Osnovni pokazatelji zdravlja bankarskog sektora u Bosni i Hercegovini sve su bolji, izvještava Indikator.ba.
Uprkos nekim sivim prognozama, pogotovo u svjetlu negativnog uticaja novih entitetskih zakona o bankama, pokazatelji profitabilnosti banaka bolji su nego ikada.
Banke u Bosni i Hercegovini su u prvom kvartalu 2017. godine ostvarile 119,6 miliona KM neto dobiti, što je povećanje za oko 30 posto u odnosu na prvi kvartal 2016. godine kada je neto dobit iznosila 92,1 milion KM.
Povrat na prosječni kapital (RoE) i povrat na prosječnu aktivu (RoA), kao bitni pokazatelji mjerenja korporativnih rezultata u bankarstvu, dostigli su do sada najveće nivoe koji bi mogli zadovoljiti dioničare, a posebno inostrane vlasnike najvećih banki u BiH.
Povrat na kapital (indikator koji pomaže investitorima da procijene kako njihova ulaganja stvaraju prihode) bankarskog sektora u BiH u prvom kvartalu ove godine bio je 13,6 posto, pomaknuvši se sa vrijednosti od 7 do 9 posto, koliko je najčešće u proteklim godinama iznosio.
S ozbirom da je u bankarskom sektoru eurozone RoE u prošloj godini bio 5 do 6 posto, a u cijeloj jugoistočnoj Evropi oko 10 posto, jasno je da je ovaj indikator u BiH prilično dobar.
Povrat na aktivu (ROA) (indikator kojim se mjeri način na koji menadžment koristi imovinu ili resurse za generiranje više prihoda) dostigao je 2,0 posto, što je takođe najviše do sada.
Performanse banaka u BiH ostvaruju se u uslovima još uvijek skromnog kreditnog rasta, ali su pozitivnom razvoju sigurno doprinijeli konsolidiranje sektora nakon propasti dvije banke u RS-u, okrupnjavanje domaćih banaka u FBiH, ali i smanjenje učešća loših kredita.
Banke se zbog procesa razduživanja sve više oslanjaju na domaće izvore finansiranja, o čemu govori podatak da je odnos depozita prema kreditima na nivou 101,2 dok je prije pet godina taj indeks bio 82,3.
Konstatirajući ostvarene rezultate sistema u prvom kvartalu ove godine, Agencija za bankarstvo FBiH u svom izvještaju navodi da je evidentno da je ukupna profitabilnost sistema poboljšana, najvećim dijelom po osnovu povećanih prihoda od naknada za izvršene usluge (kod velikih banaka), smanjenja kamatnih rashoda, povremenih jednokratnih prihoda, ali je istovremeno i pod visokim uticajem oscilatornih kretanja troškova ispravki vrijednosti.
Nekvalitetni krediti, koji su u BiH svojevremeno prelazili prag od 15 posto, od 2015. godine bilježe trend smanjenja, a u prvom kvartalu ove godine pali su na najniži nivo u posljednjih nekoliko godina od 11,5 posto. Poređenja radi u prvom kvartalu 2016. godine “loši” krediti iznosili su 13,2 posto.
– Analiza kvaliteta aktive, odnosno kreditnog portfolija pojedinačnih banaka, ukazuju da je kreditni rizik dominantni rizik kod najvećeg broja banaka, a zabrinjava činjenica da jedan broj banaka ima neadekvatne prakse upravljanja, odnosno ocjene, mjerenja, praćenja i kontrole kreditnog rizika i klasifikaciju aktive, što se u on site kontrolama utvrdilo kroz značajne iznose nedostajućih rezervi za kreditne gubitke, koje su zatim banke formirale po nalogu FBA. Takođe, analizirajući kvalitet aktive u bankama grupiranim prema vlasničkoj strukturi, evidentno je da su pokazatelji kod banaka u većinskom vlasništvu rezidenata (četiri „domaće“ privatne banke) lošiji nego kod banaka u većinskom stranom vlasništvu, upozorava Agencija za bankarstvo u izvještaju te navodi da učešće nekvalitetnih kredita kod banaka u većinskom stranom vlasništvu iznosi 10,5%, a kod “domaćih banaka” 24,4%.
Šta u pogledu profitabilnosti u budućnopsti mogu očekivati bh. banke?
U Agenciji za bankarstvo FBiH navode da će profitabilnost zavisiti od dva
ključna faktora: daljeg kretanja i trenda u kvalitetu aktive, odnosno nivoa kreditnih gubitaka i kreditnog rizika, te efikasnosti upravljanja i kontrola operativnih prihoda i troškova.
Za povećanje profitabilnosti banaka, nužno je zadržati pozitivan trend kreditnog rasta, uz primjenu i striktno poštivanje opreznih kreditnih standarda kod odobravanja kredita.
– Također, dobit banaka, odnosno finansijski rezultat biće u velikoj mjeri pod utjecajem cjenovnog i kamatnog rizika, kako na strani izvora i kretanja cijena izvora finansiranja banaka, tako i mogućnosti ostvarivanja kamatne marže koja će biti dovoljna da pokrije sve nekamatne rashode i, na kraju, osigura i zadovoljavajuću dobit na uloženi kapital za vlasnike banaka. Stoga je ključni faktor efikasnosti i profitabilnosti svake banke kvalitet menadžmenta i poslovna politika koju vodi, kao i kvalitet i efikasnost uspostavljenih sistema upravljanja rizicima, jer se time najdirektnije utiče na njene performanse, zaključuju u FBA. (Indikator.ba)
