Analize i intervjui

U raspravama o zapošljavanju često se spominju tehnološke i strukturne promjene. One određuju posve nove vrste radnih mjesta u modernome gospodarstvu. Kriza je nakon 2008. dodatno ubrzala te promjene i učinila ih vidljivijima. Piše: Velimir Šonje, hrvatski ekonomski analitičar, predavač na katedri za finansije Zagrebačke škole ekonomije i manadžmenta, te osnivač i direktor firme za

BANJALUKA – Direktor Agencije za osiguranje Republike Srpske Božana Šljivar navodi da tržište osiguranja još nije dovoljno razvijeno, te da je učešće premije u BDP-u oko dva odsto. Šljivareva ističe da je kultura životnog osiguranja u Srpskoj još na niskom nivou i da premija ovog osiguranja iznosi svega 16 odsto ukupne premije. Ona napominje da

Bankarske krize u medijskim izvještajima najčešće se prikazuju kao nešto nepredvidivo i neočekivano. Stvara se dojam da su neočekivani ekonomski šokovi glavni krivac za destabilizaciju financijskih sustava koji u normalnim okolnostima funkcioniraju sasvim glatko. Ljudi obično krive politiku za ishode koji im se ne sviđaju i to s vrlo dobrim razlogom. Piše: Kristijan Kotarski, viši

Među današnjim geopolitičkim rizicima, niti jedan ne nadmašuje dugačak svod nestabilnosti koji se proteže od Magreba do granice između Afganistana i Pakistana. Dok sjećanje na Arapsko proljeće sve više blijedi, nestabilnosti duž tog svoda sve se više proširuju. Piše: Nurijel Rubini, predsjednik kompanije "Roubini Global Economics", profesor pri Poslovnoj školi Stern na Njujorškom univerzitetu i

Teško je bilo izbeći apsurdnu situaciju. Lider Kine – još uvek komunističke zemlje, bar nominalno – došao je u Vašington i izjavio da njegova vlada usvaja tržišni pristup smanjenju emisija ugljenika. U međuvremenu, da bi smanjile svoju emisiju ugljenika, bezrezervno kapitalističke Sjedinjene Američke Države drže se propisa koje je donela centralizovana birokratija. U izjavi, podešenoj

Dok pregovarači i ministri iz SAD i 11 pacifičkih zemalja finalizuju detalje novog sveobuhvatnog Trans-pacifičkog partnerstva (TPP), potrebna nam je trezvena analiza promena koje ovaj sporazum donosi. Najveći regionalni trgovinski sporazum u istoriji nije onakav kakvim se prikazuje. Pišu: Jozef Stiglic, dobitnik Nobelove nagrade za ekonomiju, profesor ekonomije na Univerzitetu Kolumbija, i Adam Herš, viši

Od izbijanja financijske krize 2008. kako sredstva javnog informiranja tako i stručnjaci pridaju znatnu pažnju predviđanju negativnih šokova za globalno gospodarstvo. Piše: Sajmon Džonson, profesor na Fakultetu za menadžment Sloan pri Institutu za tehnologiju u Masačusetsu Danas je u središtu pažnje stanje kineskog gospodarstva, tajming normalizacije kamatnih stopa američkih Federalnih Rezervi te razne politike o

Ko smo mi – i ako to jesmo, koliko? Raspoloženje nemačkih građana podseća na ovaj donekle izmenjeni naslov bestselera popularnog filozofa i publiciste Ričarda Dejvida Prehta. Od našeg predsednika Joahima Gauka do melanholičnog pisca Boto Štrausa – svi se bave uticajem migracije na Nemačku. Svi se boje promena, ali ono što treba da nas plaši

Tržište je pesimistično u vezi Kine zbog zabrinutosti za pad ekonomskog rasta, moguće nove krive političke poteze i moguću daljnju deprecijaciju RMB. Marko Bjegović, glavni analitičar u Hrvatskoj narodnoj banci analizira postoje li stvarni razlozi za takvu zabrinutost (stavovi autora izneseni u ovom tekstu ne predstavljaju neophodno i stavove institucije u kojoj je zaposlen). Prva