ZAGREB – Za razliku od središnje američke banke (Fed) od koje su se ove godine uoči svakog sastanka očekivali potezi podizanja ključnih kamatnih stopa, odluke o stezanju monetarne politike središnje banke Eurozone (ECB) ipak su znatno dalje, ocijenili su analitičari Hrvatske gospodarske komore (HGK).
Analitičari podsjećaju da je Fed provodio ekspanzivnu monetarnu politiku s ekstremnim monetarnim stimulansima (tzv. QE, kvantitativno popuštanje – kupnja financijske imovine od komercijalnih banaka i institucija kako bi im se podigla cijena i spustio prinos te ujedno podigla monetarna baza) u razdoblju od pet godina, od 2009. do 2014., tijekom kojih je povećana bilanca Feda za 3,5 bilijuna dolara. To je otprilike na razini vrijednosti jednog cijelog njemačkog gospodarstva.
Potpomognut takvom politikom, SAD je pad gospodarske aktivnosti "odradio" tijekom šest kvartala (posljednja dva kvartala u 2008. i četiri kvartala u 2009. godini), nakon čega su se godišnje stope rasta stabilizirale između 1 i 2 posto (u Q3 2,0 %), a stopa nezaposlenosti vratila se na razine prije 2008. (u ovogodišnjem listopadu iznosi 5,0 posto što je točno upola manje nego u listopadu 2009. godine).
S druge strane, ECB je počela provoditi sličnu politiku visokih monetarnih stimulansa nekonvencionalnim kanalima (QE) tek ove godine, a još 2011. je, precijenivši krhkost gospodarskog oporavka, čak i podigla ključne kamatne stope.
Sada je QE u punom zamahu, no gospodarski je oporavak još uvijek krhak i preslab te mu globalni rizici koji se generiraju s tržišta ekonomija u nastajanju, ponajviše Kine, mogu znatnije naštetiti nego SAD-u, ističe HGK u svom komentaru.
Kina je naime, drugo najznačajnije izvozno odredište EU s udjelom od oko 10 posto ukupnog robnog izvoza, što znači da će smanjenje potražnje s tog tržišta značajno utjecati na smanjenje izvoza euro područja, a onda i na potencijal rasta BDP-a budući da izvoz trenutno najviše "vuče" rast europskog BDP-a.
Istodobno, stopa se nezaposlenosti sporo spušta zadržavajući se na razini iznad 9 posto.
Problem inflacije odnosno deflacije zajednička je karakteristika i europskoga i američkog gospodarstva, a pod značajnim je utjecajem prepolovljenih cijena sirove nafte na svjetskom tržištu. No, zbog stabilnijeg gospodarskog oporavka u SAD-u temeljna je inflacija solidnije razine (1,9 %, gotovo na razini ciljane stope inflacije od 2 %), dok je ona na području eura (1,1 %) ipak značajnije odmaknuta od ciljane razine inflacije od "ispod, ali blizu 2 posto", kaže se u komentaru HGK.
ECB će, prema planu, provoditi QE do kraja rujna slijedeće godine u dosadašnjem obujmu (60 milijardi eura mjesečno), no spremna je, ako bude potrebno, reagirati i obimnijim mjerama, o čemu će se odluke donijeti možda već na sljedećem sastanku 3. prosinca, mjesecu kada se očekuje i odluka FOMC-a o podizanju ključnih kamatnih stopa u SAD-u.
Iako Hrvatska nije članica Eurozone, posredne efekte događanja na ovom području svakako utječu i na hrvatsko gospodarstvo i to zbog uske gospodarske povezanosti (oko 60 % robne razmjene Hrvatska ostvaruje s članicama euro zone, 55 % kod izvoza, 62% kod uvoza), ističu analitičari HGK i dodaju kako postoji i značajna valutna vezanost kune i eura te se tečajevi kune prema drugim valutama (primjerice USD ili CHF) formiraju preko tečaja eura. Uslijed toga trenutno kuna značajno deprecira prema američkom dolaru.
"Stoga oporavak i brzina gospodarskog rasta Eurozone uvjetuje i brzinu oporavka ovisnog hrvatskog gospodarstva, ponajviše kroz izvoznu potražnju koja ove godine raste dvoznamenkastim stopama te trenutno predstavlja najvažniju polugu oporavka hrvatskog BDP-a.
Isto tako, podizanje kamatnih stopa u SAD-u, utjecat će i na globalne uvjete zaduživanja što Hrvatskoj, zemlji s visokim javnim i inozemnim dugom, može predstavljati značajan problem", upozorili su analitičari HGK. (Agencije)
