U Evropskoj uniji mnogi tvrde da je Portugalija primeran đak i da je pokazala da mere štednje donose rezultate. No, socijalna situacija u toj zemlji je na granici humanitarne krize, upozoravaju stručnjaci. Ni sami Portugalci ne znaju tačno kako da procene situaciju. Na jednoj strani su vlada i mnogi ekonomski stručnjaci koji kažu da je

Povećanje grčke konkurentnosti zahtijeva rješenja usmjerena na određena obvezujuća ograničenja s kojima su suočeni izvoznici, program s rješenjima za ta ograničenja bio bi znatno bolji od slijepog prihvaćanja Trojkinog popisa reformi. Piše: Dani Rodrik, turski ekonomista jevrejskog porijekla, profesor društvenih nauka Instituta za napredne studije u Prinstonu u SAD i autor knjige "Globalizacijski paradoks: Demokratija

BEČ – Neadekvatne reforme tokom proteklih 10 godina vuku unazad zemlje Zapadnog Balkana, a bez hrabrog podsticaja na nove reformske poteze, ne može se očekivati da će region privući dovoljno novih investicija, ocijenio je Međunarodni monetarni fond (MMF). „Bez hrabrog podsticaja na nove reforme, zemlje Zapadnog Balkana ne mogu očekivati da će privući nivo dotoka

Monetarna politika širom svijeta postala je prilično nekonvencionalna u posljednjih šest godina, uz nulte kamatne stope, kvantitativno labavljenje, kreditne olakšice i intervencije na deviznim tržištima, a najnekonvencionalnije oruđe su negativne kamatne stope, piše za britanski "Guadian" čuveni ekonomista Nurijel Rubini. Takve stope trenutno postoje u evrozoni, Švajcarskoj, Danskoj i Švedskoj i nisu samo kratkoročne stope

Osvojili ste Hrvatsku, umirili Srbiju, de facto ste pripojili Bosnu i Hercegovinu te neutralizirali Sloveniju. Za ovo vam nisu bili potrebni meci i tenkovi, već izvrsni proizvodi, usluga s osmijehom, dobra strategija i vješta taktika. Piše: Milan Račić, glavni izvršni direktor firme "Indium", specijalizovane za strateško poslovno savjetovanje. Prethodno je radio na višim izvršnim pozicijama

Tijekom posljednjih pet godina, eurozona je, bez eksplicitnog javnog pristanka, održavala oštru političku usredotočenost na mjerama izrazite fiskalne štednje i strukturnim reformama – unatoč ozbiljnim društvenim reperkusijama, ne samo na periferiji Sredozemlja i u Irskoj, već čak i u jezgri Europske unije – u Francuskoj. Piše: Kemal Derviš, turski ekonomista i političar, bivši čelnik Razvojnog

Švedska središnja banka Riksbank pridružila se dugačkom nizu središnjih banaka koje su izrazile paranoju od deflacije tako što je sredinom mjeseca smanjila repo stopu s 0 posto na -0,1 posto i najavila program „kvantitativnog popuštanja“ (QE) u vrijednosti od 10 milijardi SEK. Piše: Marko Bjegović, analitičar u Hrvatskoj agenciji za malu privredu i investicije (HAMAG

Osim nekoliko paničara, niko se nije iznenadio kada su evropski ministri finansija postigli dogovor sa Grčkom o produžetku pomoći ovoj zemlji do početka leta. Sirizina vlada je nedeljama ponavljala da na to neće pristati i da želi slobodniji kreditni ugovor. Postignuti dogovor u Briselu je kapitulacija njene politike i pobeda Nemačke i ostalih država članica

Kvantitativno popuštanje u Europi povećat će nejednakost, jer će povećanje cijena robe, obveznica i zemljišta povećati bogatstvo njihovih vlasnika i vlade imaju zadatak da se s tim uhvate u koštac, a za to imaju instrument – oporezivanje . Piše: Žan Pisani-Feri, direktor međunarodne ekonomske ustanove Bruegel, profesor ekonomije pri Univerzitetu Paris-Dauphine i član Savjeta za

U Srbiji se vodi polemika oko uspešnosti investicionog ulaganja ili privatizacije dva velika ekonomska sistema – Naftne industrije Srbije (NIS) i Fabrike automobila u Kragujevcu (FIAT). Kao profesor međunarodnih finansija i makroekonomije, reših sam sebi da otklonim dilemu, i da uporedim ekonomske i finansijske podatke dve nove kompanije. Stoga potražih najpre finansijske izveštaje kompanije NIS