Američki visokoškolski sistem se smatra najboljim na svetu i mnoge zemlje se trude da ga kopiraju, uglavnom bezuspešno. Ali u SAD svakog meseca izlaze knjige poput Krize u kampusima (Crisis on Camups) ili članci o tome da velika ulaganja u privatno visoko obrazovanje nisu isplativa. Mnogi Amerikanci strahuju da će se posle pucanja mehura na

Rand Paul je pre neki dan slučajno ispao duhovit kada se na svom tviter profilu požalio na američku fiskalnu neodgovornost: „Amerika je poslednji put bila bez dugova 1835“. Odmah je izazvao komentare da američka ekonomija u poslednjih 180 godina stoji dosta dobro i da dug države prema privatnom sektoru ne mora da bude loš. Na

Rast privredne aktivnosti zavisi od broja radnika i od toga koliko posla su oni sposobni da urade.[1] Pojednostavljeno, rast proizvodnje (BDP-a) može proisteći iz većeg broja angažovanih radnika ili veće produktivnosti istih. Kako porast zaposlenosti[2], karakterističan za posleratni period, ne samo u Srbiji, nije realno očekivati, rast produktivnosti uposlenih (odnosno proizvodnja po radnom satu) ostaje

Dobili smo još jedan dokaz da je Kina postala zaista svetska sila: njena centralna banka je umanjila vrednost domaće valute i to je zatreslo čitav svet. Psihotične evropske berze zabeležile su već prvog dana gubitak od 230 milijardi evra, što je čisto matematičko presipanje iz šupljeg u prazno. Agilna ekonomistkinja Danica Popović, znajući dobro lenjost

Točno 15 godina nakon pretjeranog reklamiranja, pojavila se nova konvencionalna mudrost: tržišta u nastajanju su u velikim problemima. Brojni analitičari projicirali su brzi rast u zemljama poput Brazila, Rusije, Turske i Indije u neodređenoj budućnosti, nazivajući ih novim pokretačima svjetskog gospodarstva. Piše: Dani Rodrik, turski ekonomista jevrejskog porijekla, profesor društvenih nauka Instituta za napredne studije

Pročitao sam novi plan privatizacije za Grčku. Objavio ga je Helenski fond za upravljanje državnom imovinom, organ pod kontrolom evropskih institucija, nadležan za rasprodaju “vredne grčke imovine” u iznosu od oko 50 milijardi evra. Piše: Nik Dardin, direktor britanske organizacije "Global Justice Now" Ovaj fond je bio predmet sporenja u pregovorima, jer su evropske institucije

Na međunarodnoj konferenciji o financiranju razvoja u Adis Abebi razvijene zemlje inzistirale su na tome da bi se porezna suradnja trebala odvijati isključivo pod vodstvom OECD-a, tijela kojim one upravljaju. Piše: Hoze Antonio Okampo, profesor profesionalne prakse i član Odbora o globalnoj misli na Univerzitetu Kolumbija, bivši pomoćnik generalnog sekretara UN za ekonomske i socijalne

Ovo, zapravo, nije načelo na kojem se zasnivaju finansijski odnosi, bankarstvo ili, imajući u vidu skorašnje rasprave, Evropska unija ili njena monetarna unija. Zašto? Piše: Vladimir Gligorov, srpski ekonomista i politikolog, ekspert Bečkog instituta za međunarodne ekonomske studije Iz praktičnih, ali i moralnih razloga. Uzeću jedan primer koji u poslednje vreme često navodi Stiglic. Naime,

BEOGRAD – Srbija je dobila pozitivnu ocjenu MMF-a, ali i mali rast primanja je veliki rizik, pogotovo što se najavljuju izbori, kaže Vladimir Vučković iz Fiskalnog savjeta Srbije. Vučković je u Kažiprstu B92 rekao da se MMF upoznao sa našim dobrim rezultatima. On je istakao da je najbolji rezultat da je deficit smanjen i znatno

Treća međunarodna konferencija o financiranju razvoja nedavno je sazvana u glavnom gradu Etiopije, Adis Abebi. Konferencija je održana u vrijeme tijekom kojeg su zemlje u razvoju i tržišta u nastajanju pokazali svoju sposobnost za apsorpcijom ogromnih iznosa novca na produktivan način. Piše: Jozef Stiglic, dobitnik Nobelove nagrade za ekonomiju, profesor ekonomije na Univerzitetu Kolumbija Doista,