BANJALUKA – Predsjednik Vlade Republike Srpske Željka Cvijanović rekla je na posebnoj sjednici Narodne skupštine da predložene mjere predstavljaju osnovu za obnovu Srpske nakon katastrofalnih poplava i brojnih klizišta, a da se predviđa da će šteta biti oko 1,6 milijardi KM.

Cvijanovićeva je podsjetila da je ova katastrofa teško pogodila veliki broj opština i gradova i prouzrokovala ogromnu materijalnu štetu na stambenim, privrednim i energetskim objektima, saobraćajnoj i komunalnoj infrastrukturi, na objektima javnih službi i ustanova, privredi i poljoprivredi.

Ona je navela da je ovom katastrofom pogođeno oko 40 odsto teritorije Republike Srpske, a procjenjuje se da je oko 58 odsto od ukupnog broja stanovništva bilo izloženo ili je osjetilo njene štetne posljedice.

Cvijanovićeva je dodala da je tokom poplava evakuisano više od 35.000 lica, kao i da su poplave odnijele i ljudske živote i učinile da velika nedaća koja je zadesila Srpsku poprimi obilježje tragedije.

„Koristim ovu priliku da još jednom u ime Vlade Republike Srpske i u svoje ime izrazim najiskrenije saučešće porodicama stradalih. Ljudski život je jedini gubitak koji se ne može nadoknaditi. Sve ostalo može i na tome ćemo raditi“, rekla je Cvijanovićeva.

Ističući da je Vlada Srpske utvrdila set mjera kojima se trasira put za obnovu Srpske, ona je naglasila da to znači da će biti obnovljen porodični, privredni i institucionalni život u Republici Srpskoj.

„Vladine mjere ćemo nadograđivati, zavisno od potreba, jer će obnova trajati više godina. Zato što toliko traje, obnova i jeste proces, ali je ona i cilj. Da bismo do tog cilja došli, moraćemo mobilisati različite resurse i biće potreban angažman svih“, istakla je Cvijanovićeva.

Ona je dodala da su poplave prouzrokovale da se sa nekim stvarima počne ispočetka, umjesto razmišljanja o daljem razvoju.

Cvijanovićeva je istakla da grube preliminarne procjene ukazuju da je riječ o šteti ogromnih razmjera koja upućuje na brojku od 1,3 milijarde KM, a predviđanja su da će biti i veća, čak oko 1,6 milijardi KM.

Ona je dodala da aktivnosti na procjeni štete provode lokalne zajednice i republička komisija u skladu sa zakonom, a sve to u saradnji sa Svjetskom bankom, UNDP-om i EU.

„Ciljni datum za dobijanje dokumenta sa procjenom štete u skladu sa međunarodnom metodologijom jeste 18. juni. Imajući u vidu činjenicu da se voda različito zadržala na pojedinim lokacijama, lokalne komisije nisu mogle ujednačeno da provode aktivnosti na procjeni štete“, podsjetila je Cvijanovićeva.

Ona je pojasnila da je cilj definisanih mjera Vlade Republike Srpske da se novčano pomogne porodicama i domaćinstvima čiji su stambeni objekti pretrpjeli štetu, da se putem određenih rasterećenja, oslobađanja i povoljnim kreditima pomogne privrednim subjektima koji su direktno stradali ili oštećeni poplavom, kao i da se odgovarajućim mjerama pomogne poljoprivredi i radi na obnovi teško stradale infrastrukture.

„Zbog tog razloga su naše mjere grupisane u nekoliko oblasti – ekonomske, socijalne, humanitarne, infrastrukturne i slično, a ima ih ukupno oko 60″, istakla je premijer Srpske.

Cvijanovićeva je pojasnila da su zakoni koji su dostavljeni Narodnoj skupštini u funkciji realizacije ovih mjera, ali podrazumijevaće i niz drugih aktivnosti koje provodi Vlada.

Predsjednik Vlade Republike Srpske Željka Cvijanović rekla je da se zahtjev za osnivanje Fonda solidarnosti, koji može biti dobar temelj u ostvarenju cilja – obnove Republike nakon katastrofalnih poplava, nametnuo kao neminovnost.

Cvijanovićeva je navela da je, zakonom o Fondu solidarnosti predviđeno da se sredstva fonda obezbjeđuju iz posebnog doprinosa solidarnosti, poreza na upotrebu, držanje i nošenje dobara, naknada za korištenje prirodnih resursa u svrhu proizvodnje električne energije, domaćih i inostranih donacija, te domaćih i inostranih pomoći.

Ona je dodala da se sredstva obezbjeđuju i iz kreditnih sredstava Republike i jedinica lokalne samouprave, budžetskih sredstava Republike i jedinica lokalne samouprave, sredstava ostvarenih prodajom imovine stečene izvršenjem krivičnog djela i ostalih sredstava.

