BANJALUKA – BiH je od početka primjene sporazuma CEFTA ostvarila deficit u razmjeni sa zemljama članicama od gotovo pet milijardi maraka. 
Prema podacima Spoljnotrgovinske komore BiH, naša zemlja je od 1. decembra 2006. godine do kraja novembra prošle godine u zemlje članice CEFTA, odnosno u Hrvatsku, Srbiju, Crnu Goru, Makedoniju, Albaniju, Moldaviju i Kosovo po Rezoluciji 1244 izvezla robe u vrijednosti od 4,77 milijardi maraka, a uvezla 9,6 milijardi.
Suficit je BiH ostvarila sa Crnom Gorom u vrijednosti od 375 miliona maraka, zatim sa Kosovom 1244 u iznosu od 165 miliona, sa Albanijom od 23,7 miliona, te sa Moldavijom od 1,2 miliona.
Deficit smo ostvarili sa Hrvatskom u visini od 3,5 milijardi maraka, Srbijom 1,7 milijardi, te sa Makedonijom u iznosu od 142 miliona.
U Srbiju smo izvezli 1,7 milijardi, u Hrvatsku 5,7 milijardi, dok smo u sve ostale zemlje izvezli oko 400 miliona maraka.
Najveći deficit BiH ima sa Hrvatskom, koji iznosi ukupno gotovo dvije trećine deficita, dok na Srbiju otpada jedna trećina.
Igor Gavran iz Sektora za makroenergetski sistem u Spoljnotrgovinskoj komori BiH kaže da u izvozu BiH iz godine u godinu sve veći značaj ima Crna Gora. Međutim, on naglašava da sve zemlje sa kojima ostvarujemo suficit imaju zanemarivi udio u ukupnoj spoljnotrgovinskoj razmjeni.
Gavran takođe navodi da podaci pokazuju da je u 2009. godini, prvenstveno zahvaljujući recesiji, poboljšana struktura u razmjeni sa članicama CEFTA.
"Izvoz je smanjen za oko 17 odsto, ali uvoz za skoro 30 odsto, što je rezultiralo značajnim smanjenjem deficita i povećanjem pokrivenosti uvoza izvozom na oko 54 odsto", navodi Gavran.
Osim toga, on kaže da je njihova analiza pokazala da postoji napredak na srbijanskom tržištu i drugim istočnim tržištima, te da je poboljšanje postignuto i u poljoprivrednom sektoru.
"Ukupno smanjenje uvoza poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda za 7,5 odsto, uz istovremeno povećanje izvoza za oko 12 odsto, osim uticajem recesije u zemljama iz kojih uvozimo uzrokovano je povećanjem proizvodnje ranije uvezenih proizvoda u našoj zemlji, koji sada kao domaći proizvodi smanjuju uvoz i povećavaju izvoz", objašnjava Gavran.
Ognjen Begović, portparol Ministarstva spoljne trgovine i ekonomskih odnosa BiH, kaže da je recesija imala pozitivne efekte na BiH jer je BiH zabilježila rast izvoza od 10 odsto, dok je uvoz rastao za samo 0,7 odsto, dok su sve zemlje u regionu zabilježile pad izvoza.
"CEFTA tržište se još jednom pokazalo posebno važnim za BiH jer je to jedini region s kojim situacija u krizi nije bila toliko negativna kao u trgovinskim odnosima s drugima", smatra Begović.
Vladimir Usorac, predsjednik Udruženja poljoprivrednika RS, kaže da podaci o poboljšanju izvoza u odnosu na uvoz ne predstavljaju realnost jer, navodi, povećanje izvoza od 10 odsto je u apsolutnom iznosu mnogo manje od povećanja uvoza za jedan odsto.
"Najveći problem je lažno prikazivanje faktura na ulazu u BiH kada se šleper od 25 tona pokazuje kao šleper od 15 tona. Uvoznici plaćaju manji PDV na osnovu toga, a domaći proizvođači moraju platiti puni porez", rekao je Usorac.
