne banke Njemačke (Bundesbanke) Jens Vajdman.

„Budući da je dospjeće grčkog duga na naplatu dugoročno, a prosječna kamatna stopa vrlo niska, dodatni otpis duga neće značajnije izmjeniti situaciju u pogledu likvidnosti Grčke“, rekao je Vajdman na jednom bankarskom kongresu u Londonu, prenosi Frans pres.

„Osim toga, dodatno labavljenje dogovorenih uslova bi bilo kontraproduktivno po nastojanja grčke vlade da povrati povjerenje investitora u održivost grčkog duga, i takođe bi donijelo trošak poreskim obveznicima u drugim članicama evrozone“, upozorio je njemački guverner.

Vajdman je istakao da je u interesu Grčke da uradi ono što je potrebno kako bi se izborila sa aktuelnim strukturnim i fiskalnim problemima.

„Grčkoj će i dalje biti potrebna pomoć, ali pomoć jedino može da bude data ako se sklopljeni ugovori poštuju“, zaključio je Vajdman.

On se, takođe, osvrnuo na nedavnu odluku Evropske centralne banke (ECB) o otkupu obveznica oslabljenih članica evrozone u ukupnoj vrijednosti od 1.000 milijardi evra, radi podsticanja inflacije u evrozoni i pokretanja privrednog rasta.

„Prema mom mišljenju, nije bilo hitne potrebe za ovom mjerom. Ono što trenutno vidimo je dezinflatorni proces, a ne deflatorna spirala smanjenja cijena i plata“, poručio je Vajdman i dodao da je nizak nivo inflacije prije svega posljedica pada cijena energenata, što, smatra on, više djeluje kao ekonomski stimulans za evrozonu a ne nagovještaj neposredne deflacije.

Zvaničnici Grčke i evrozone nisu uspjeli da postignu sporazum o dužničkoj krizi te zemlje, iako su obje strane rekle da postoji nada u dogovor.

Predsjednik Evrogrupe Jeron Dijselblom /Jeroen Dijsselbloem/ rekao je da je sedmosatni sastanak u Briselu bio „konstruktivan“.

Ipak, razgovori su okončani bez zajedničkog saopštenja, ali obje strane se nadaju da bi sporazum mogao da bude definisan do ponedjeljka, 16. februara kada slijede novi pregovori.

Grčka je pred početak pregovora najavila da neće tražiti produženje zajma, uprkos pritisku njemačkog ministra Finansija Volfganga Šojblea.

Ranije je Grčka saopštila da je njen sporazum o pomoći sa EU „kazneni“ i da se mora okončati. EU je upozorila Grčku da mora poštovati dogovoreno.

Atina je predložila da će poštovati 70 odsto uslova iz programa uzimanja pomoći, ali želi da 30 odsto bude ukinuto i zamijenjeno sa deset novih reformi dogovorenih sa Organizacijom za ekonomsku saradnju i razvoj.

Zajmodavci u EU, predvođeni Njemačkom, insistiraju da se uslovi zajma ne mogu mijenjati, podsjeća Bi-Bi-Si.

ECB ipak priskače u pomoć Grčkoj

Evropska centralna banka (ECB) povećala je juče obim Hitnog fonda za očuvanje likvidnosti (ELA) za pet milijardi evra, čime je centralnoj banci Grčke omogućeno da domaćim bankama dodeli sredstva u iznosu do 65 milijardi evra, javljaju nemački listovi "Frankfurter alemajne cajtung" i "Handelsblat", pozivajući se na izvore iz ECB.

Uprava ECB-a je prošle sedmice odbila da prihvati grčke obveznice kao kolateral za pozajmice komercijalnim bankama, prebacujući tako teret na centralnu banku u Atini koja sada mora da finansira domaće banke sredstvima iz programa ELA, koja imaju nepovoljniju kamatu, prenosi agencija Frans pres.

Iz tog razloga, grčka centralna banka će morati da obezbedi poslovnim bankama dodatne desetine milijardi evra iz tog programa u narednim nedeljama, izveštava Reuters, uz podsećanje da Izvršni odbor ECB može da ograniči isplatu sredstava iz tog fonda uz dvotrećinsku većinu glasova. (Agencije)