ZAGREB – Pad potrošačkih cijena u februaru za 0,6% na godišnjem nivou, što nije zabilježeno otkad su dostupni podaci, izazvao je u Hrvatskoj bojazan od deflacije, koja bi mogla dodatno otežati izlazak ekonomije iz recesije.
Nedavno je Državni zavod za statistiku Hrvatske objavio da su u februaru potrošačke cijene pale peti mjesec zaredom na mjesečnom nivou.
Nekoliko mjeseci inflacija se kretala na rekordno niskim nivoima od 0,1 do 0,4%, da bi u februaru potrošačke cijene pale za 0,6% na godišnjem nivou, što nije zabilježeno od 1996. godine, otkad su dostupni podaci DZS-a.
To je izazvalo bojazan od deflacije jer, "ako deflacija ima dugotrajniji i strukturni karakter, za ekonomiju ona predstavlja veću opasnost od hiperinflacije. Dobar primjer za to je Japan", kaže Zdeslav Šantić, glavni ekonomista u Splitskoj banci.
U Japanu se 1990.-te godine nazivaju ‘izgubljenom decenijom’ jer je zbog deflacije ekonomija stagnirala. Ništa bolja situacija nije bila ni u prvih desetak godina ovog vijeka, kada je ekonomija ili blago rasla, ili se koprcala u recesiji.
Tek je nedavno, zahvaljujući izuzetno ekspanzivnoj monetarnoj i fiskalnoj politici, Japan uspio savladati deflaciju, što pokazuje da taj problem nije lako riješiti.
Kada dolazi do pada cijena, potrošači, naime, odgađaju kupovinu jer očekuju daljnji pad cijena, a firme iz istog razloga odgađaju investicije, očekujući dodatno smanjenje cijena kapitalne opreme.
"Sve to na kraju vodi daljnjem padu potražnje, ukupne ekonomske aktivnosti i plata, pa se tako ulazi u začarani krug iz kojeg je teško izaći“, objašnjava Šantić.
Zbog toga bi pojava deflacije mogla otežati izlazak hrvatske ekonomije iz recesije, koja ulazi već u šestu godinu.
Niz je uzroka koji su doveli do deflacije u Hrvatskoj. Među ostalim, visoka prošlogodišnja baza jer se u prva dva mjeseca 2013. inflacija kretala oko visokih 5%.
"Međutim, pad cijena u Hrvatskoj, uz učinak baznog perioda odnosno činjenice da su u istom periodu prošle godine cijene bile na razmjerno visokom nivou, posljedica je nastavka krize u ekonomija koja uveliko utiče na bitno smanjenu potražnju, a time i na odsutnosti domaćih inflatornih pritisaka s potražne i troškovne strane“, kaže Zrinka Živković-Matijević, direktorica Direkcije za ekonomska istraživanja Raiffeisenbank Austria.
Ojačao cjenovni rat
Uz to, izostaju pritisci s inostranih tržišta, što se prije svega odnosi na pad cijena prehrambenih sirovina i stabilizaciju cijena nafte.
„Pet mjeseci neprestanog pada potrošačkih cijena na mjesečnom nivou u Hrvatskoj posljedica je uvezene deflacije, uticaja jakog evra i niske cijene energenata. Specifično je za Hrvatsku što se, nakon ulaska u EU, pojačao cjenovni rat između trgovačkih lanaca, a izostaje i povećanje administrativno utvrđenih cijena jer se bliže parlamentarni izbori u 2015. godini. Uz to, domaća je potražnja i dalje slaba zbog visoke nezaposlenosti“, kaže Hrvoje Stojić, rukovodilac odjela Ekonomskih istraživanja Hypo Alpe Adria banke.
Deflacija predstavlja velik rizik za poslovanje kompanija. Mogli bi im pasti prihodi, što vodi smanjenju proizvodnje i investicija, otežanoj otplati dugova…
Također, deflacija može loše uticati na državni budžet jer se, među ostalim, zbog nižih cijena smanjuju prihodi od PDV-a.
„Čim se smanjuje ekonomska aktivnost, slabije se puni budžet“, ističe Stojić.
Hoće li idućih mjeseci potrošačke cijene, ipak, ponešto porasti, zavisi od razvoja situacije u svijetu, ali i Hrvatskoj.
„To zavisi od toga hoće li porasti cijene energenata i hrane na svjetskim tržištima, čime bi se povećao i rast cijena u Hrvatskoj. Inflaciju bi blago moglo podstaći i povećanje akciza, koje se usklađuju s evropskima“, zaključuje Hrvoje Stojić, koji ove godine očekuje rast potrošačkih cijena u Hrvatskoj od svega 0,5%.
Zdeslav Šantić očekuje nešto veću inflaciju i smatra da posljednji pad potrošačkih cijena ne predstavlja rizik od deflacije.
"Ne vidimo rizik od dugotrajnijeg pritiska na pad cijena, već je riječ o jednokatnim uticajima. Prije svega, o slaboj domaćoj potražnji koja se može iščitati iz pada cijena odjeće i obuće na godišnjem nivou već duže vrijeme. Međutim, uočljiv je i pad cijena hrane, što je posljedica ulaska Hrvatske u EU, zbog čega su ukinute neke barijere koje su još bile prisutne na našem tržištu. Samim time došlo je do rasta konkurencije, pritiska na smanjenje marži i – ukupnog pada cijena“, navodi Šantić.
Ipak, zbog jednokratnog baznog efekta, odnosno snažnog rasta cijena u prva četiri mjeseca lani, Šantić od sredine godine očekuje dinamiziranje rasta cijena.
"U cijeloj ovoj godini očekujem prosječan rast potrošačkih cijena od 1%“, kaže Šantić, koji u nastavku godine očekuje inflatorne pritiske od strane prilagođavanja domaćeg sistema akciza, a moguće je, kaže, očekivati i pritiske od prilagođavanja komunalnih usluga tržišnim nivoima.
"Dugoročno, cijene u Hrvatskoj imaće tendenciju usklađivanja s EU nivoom, što implicira stope blago više od prosjeka u EU“, kaže Zrinka Živković-Matijević.
Deflacija prijeti i Evropskoj uniji
Međutim, opasnost od deflacije prijeti i mnogim drugim članicama Evropske unije. Evrostat je nedavno objavio da je inflacija u EU u februaru smanjena s 0,9 na 0,8%. Pritom su, uz Hrvatsku, pad potrošačkih cijena na godišnjem nivou zabilježile Bugarska, Kipar, Grčka, Portugal i Slovačka.
U evrozoni je, pak, inflacija skliznula s 0,8 na 0,7%, najniži nivo u četiri godine. Nastojeći suzbiti opasnost od deflacije Evropska centralna banka (ECB) smanjila je krajem prošle godine ključnu kamatnu stopu na rekordno niski nivo od 0,25% kako bi podstakla kreditiranje i ekonomski rast.
Međutim, to dosad nije dalo rezultate, pa se inflacija i dalje kreće znatno ispod ciljanog nivoa ECB-a od 2%.
"Treba voditi računa da je kurs dolara trenutno slab prema evru, što sugeriše da bi ECB uskoro mogla uvesti dodatne monetarne podsticajne mjere, odnosno i dalje voditi vrlo ekspanzivnu monetarnu politiku, što u okolnostima kada je oporavak skroman, a nezaposlenost visoka, ekonomiji odgovara. Stoga će rast cijena tokom ove godine biti skroman, ali zasad nema projekcija da bi mogle i pasti“, zaključuje Šantić.
