BEOGRAD – U Beogradu je otvoren 14. Ekonomski samit Republike Srbije koji je počeo radnim doručkom za predstavnike stranih kompanija i diplomatske zajednice, na kome su analizirane posledice nedavnih poplava i mogućnosti da se Srbiji pomogne na najefikasniji način.

Prvi potpredsednik vlade Ivica Dačić izjavio je a Srbiji, bez obzira na visinu zaduženosti, "ne preti slom sistema", ali da će joj svakako, kako bi ostvarila značajniji ekonomski rast bilti neophodna pomoć iz inostranstva.

Dačić je novinarima, nakon što je otvorio 14. ekonomski samit Republike Srbije, rekao da nije problem iznos zaduženosti, već visina bruto domaćeg proizvoda, jer njegov rast automatski smanjuje stopu zaduženosti.

"Ne mislim da nam preti slom sistema, ali je situacija takva da nam je stabilizacija ekonomskih prilika u zemlji najvažniji zadatak. To podrazumeva finansijsku konsolidaciju, a sa druge strane neke podsticajne mere koje bi dovele do oporavka ekonomije. To naravno nije moguće bez finansijske podrške iz inostranstva, a ta podrška bi upravo trebalo da bude iskorišćena za podsticanje rasta", rekao je Dačić.

Dačić je, obraćajući se nešto ranije učesnicima samita, rekao da je razlika između Srbije i Grčke to što je Grčku kriza možda iznenadila, dok je Srbija je već navikla na krize, budući da je u njima u poslednjih nekoliko decenija.

Prema njegovim rečima, odgovor Vlade Srbije na krizu ne sme da bude samo skup ekonomskih mera sa kratkoročnim efektima, već, upravo kako je u ekspozeu najavio premijer, stvaranje sistema i harmonizovanje sa zakonodavstvom EU.

"Važnije od kratkoročnih efekata je da li ćemo uspeti da donesemo sistemske zakone koji će regulisati ključne oblasti života", rekao je Dačić.

Ministarka bez portfelja zadužena za evrointegracija Jadranka Joksimović konstatovala je da je za države regiona zajedničko to što se životni standard i nova radna mesta doživljavaju kao prioritetna pitanja, međutim, kako je istakla, radna mesta ne padaju sa neba, već se stvaraju ozbiljnim sistemskim reformama.

"Nepopularne ekonomske reforme moraju da budu sprovedene nezavisno od socijalnih posledica. To je potreba ovog društva, to će značiti verovatno pad popularnosti jedne stranke, ali ako imate jasan cilj pred sobom morate da ga ostvarite", rekla je Joksimović. 

Zakoni koji će uskoro biti usvojeni će, uverena je, stvoriti bolje poslovno okruženje u Srbiji i istovremeno biti korak unapred u procesu priključenja EU.

Ona je naglasila da brojke najjasnije govore o međusobnoj povezanosti evrointegracija i privrednog rasta, navevši da je od postpisivanja Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju do 2013. izvoz iz Srbije porastao za 71 odsto, sa četiri milijarde evra u 2008. na na 6,9 milijardi u 2013., a da je pokrivenost uvoza izvozom porasla sa 40,4 odsto na 72,25 odsto u istom periodu.

Šef delegacije EU Majkl Devenport ocenio je da Srbija, uz pomoć EU i posvećenost reformama, može da izađe ojačana iz izazova sa kojima se sada suočava. On je objasnio da je Brisel počeo da stavlja značajniji fokus na pitanja ekonomskog rasta u zemljama kandidatima, a to znači da će od sada EU sistematičnije raditi sa zemljama regiona na makroekonoomiji, pitanjima poslovnog okruženja, socijalnog okruženja i prava radnika.

"Postoji direktna veza između onoga što Srbija pokušava da radi u poglavljima 23 i 24 i rasta privrede i stvaranja radnih mesta. Ako ne ponudite potencijalnim investitorima predvidljivost, ograničićete potencijal za privlačenje investicija", rekao je Devenport.    