„Ova sredstva biće uplaćivana u Fond, a zakon jasno propisuje da se koriste za sanaciju štete izazvane poplavama u maju ove godine koje su nastale na stambenim, privrednim i energetskim objektima, uključujući i pomoć potrošačima električne energije, poljoprivrednim objektima, opremi, mehanizaciji, usjevima i zasadima, stočnom fondu, saobraćajnoj infrastrukturi, objektima vodosnabdijevanja i kanalizacije, objektima vodozaštite i hidromelioracionim objektima i objektima javnih institucija“, navela je Cvijanovićeva.

Ona je rekla da je zakon predvidio dodjelu jednokratne novčane pomoći do 5.000 KM za prioritetnu sanaciju šteta na stambenim objektima.

Prema njenim riječima, Vlada je u obavezi da, na prijedlog Upravnog odbora Fonda, donese više podzakonskih akata za primjenu ovog zakona.

Cvijanovićeva je dodala da će se, radi postizanja potpune transparentnosti, na internet stranici Vlade objavljivati mjesečni izvještaj o prikupljanju i trošenju sredstava fonda.

Ona je navela da će Fond podnositi izvještaj o svom radu Vladi, a Vlada Narodnoj skupštini, dok bi nadzor nad prikupljanjem i raspodjelom sredstava trebalo da vrši posebno radno tijelo Narodne skupštine kojim bi predsjedavao poslanik iz najveće opozicione partije.

„S obzirom na to da smo svjesni stepena nastalih šteta i neminovnosti dugotrajne obnove, predviđeno je da ovaj zakon ostane na snazi sedam i po godina, što znači do 31. decembra 2021. godine“, navela je predsjednik Vlade Srpske.

Prema predloženom zakonu o Fondu solidarnosti za obnovu Srpske, nadležnost fonda je uspostavljanje Jedinstvenog registra šteta i upravljanje i raspolaganje namjenskim sredstvima za obnovu Republike.

„Cijeneći obimnost štete, područje grada Doboja i opštine Šamac prema ovom zakonu smatraju se područjem posebne brige za koje se mogu propisati i posebni uslovi, načini i oblici sanacije štete“, istakla je Cvijanovićeva.

Predviđeno je da u Upravni odbor Fonda, koji ima 11 članova, osim članova Vlade, uđu i tri gradonačelnika, odnosno načelnika jedinica lokalne samouprave sa poplavljenih područja, jedan predstavnik zaposlenih u Republici i jedan predstavnik međunarodnih finansijskih institucija, odnosno donatora.

Prvi vid obezbjeđenja sredstava za Fond solidarnosti predstavlja poseban doprinos za solidarnost koji se uvodi zakonom o posebnom doprinosu na solidarnost, a obezbjeđuje se iz neto ličnih primanja, izjavila je Cvijanovićeva.

„Cijeneći situaciju u kojoj se cjelokupno stanovništvo, ali i privreda nalaze u uslovima sada već dugotrajne krize, nastoji se naći balans između nužne potrebe za solidarnošću i postojećeg stanja. Vlada je obavljala dugotrajne i iscrpne razgovore sa socijalnim partnerima oko pronalaženja prave mjere opterećenja“, rekla je Cvijanovićeva u obraćanju pred poslanicima Narodne skupštine Republike Srpske.

Ona je navela da su i sindikati i poslodavci, pa i penzioneri kao treća kategorija obuhvaćeni ovim zakonom, iskazali veliki vid solidarnosti čiji je rezultat predloženi zakon.

Ovaj poseban doprinos za solidarnost predstavlja namjenska sredstva koja se obezbjeđuju od neto ličnih primanja fizičkih lica, od isplaćenih penzija i od sredstava isplatioca dohotka /poslodavaca/.

Premijer Srpske je pojasnila da se ovaj poseban doprinos ne plaća na neto lična primanja koja su prema zakonu oslobođena od plaćanja poreza na dohodak.

Cvijanovićeva je navela da se poseban doprinos za solidarnost obračunava u visini od tri odsto od neto ličnih primanja fizičkih lica koja ostvaruju dohodak iz bilo kog izvora, pri čemu 1,5 odsto pada na teret radnika, a 1,5 odsto na teret poslodavca.

Poseban doprinos za solidarnost plaćaju penzioneri zavisno od visine isplaćene penzije u iznosima: jedna KM na penzije u visini do 331 KM, dvije KM na penzije od 331 KM do 500 KM, tri KM na penzije od 500 KM do 700 KM, četiri KM na penzije od 700 KM do 1.000 KM i pet KM na penzije preko 1.000 KM.

