Analize i intervjui

LONDON – Teorija da su tržišta sila koja donosi dobrobit oslanja se na potrošače koji se ponašaju onako kako njima najviše odgovara – kupuju i preziru očiglednu otimačinu. Dvije grupe stručnjaka znaju koliko je takav opis nerealan. U prvoj grupi su ekonomisti ponašanja (bihevioralni ekonomisti), a u drugoj najveći dio poslovnog svijeta. Kompanije već dugo

BRISEL – U zemljama koje ga još nisu uvele – evro je sve manje popularan, ocjenjuju ekonomski stručnjaci.Nekada je evrozona bila ekskluzivni klub u koji su željele da uđu sve evropske zemlje. Međutim, nakon grčke krize i rigidnog ponašanja evropskih sila, zajednička valuta sve manje je privlačna zemljama koje ne koriste evro. Od Poljske do

NJUJORK – Poznati američki ekonomista i nobelovac Pol Krugman tvrdi da Njemačka ubija evropski projekat svojom „moralističkom“ ekonomijom. Krugman optužuje Berlin za politiku osvetoljubivosti i potpuno uništavanje nacionalne suverenosti. „Pretpostavimo da grčkog premijera Ciprasa smatrate nekompetentnim idiotom. Pretpostavimo da žarko želite da vidite pad Sirize. Pretpostavimo i da pozdravljate mogućnost izbacivanja tih `iritantnih` Grka iz

LONDON – Ako se sprovede, dogovor postignut u posljednjem trenutku o zadržavanju Grčke u evrozoni trebalo bi da omogući privredi i tržištima tog regiona da povrate zamajac koji su imali ranije ove godine, otklanjajući egzistencijalne opasnosti za 19-člani blok, izjavio je poznati ekonomista Nurijel Rubini. „Sporazum, uprkos svojim nedostacima, pokazuje da će Evropa na kraju

U svjetlu susreta s predstavnicima vlasti BiH, te oba entiteta, kao i Kemalom Kozarićem, guvernerom Centralne banke BiH, Federiko Gizoni, direktor UniCredit grupe, dao je svoj osvrt na aktuelnu situaciju na domaćem i međunarodnom tržištu, te ocjenu poslovanja i budućih planova dvije UniCredit banke u BiH. Kao prvi čovjek UniCredita, kako ocjenjujete poziciju vaše bankarske

Uslijed odsustva međunarodne vladavine prava vezano uz rješavanje neplaćanja državnog duga, svijet plaća višu cijenu nego što je potrebno za takva restrukturiranja, a posljedica je loše funkcioniranje tržišta javnog duga. Piše: Jozef Stiglic, dobitnik Nobelove nagrade za ekonomiju, profesor na Univerzitetu Kolumbija Države su ponekad primorane na restrukturiranje svojih dugova kako bi spriječile ugroženost gospodarske

BRISEL – Lideri evrozone jednoglasno su usvojili sporazum o trećem paketu finansijske pomoći za Grčku, saopštio je predsjednik Evropskog savjeta Donald Tusk, poslije samita koji je trajao skoro 17 časova. Tusk je saopštio da je finansijski program već spreman i da obuhvata „ozbiljne reforme i finansijsku podršku“. On je rekao na konferenciji za novinare da

BEOGRAD – „Šišanje dugova ne dolazi u obzir“. Ovim riječima je njemačka kancelarka Angela Merkel odgovorila na pitanje novinara da li je moguć ponovni otpis grčkog duga. Termin „šišanje“ (haircutting) koji je Merkelova upotrebila, kolokvijalno se u ekonomiji koristi kao sinonim za oprost dugova. Njemačka vlada se uzdržavala od iznošenja stava povodom najnovijeg prijedloga Aleksisa

Podudarnosti i proturječja koja proizlaze iz gotovo svakog aspekta rasprave o kvantitativnom popuštanju, čini se da je procjena učinkovitosti te politike više nalik na umjetnost nego na znanost, što nažalost ostavlja puno prostora za iskrivljene prikaze i pristranosti. Piše: Daniel Gros, direktor Centra za evropske političke studije iz Brisela Upravo je prošlo gotovo pola godine

Krediti sa valutnom klauzulom u švajcarskom franku definitivno su finansijska tema koja je obilježila početak ove godine. Iznenadna odluka  Švajcarske narodne banke da u januaru odustane od fiksnog kursa franka prema evru, izazvala je uzbunu na evropskim monetarnim tržištima, ali i među kreditnim dužnicima u toj valuti. U političkim, finansijskim, ali i širim društvenim krugovima