BANJALUKA – Predsjednik Vlade Republike Srpske Željka Cvijanović izjavila je da će se po osnovu solidarnog doprinosa, povećanja naknada za resurse za proizvodnju električne energije i povećanja poreza na motorna vozila i oružje, godišnje prikupiti 93,5 miliona KM, dok će se iz povoljnih međunarodnih kredita i donacija obezbijediti mnogo više sredstava.

Ona je dodala da se trenutno ne može tačno znati koliko će sredstava iz drugih izvora biti prikupljeno za sanaciju posljedica poplava, jer su u toku pregovori sa međunarodnim finansijskim institucijama.

„U ovom momentu možemo da kažemo šta nam je EU u prvoj fazi rekla da će staviti na raspolaganje, a šta u prvoj fazi može da preusmjeri Evropska banka za obnovu i razvoj ili Evropska investiciona banka, ali mi još nemamo podatke kako će to izgledati u ukupnom zbiru“, rekla je Cvijanovićeva novinarima u Banjaluci.

Ona je dodala da će se sa ovim institucijama dalje razgovarati nakon izrade dokumenta o procjeni štete, na osnovu čega se očekuje značajan priliv sredstava.

„Da li će ona proći kroz Fond ili će se direktno implementirati u određene projekte na lokalnom nivou, nama je nebitno, bitno je da se projekti realizuju, a uvijek ćemo imati zbirnu cifru“, rekla je Cvijanovićeva.

Prema njenim riječima, doprinos solidarnosti projektovan je da se primjenjuje godinu dana, a ostali izvori finansiranja na duži period, s obzirom da su se vodili pregovori da se određeni krediti ugovaraju sa rokom otplate od 25 ili 30 godina.

„Fond će trajati sedam godina, u tom periodu će se raditi sanacija, a nakon toga postoji uobičajena procedura za kreditno zaduživanje“, rekla je premijer Srpske.

Ona je navela da će u prvoj fazi rada Fonda solidarnosti za obnovu Republike Srpske u trajanju od jedne godine podrška biti obezbijeđena solidarnim sredstvima građana, zbog čega je potrebno da se on zove solidarnim.

„Ključna stvar je obnova, a ne solidarnost, jer je solidarnost mehanizam da dođemo do obnove, koja će se realizovati mnogim različitim instrumentima. Međutim, mnogo je važno da razumijemo da smo u ovom periodu solidarni“, istakla je Cvijanovićeva.

Ona je navela da su fiskalna opterećenja definisana Fondom solidarnosti za obnovu minimalna i da je važno da je postojala dobra komunikacija Vlade sa socijalnim partnerima, koji su i sami nudili da snose određene troškove.

„Ovo je vrijeme u kojem ćemo svi morati da osjetimo posljedice poplava i ovo je prilika da se institucionalno inauguriše princip solidarnosti“, napomenula je Cvijanovićeva.

Cvijanovićeva je rekla da će se moći pratiti uplate doprinosa, te izrazila očekivanje da će neki poslodavci preuzeti i dio obaveze svojih radnika.

Ona je nakon sastanka sa gradonačelnicima i načelnicima gradova i opština koje su nastradale u poplavama, odnosno koji su imali vanrednu situaciju na svom području, Cvijanovićeva rekla novinarima da je Fond solidarnosti, prema predloženim rješenjima, podijeljen na nekoliko sekcija.

„Naravno, prva očekivanja odnose se na naša domaćinstva i građane koji očekuju da dobiju neposrednu pomoć u iznosu od 5.000 KM. Odmah nakon sjednice Narodne skupštine na kojoj bude usvojen zakon o ovom fondu, kao i svi drugi zakoni koji su u funkciji realizacije tog zakona, počeće se sa emitovanjem vaučera kako bi se ljudima omogućila nabavka namještaja i najpotrebnijih stvari“, naglasila je Cvijanovićeva, dodavši da će svi detalji u vezi sa tim biti precizirani podzakonskim aktima.

Premijer Srpske je naglasila da je Vlada dobila podršku socijalnih partnera za mjere sanacija koje provodi, što je, kako je ocijenila, od velikog značaja.

„Ovo je vrijeme kad svi treba da se okupimo i zajedno radimo na sanaciji štete – i lokalni i republički nivo, privrednici, sindikat i penzioneri. Uspjeli smo to postići i zbog toga sam zadovoljna, jer je to znak zrelosti društva“, naglasila je Cvijanovićeva.