„Višestruko je opterećena naknada za članstvo u upravnim i nadzornim odborima, odborima za reviziju, savjetima i komisijama. Obračunava se i plaća u visini od 20 odsto od neto naknade kao ličnog primanja i u cijelosti pada na teret fizičkog lica koje ostvaruje ovaj dohodak“, navela je Cvijanovićeva.

Potpredsjednik Privredne komore Republike Srpske Mihajlo Vidić smatra da je neophodno angažovanje svih struktura društva na saniranju direktne štete od poplava kako bi se pojedini pogoni stavili u funkciju i indirektnih šteta koje će se dugoročno morati rješavati.

U obraćanju u parlamentu Srpske u svojstvu gosta tokom skupštinske rasprave o prijedlogu zakonskih mjera Vlade Republike Srpske za sanaciju poplava koje su zadesile Srpsku u maju, Vidić je rekao da je nastala ogromna materijalna šteta, kako na proizvodnim pogonima u smislu niza fizičkih oštećenja objekata, tako i šteta na zalihama gotovih proizvoda i repromaterijala svakog privrednog subjekta pojedinačno.

„U saniranju štete nastale od poplava apsolutni prioritet u nabavci robe treba dati domaćim proizvođačima na osnovu čega bi se uposlili domaći kapaciteti koji nisu zahvaćeni poplavama ili su imali manje materijalne štete od poplava“, istakao je Vidić.

On je rekao da se Privredna komora Srpske zalaže za aktiviranje privrednih društava iz oblasti drvoprerade, proizvodnje stočne hrane i prehrambene industrije.

Vidić je rekao da prioritet treba biti i odobravanje namjenskih kredita Investiciono-razvojne banke /IRB/ Republike Srpske privrednim društvima koja su pogođena poplavama i privrednim društvima koja su u funkciji saniranja posljedica poplava.

On je naveo da je potrebno hitno saniranje infrastrukturnih objekata, prvenstveno putne i željezničke infrastrukture kako bi se smanjila indirektna šteta po privredu Srpske.

Vidić je rekao da Privredna komora Srpske predlaže angažovanje banaka uz saglasnost Vlade i Agencije za bankarstvo Republike Srpske u pravcu saniranja nastale štete i obezbjeđenja povoljnih uslova za finansiranje dospjelih kreditnih obaveza.

On naglašava da je Privredna komora Srpske podržala opredjeljenje Vlade za formiranje Fonda solidarnosti i izdvajanje sredstava od poslodavaca i radnika za saniranje štete nastale u poplavama.

Vidić je rekao da Privredna komora podržava mjeru odobravanja sredstava za saniranje direktne štete na objektima za stanovanje, servisiranje plaćanja i drugih nadoknada komunalne obaveze, električne energije i obaveze koje poljoprivredni proizvođači imaju prema bankama.

Predsjednik Unije udruženja poslodavaca Republike Srpske Saša Trivić rekao je da Unija podržava formiranje Fonda solidarnosti za obnovu Srpske.

„Finansiranje fonda solidarnosti je ključno pitanje o kojem treba da postignemo širi društveni konsenzus“, istakao je Trivić, obraćajući se u svojstvu gosta u parlamentu Srpske.

Poslanik DNS-a u Narodnoj skupštini Republike Srpske Rankica Panić pozdravila je odluku Vlade Srpske o podjeli po 5.000 KM građanima nastradalim od poplava za nabavku neophodnih stvari.

Panićeva je istakla da bi u Doboju te stvari trebalo nabavljati u subjektima registrovanim u ovom gradu, jer bi to imalo efekta u očuvanju radnih mjesta.

Ona je, između ostalog, predložila da se izvrši izmjena uredbe o reprogramu duga, da se dobojski privrednici oslobode na dvije godine poreza i doprinosa, a da Vlada Srpske subvencioniše uplate doprinosa zaposlenim, kao i da se radi na stvaranju uslova za dolazak investitora i izgradnju zaštitnog nasipa.

Poslanik PDP-a u parlamentu Srpske Aleksandar Golijanin ocijenio je da je, kada je riječ o polavama, neregularna eksploatacija šljunka iz rijeka značajno doprinijela podizanju nivoa vode i pričinjenoj šteti, što se naročito odrazilo u Šamcu.

On je postavio pitanje rada Direkcije za vode Republike Srpske za koje se izdvajaju velika budžeska sredstva.

Poslanik SDS-a Vukota Govedarica rekao je da „odgovornost mora biti društvena svijest“, te upozorio da ovogodišnji plan odbrane od poplava predviđa da poslove osmatranja, uzbunjivanja i javljanja rade preduzeća koja su u procesu stečaja ili likvidacije.

On je kritikovao i predloženi zakon o nakandi za korišćenje prirodnih resursa za proizvodnju električne energije, jer će, kako je naveo, dovesti do povećanja optrećenja za preduzeća koja proizvode struju.

