Na valutnom je tržištu vrijednost dolara prema košarici valuta blago pala.
Dolarov indeks, koji pokazuje vrijednost američke u odnosu na ostalih šest najvažnijih svjetskih valuta, kreće se oko 109.59 bodova, dok je juče u ovo doba iznosio 109.70 bodova.
Pritom je kurs dolara prema japanskoj valuti porastao s jučerašnjih 143.05 na 143.25 jena.
No američka je valuta oslabila u odnosu na evropsku pa je cijena evra dosegla 1.0005 dolara, dok je juče u ovo doba iznosila 0.9970 dolara.
Cijene su nafte, pak, blago porasle, nakon jučerašnjeg oštrog pada. Cijena barela na londonskom tržištu ojačala je 0.40 posto, na 91.20 dolara, dok je na američkom tržištu barel poskupio 0.31 posto, na 85.35 dolara.
Azijske berze prate pad Wall Streeta
Na azijskim su berzama u petak cijene dionica pale, kao i na Wall Streetu dan prije, jer centralne banke zapadnih zemalja zbog visoke inflacije podižu kamatne stope, dok rast svjetske privrede usporava.
MSCI indeks azijsko-pacifičkih dionica, bez japanskih, bio je oko 7 sati u minusu oko 1 posto.
Pritom je na Tokijskoj berzi Nikkei indeks skliznuo 1 posto, dok su cijene dionica u Hong Kongu, Južnoj Koreji, Šangaju i Australiji pale između 0.4 i 1.4 posto.
Tako azijske burze prate jučerašnji pad Wall Streeta, kada je Dow Jones oslabio 0.6 posto, S&P 500 oko 1.1, a Nasdaq indeks 1.4 posto.
Bio je to drugi put u posljednja tri dana, otkako je objavljen podatak o većoj nego što se očekivalo inflaciji u SAD-u, da su indeksi znatno pali.
Posljedica je to nesigurnosti ulagača po pitanju povećanja kamatnih stopa američke središnje banke.
Većina analitičara očekuje da će čelnici Feda na sjednici sljedeće sedmice ponovo, treći put u nizu, povećati ključne kamate za 0.75 postotnih bodova. No pojavile su se i špekulacije da bi Fed mogao povećati kamate i za cijeli postotni bod.
Juče objavljeni podaci o potrošnji u maloprodaji i padu broja zahtjeva za pomoć nezaposlenima pokazuju da je situacija na tržištu rada dobra, a potrošnja snažna.
To, pak, znači da bi se inflacija mogla zadržati na visokim razinama, što bi primoralo Fed na daljnje zaoštravanje monetarne politike.
Upozorenja MMF-a i Svjetske banke
Loše na tržišta kapitala utiče i usporavanje rasta globalne privrede, na što su juče upozorili Međunarodni monetarni fond (MMF) i Svjetska banka.
MMF je za oktobar najavio novo smanjenje procjena rasta globalne privrede, nakon što je već u julu smanjio procjenu na 3.2 posto u ovoj godini, a 2.9 posto u sljedećoj.
Neke će zemlje sljedeće godine uroniti u recesiju, no još je prerano reći hoće li doći do globalne recesije, poručio je MMF.
Svjetska je banka, pak, poručila da globalna privreda možda kreće prema recesiji, s obzirom na to da centralne banke u svijetu zbog visoke inflacije istovremeno povećavaju kamate.
Tri najveće svjetske privrede – SAD, Kina i eurozona – bilježe oštro usporavanje rasta i čak bi i jedan umjereni udarac mogao svjetsku privredu gurnuti u recesiju, poručuje Svjetska banka.
Njen glavni ekonomista poručio je i to da ga zabrinjava mogućnost stagflacije, perioda sporog rasta privrede, a visoke inflacije.
Zbog toga ulagače nisu ohrabrili ni bolji nego što se očekivalo podaci o industrijskoj proizvodnji, potrošnji i investicijama u Kini. (Index)