Srbija, kako je dodao Devenport, može da računa na EU i njenu pomoć u jačanju ekonomije i poboljšanju poslovnog ambijenta, a biće, uveren je, i najveći kontributor kada je reč o saniranju posledica poplava.

Generalni sekretar Saveta za regionalnu saradnju Goran Svilanović izjavio je danas da je uveren da štednja ne može da izvuče Srbiju iz krize ako sa druge strane nema ekonomskog rasta.

Ilustrujući situaiciju u kojoj se Srbija nalazi, on je rekao da smo po broju stanovnika jednaki kao Holandija i Belgija zajedno, a po BDP-u Srbija je na nivou od 60 odsto BDP-a Belgije.

"Zanimljivo je da su sve zemlje regiona zajedno jednake Portugaliji, koja jeste članica EU, ali je u ozbiljnim ekononskim problemima", rekao je Svilanović na 14. Ekonomskom samitu Srbije, koji je počeo danas u beogradskom hotelu "Metropol palace".

On je poručio da građani EU moraju da vide da je Srbija u stanju da pokrije taj jaz.

"Ako ne smanjimo tu razliku, ne vidim ko će od članica EU reći da je pristalica ulaska neke od zemalja regiona u EU", rekao je on.

U tom smislu Svilanović je ukazao da bi građani trebalo da podrže vladu Srbije ako najavi nepopularne mere ukoliko je cilj tih mera povećanje broja zaposlenih, jer je nezaposlenost jedan od najvećih problema Srbije, a od početka krize izgubljeno je 800.000 radnih mesta.

"Ako je bilo koji političar u stanju da izađe i kaže da nije moguće zaposliti milion ljudi do 2020.godine, on zapravo govori da onih 800.000 nikada više neće dobiti posao", rekao je on.

Dodao je i da Srbija ima najveći nivo političke stabilnosti u regionu, ali da Vlada mora da bude svesna da mora da se štedi, jer teret duga i deficita trese i Srbiju i region.

Prema njegovim rečima, deficit je počeo da pada samo u dve zemlje regiona, u Makedoniji i Bosni, ali Srbija, kako kaže, nažalost nije u toj grupi.

Predsednik TGI grupe, koja tradicionalno organizuje ovaj samit, Simeon Comakos pozdravio je goste objasnivši da je prvobitna namera bila da skup bude otvoren radnim doručkom koji bi bio posvećen pitanjima ekonomskog razvoja, ali da se zbog tragičnih okolnosti od toga odustalo.

 "Ideja je bila da se organizuje doručak poslovnih lidera o tome kako Srbija može brže da napreduje ka ekonomskom rastu, ali nakon poplava promenili smo prvobitni plan i ovde smo da razmenimo mišljenja i ideje o tome kako se najbolje može pomoći Srbiji u otklanjanju posledica poplava", rekao je Comakos.

 I predsednik ITM grupe Toplica Spasojević je, kao koorganizator samita, konstatovao da su poplave duboko pogodile srpsku ekonomiju i živote običnih ljudi.

"Naša vlada mora da se dobro pripremi za predstojeću donatorsku konferenciju. Verovatno će šteta biti oko dve milijarde evra, što je oko šest odsto bruto domaćeg proizvoda. Tih dodatnih šest odsto troška na već oslabljenu ekonomiju je veoma teško poneti na plećima", rekao je Spasojević.

Ministar za rad, zapošljavanje i socijalnu politiku Aleksandar Vulin izjavio je da će izrada socijane karte koja će omogućiti pravedno ostvarivanje socijalnih i ostalih prava, a koju će imati svi građani, početi sledeće godine i biti gotova za dve. Prema rečima Vulina, socijalna karta moraće da se finansira iz evropskih fondova, jer država ne raspolaže potrebnim sredstvima.

"Socijalna karta je način da pravedno raspodelimo ono što zaradimo i način da nam se ne dešava da neko ima vile i zamkove, a da je prijavljen na minimalac", kazao je Vulin. On je istakao i da 16 državnih registara mora da bude objedinjeno u jedan gde će biti svi relevantni podaci na jednom mestu. (Agencije)