Neugodan položaj u kojem se nalazi Grčka, uključujući i veliko povećanje omjera duga, uvelike je zasluga obmanjujućih programa Trojke koji su joj bili podvaljeni. Nije restrukturiranje duga nemoralno, već njegov izostanak. Piše: Jozef Stiglic, dobitnik Nobelove nagrade za ekonomiju, profesor ekonomije na Univerzitetu Kolumbija Kad je prije pola desetljeća počela kriza eura, keynesijanski ekonomisti predvidjeli

BERLIN/ATINA – Grčka se poslije neuspjelog kriznog sastanka ministara finansija evro-zone, okončanog bez dogovora o novom režimu otplate duga, sve više približava bankrotu, a i izlazak iz evro-zone postaje sve vjerovatniji, ocijenjuje danas njemački politički magazin “Der Spiegel’. “Ako stvarno ne bude novih para od evropskih partnera, Grčka će bankrotirati najkasnije na ljeto, a možda

SARAJEVO – Evropska centralna banka (ECB) je na sjednici održanoj 22. decembra prošle godine donijela, prema mišljenju većine relevantnih ekonomskih analitičara, "istorijsku odluku", navodi se u analizi Kancelarije vodećeg ekonomiste Centralne banke (CB) BiH. Naime, svih 25 članova Upravnog odbora ECB-a usaglasilo se da je uvođenje mjera tzv. kvantitativnog olakšavanja – popuštanja (QE) u monetarnoj

VAŠINGTON – Indija postaje najpoželjnije tržište za investitore među zemljama BRIK (Brazil, Rusija, Indija, Kina) zbog sve većeg rasta problema u preostalim članicama. Prema prognozi Međunarodnog monetarnog fonda (MMF), dinamika bruto domaćeg proizvoda (BDP) Indije u 2015. godini biće bolja nego u ostalim zemljama BRIK, prvi put od 1999. godine. Priliv sredstava investitora na indijska

BERLIN – Filozof i sociolog Jirgen Habermas u obraćanju skupu njemačke Socijal-demokratske stranke (SPD) kritizirao je SPD zbog podrške, kako u opoziciji, tako i sada u vladajućoj koaliciji, politici Angele Merkel, odnosno njenom "drastičnom tretmanu" koji nameće zemljama pogođenim krizom. Njemački stav o europskoj krizi, po mišljenju 84-godišnjeg filozofa, podriva Uniju iznutra. Pristup Angele Merkel,

ZAGREB – Analitičari Hrvatske narodne banke u posljednjem tromjesečju 2014. očekuju blagi rast realnog BDP-a u odnosu na prethodni kvartal. Prema raspoloživim mjesečnim podacima, u četvrtom tromjesečju 2014. realna gospodarska aktivnost blago je porasla u odnosu na treće tromjesečje, navodi se u Informaciji HNB-a o gospodarskim kretanjima. U analizi gospodarskih pokazatelja napominje se kako je

Srpsku tranziciju poslednjih dvanaest godina karakterišu dve velike, moćne i povezane ideje. Prva je da je dobro, odlično čak, uzimati kredite gde god se može, do kad se može. Piše: Nebojša Katić, finansijski i poslovni konsultant iz Londona Druga moćna ideja je da se državna imovina stavi na doboš, pa da se taj novac ili

Budući da je deflacija, poput inflacije, naposljetku fenomen monetarne prirode, fiskalno i monetarno oružje najvažniji su načini njezina suzbijanja. No, potencijalna važnost strukturnih politika ne smije se zanemariti. Početkom 2015. stvarnost manjkave globalne potražnje i deflacijskih rizika u najvećim svjetskim gospodarstvima iznimno je očigledna. Piše: Adair Tarner, bivši predsjednik Uprave za finansijske usluge Velike Britanije

Kako preći put od privrede koja se sada nalazi u ruševinama do prosperitetne privrede koju želimo? To nije lako i jednostavno, ali je ostvarivo“ – izvod iz teksta Jovana B. Dušanića, objavljenog u knjizi "Ka srpskom stanovištu", gde su koautori akademik prof. dr Aleksa Buha, prof. dr Zoran Avramović, prof. dr Slobodan Antonić, prof. dr

Bez komplementarnih strukturalnih reformi koje potiču privatna ulaganja i inovacije i tako omogućuju prilagodbu gospodarstva s globalnim gospodarstvom, koje pokreće tehnologija, program javnih ulaganja imat će slab utjecaj na rast. Piše: Majkl Spens, dobitnik Nobelove nagrade za ekonomiju, profesor ekonomije na Fakultetu ekonomije Stern na Univerzitetu u Njujorku te viši saradnik Institua Huver pri Univerzitetu