KOPENHAGEN – Glavni ekonomista danske investicione Saxo banke, Stin Jakobsen, uveren je da je američki dolar doveo do aktuelne rasprodaje akcija na svetskim berzama.
"Verujem da je američki dolar glavni razlog za trenutnu opštu rasprodaju na berzama širom sveta i sve 'zlo' proizilazi iz načina kako monetarni sistem stvara dugove većinom u dolarima i zatim reciklira kapital natrag na američko tržište kapitala", navodi Jakobsen u objavljenoj analizi Saxo banke.
Kina je sebi dala za pravo, primećuje danski ekspert, da dovede u pitanje to recikliranje i sistem takozvanog "fiat novca" (dekretnog novca), i dozvolila da tržišno definisane cene odreduju juan i dugoročno podstaknu ostvarenje njihovog projekta novog Puta svile.
Dolar predvodi krizu, ali će je iz nje i izvući, smatra Jakobsen, i objašnjava da analize pokazuju da će do prve polovine 2016. godine vladati recesija s niskim nivoima u svim ciklusima, a jučerašnji "crni ponedeljak" na berzama i nekoliko dana iz prošle nedelje samo su početak situacije koju će obeležiti konačna odluka američkog Feda o podizanju kamatnih stopa, u septembru, ili decembru – ili nikako.
Fed bi trebalo da se pokrene u septembru, jer je tržištu i ekonomiji potreban stimulans, kaže Jakobsen i upozorava da bi u suprotnom moglo doći do odlaganja sve do 2017. imajuci u vidu predviđanja o recesiji u prvoj polovini iduće godine.
Prema mišljenju Jakobsena, dolar je taj koji upravlja igrom na tržištima, jer kada on jača povećava se cena servisiranja ogromnog duga u američkim dolarima, pribegava se devalvaciji da bi se zadržao udeo u izvozu, smanjuju se cene robe, slabi rast tržišta u razvoju pa izvoznici gube tržište. U situaciji kada dolar slabi, cena robe raste, smanjuje se pritisak na dug i na robu i tako se pokreće stopa oporavka.
"Živimo u ekonomiji "fiat" ili fiducijarnog novca s američkim dolarom kao rezervnom valutom. Od početka finansijske krize ukupan dug je izuzetno povećan. Istraživačka kompanija McKinsey procenjuje da je globalno porastao za 57 biliona dolara od 2007, odnosno za 17 procentnih poena u odnosu na BDP", kaže Jakobsen.
Kako dodaje, tih novih 57 biliona održavali su u životu ekonomije širom sveta, ali najzaduženije su zemlje iz grupe tržišta u usponu koje su pozajmljivale jeftin dolar i ulagale ga u vlastitu privredu.
"Kako je dolar dostigao vrhunac, isto se dogodilo s dužničkim teretom, i to u trenutku kada je jak dolar spustio cene sirovina na najniže nivoe za 15 godina, pa su nestali realni prihodi".
Kreditni ciklus dostigao je minimum u jesen 2014, što je bio prvi znak rasta cene kapitala. Indeks američkog dolara (DXY) bio je na vrhuncu u maju ove godine, a tržište akcija u julu i avgustu.
Najviši nivoi dolara poklopili su se s padom cena sirovina i to zahvaljujući "savršenoj oluji": jak dolar i povećana cena kapitala, uz pozive za dobijanjem dodatnih garancija na dug denominiran u americkim dolarima, kao specifičnost tržišta u razvoju, učinili su da postane potpuno nevažno da li su zemlje neto izvoznik ili uvoznik.
Kada se na to doda ogromno razduživanje u bankarstvu kroz regulativu, cena kapitala ostaće povećana, na nivou iz jeseni 2014, kaže Jakobsen i zaključuje da je američki dolar doveo do trenutne korekcije na tržištima, ali i da će izvesti investitore iz te situacije navedenim mehanizmima.
Tržište je juče "pogodio" začetak stvarnog poslovnog ciklusa koji dozvoljava korekcije, ispravljanje cena i bolju strukturu graničnog troška kapitala, pa ako su se ulagači juče osećali loše, u stvari bi trebalo da pozdrave činjenicu da će privreda iz toga izaći jača, uz pretpostavku da se naši zaključci ostvare, poručio je glavni ekonomista Sakso banke.