Ona je dodala da su se na sastanku nametnula i pitanja kvaliteta odbrambenog sistema zaštite od poplava, navodeći da sve upućuje da određene stvari u tom segmentu moraju biti preprojektovane, modifikovane i revidirane.

Cvijanovićeva je istakla da postoji saglasnost da se grade odbrambeni sistemi koji će obezbijediti veći stepen sigurnosti opština i stanovništva.

Ona je dodala da će finansijska situacija u lokalnim zajednicama, kao i na nivou Republike biti otežana u budućem periodu, ali da postoje očekivanja da će, kada je riječ o budžetima, doći do stabilnijih vremena.

Premijer Srpske je navela da postoji i briga za zdravstveni sektor, te da treba obezbijediti da sve prođe bez velikih zdravstvenih problema i epidemija.

„Znamo da je pred nama dugotrajan put obnove i sanacije. Obnova je ključna riječ, ali zajedno ćemo rješavati sve probleme i to sam danas rekla načelnicima i gradonačelnicima“, istakla je Cvijanovićeva.

Ona je dodala da je čelnike lokalnih zajednica upoznala o mjerama Vlade koje se odnose na sanaciju štete, dinamici njihove realizacije, predloženim zakonima koji su upućeni u parlament, kao i na rokove koji se odnose na procjenu štete.

„Na terenu se javljaju određeni problemi u prikupljanju i obradi podataka o procjeni štete, ali je dogovoreno da se taj proces ubrza, jer međunarodne organizacije, uključene u ovaj posao, neće nas čekati. U narednih nekoliko dana moraćemo imati sumirane rezultate, jer je neophodno da se oni stave u format, odnosno jedan dokument koji će biti čitak svakome ko bude dio zajedničke priče u sanaciji poplavljenih područja“, istakla je Cvijanovićeva.

Ona je dodala da već ima dosta onih koji će učestvovati u tom poslu, bilo da je riječ o međunarodnim finansijskim organizacijama ili o donatorima.

Ministar finansija Republike Srpske Zoran Tegeltija izjavio je da je opredjeljenje Vlade da sve aktivnosti koje se odnose na obnovu Republike Srpske nakon poplava, a koje će trajati šest do sedam godina, budu direktno odvojene od budžeta i od redovnih aktivnosti u Republici.

„Isto tako, kreditna zaduženja u vezi sa sanacijom posljedica poplava biće odvojena od prethodnih zaduženja koja Republika Srpska ima“, rekao je Tegeltija novinarima u Banjaluci.

Prema njegovim riječima, veliki problem predstavlja stanje u nekoliko opština koje su pretrpjele velika razaranja, a čije su granice zaduženja gotovo 18 odsto i koje praktično nemaju prostora za dodatno zaduženje.

„Zbog toga smo pripremili mogućnost da Ministarstvo finansija takvim opštinama omogući da se dodatno zaduže u većem iznosu, iako prelaze 18 odsto, ukoliko je riječ o projektima koji su namijenjeni sanaciji šteta“, naglasio je Tegeltija.

On je poručio da sanacija šteta, koja će dugo trajati, mora biti stimulans razvoja Republike Srpske, ali to ne znači da projekti obnove treba da zaustave sve one projekte koji se sada realizuju.

Tegeltija je rekao da su zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o budžetskom sistemu definisani načini raspodjele sredstava ostvarenih kroz dodatne prihode.

„Prihodi od poreza na upotrebu, držanje i nošenje dobara, koji su do sada u cijelosti bili prihod budžeta Republike, sada će biti dijeljeni tako da će 25 odsto ići u Fond solidarnosti, a 75 odsto u budžet“, objasnio je Tegeltija.

Kad je riječ o naknadama za korištenje prirodnih resursa za proizvodnju električne energije, 50 odsto sredstava biće raspoređivano u Fond solidarnosti, a 50 odsto opštinama.

Govoreći o rebalansu budžeta, Tegeltija je rekao da se o njemu može govoriti tek nakon preliminarnih procjena šteta, što se može očekivati u prvoj polovini jula.

Ministar finansija Srpske je naglasio da će Vlada učiniti sve da se plate budžetskih korisnika isplaćuju u zakonom predviđenim rokovima. (Agencije)