Govedarica je najavio da će SDS predložiti značajan broj amandmana i na prijedlog Zakona o fondu solidarnosti.

Potpredsjednik Republike Srpske Emil Vlajki predložio je da, kad je riječ o Fondu i porezu solidarnosti, penzioneri ne budu oporezovani, navodeći da bi gubitak prihoda od neuzimanja u obzir visokih penzija nakon usvajanja poreza, bio neznatan.

Povodom niza zakona po hitnom postupku, o kojima će danas raspravljati poslanici Narodne skupštine Republike Srpske, Vlajkijev kabinet je predložio da se svi zaposleni na budžetu, koji imaju apsolutnu socijalnu sigurnost, oporezuju po vladinom prijedlogu do iznosa republičkog prosjeka plata, a da se od tog iznosa formira progresivna poreska stopa, od tri odsto pa nadalje.

U saopštenju se navodi da bi u realnom sektoru gdje god plata za najveći broj radnika iznosi prosječno oko 550 KM, trebalo oporezovati one čiji su iznosi viši od republičkog prosjeka plata, po progresivnoj stopi od tri odsto pa nadalje.

Prema predloženom dnevnom redu Narodne skupštine RS, po hitnom postupku biće razmatrani prijedlozi zakona o fondu solidarnosti za obnovu Srpske, o posebnom doprinosu za solidarnost, kao i o naknadama za korištenje prirodnih resursa u svrhu proizvodnje električne energije.

Na dnevnom redu su i prijedlozi zakona o izmjenama Zakona o porezima na upotrebu, držanje i nošenje dobara, o izmjenama i dopuni Zakona o posebnim republičkim taksama, te o izmjenama i dopunama Zakona o posebnim načinima izmirenja poreskog duga.

Poslanici će po hitnom postupku razmatrati i prijedloge zakona o izmjenama i dopunama Zakona o budžetskom sistemu Republike Srpske, o dopunama Zakona o zaduživanju, dugu i garancijama Republike Srpske, te o dopuni Zakona o sprečavanju sukoba interesa u organima vlasti Republike Srpske.

Projekat zaštite od poplava bio usporen

Predsjednik Vlade Republike Srpske Željka Cvijanović izjavila je danas da je projekat zaštite od poplava koji se realizuje iz kredita Evropske investicione banke /EIB/ od 55 miliona evra bio usporen zbog niza razloga.

Cvijanovićeva je na posebnoj sjednici Narodne skupštine Republike Srpske rekla da je taj projekat Vlada kandidovala nakon junskih poplava 2010. godine i da je zbog poplave krajem te godine bilo neophodno sa kreditorom obnoviti pregovore radi revidiranja ranije utvrđenih prioriteta.

Ona je dodala da se najveći broj naknadno utvrđenih prioritetnih lokacija nalazi u Semberiji.

Cvijanovićeva je navela da je u okviru realizacije ovog projekta na području Bijeljine u junu 2013. godine potpisan Memorandum između Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede i grada Bijeljina koji se odnosi na 20 pojedinačnih projekata na tom području.

Prema njenim riječima, tim projektima obuhvaćeni su sanacija i rekonstrukcija nasipa kao što su Topolovac, Rača, Dašnica, a Memorandumom se Bijeljina obavezuje da riješi imovinsko-pravne odnose, što u konkretnom slučaju do danas nije učinjeno.

„Ovo govorim samo zato što je nekorektno optuživati Vladu za sporost ovog projekta, znajući da se on provodi prema međunarodnim procedurama, ali i zato što ne zavisi ne samo od Vlade, već i od lokalnih zajednica“, naglasila je Cvijanovićeva.

Govoreći o projektima odbrane od poplava, ona je navela da se na bazi pregovora otpočetih prošle godine, u junu očekuje odobrenje kredita Svjetske banke od 13,8 miliona dolara za izgradnju drinskog nasipa u Semberiji ukupne dužine 33 kilometra.

Napominjući da su se „slušale razne priče o sistemu civilne zaštite“, premijer Srpske je podsjetila na zakonska rješenja u ovoj oblasti i istakla da je u javnosti namjerno stvorena pogrešna slika kako su resursi Civilne zaštite centralizovani.

„To nije tačno, jer je riječ o veoma decentralizovanoj strukturi u kojoj Republička uprava Civilne zaštite ima upravnu i koordinacionu ulogu, dok je najveći dio odgovornosti na lokalnoj zajednici, odnosno lokalnim štabovima Civilne zaštite“, istakla je Cvijanovićeva.

Ona je navela da nije bilo diskontinuiteta između perioda prije i nakon proglašenja vanredne situacije, jer su sve republičke službe obavljale svoje zadatke u apsolutnoj koordinaciji i u punom kapacitetu, shodno situaciji i potrebama na terenu. (Agencije)