Kina spasava posrnulu ekonomiju nakon kraha na berzama
PEKING – Centralna banka Kine smanjila je kamatne stope kao i količinu obaveznih rezervi po drugi put za mjesec dana, javlja BBC.
Ova pomoć posrnuloj ekonomiji uslijedila je nakon što je cijena akcija u ponedjeljak na berzama potonula za više od 7 odsto.
Najnovija politika popuštanja prati devalvaciju juana do koje je došlo prije dvije sedmice. Potez koji su vlasti povukle da bi pomogle finansijske reforme.
Banka je objasnila svoj potez kao obavezan sa ciljem smanjenja cijene finansiranja, promovisanja i podrške održivog i zdravog razvoja ekonomije proizvodnje proizvoda i pružanja usluga. Potez su vrlo brzo pozdravili mnogi svjetski ekonomski stručnjaci.
Kalum Pikering, ekonomista Šangajske berze rekao je da je današnja reakcija kineskih vlasti poslala jasnu poruku da je Peking koji je već intervenisao nekoliko puta i dalje spreman da odgovori na tržišne probleme.
Ovo je peto smanjenje kamatnih stopa od novembra i efekat ovog poteza će se vidjeti tek u četvrtak.
Ovaj potez je povećao indeks na evropskim berzama. Tako u Londonu bilježi rast od 3.3 odsto, a u Njemačkoj 4.4 odsto.
Berze u Lisabonu, Madridu i Moskvi takođe bilježe blagi rast.
Nakon relativno mirnog ljeta na finansijskim tržištima, zadnjih dana je došlo do neuobičajeno velikih pomaka tečaja valuta, vrijednosti dionica i nafte.
Najveći pomak dogodio se na kineskom tržištu dionica. Na temelju straha od naglog usporavanja rasta kineske privrede, referentni indeks Šangajske berze u ponedjeljak je pao dodatnih 8,5% te se sada nalazi čak 37,8% ispod rekordnog nivoa koji dostignut u junu ove godine.
Milijarderi izgubili 182 milijarde dolara
NJUJORK – Zbog nedjeljnog kraha berze vodeći svjetski milijarderi su ostali „kraći“ za 182 milijarde dolara, a najveći gubitnik je Warren Buffett koji je „osiromašio“ za 3,6 milijardi dolara, a prate ga Mark Zuckerberg i Bill Gates.
Najveći nedjeljni gubitak pretrpio je investitor Warren Buffet, koji je ostao bez 3,6 milijardi dolara, a među milijarderima koji su izgubili pozamašne sume su izvršni direktor Amazona Jeff Bezos, Larry Page i Sergey Brin iz Googlea, meksički bos u oblasti telekomunikacija Carlos Slim i osnivač Microsofta Bill Gates.
Slabljenje povjerenja na svjetskim berzama „oslabilo“ je bogatstvo vodećih svjetskih milijardera za 182 milijarde dolara prošle nedjelje, a samo u petak industrijski indeks Dau Džons je na Wall Streetu zabilježio najveći ovogodišnji pad, veći od 500 poena.
Osnivač Facebooka, Mark Zuckerberg, izgubio je oko 1,9 milijardi dolara pa je njegovo ukupno bogatstvo palo na 37,8 milijardi dolara, prenosi britanski list Independent. Svi oni su rangirani na Bloombergovom indeksu milijardera koji je evidentirao najveći pad od septembra 2014.
„Tako slaba nedjelja djeluje zaista loše, ali ako se odmaknete korak i sagledate širu sliku, vidjećete da to nije nikakva katastrofa. Za njih (milijardere), to je tek frakcija procenta, iako su 182 milijarde dolara velika cifra“, rekao je za Bloomberg direktor sektora za investiciono savjetovanje u američkoj kompaniji Aspiriant John Collins.
Najveći dnevni berzanski pad zabilježen je u petak, kao rezultat zabrinutosti u pogledu usporavanja rasta kineske privrede.
Investitore je iznenadila ovomjesečna devalvacija juana i izvještaj zvaničnog Pekinga koji je pokazao da je prerađivačka aktivnost smanjena. Kretanju berzanskih indeksa nizbrdo doprinijele su i vijesti iz naftnog sektora, u kom su cijene „crnog zlata“ nastavile da tonu.
U svjetlu najvećeg nedjeljnog pada od 1986. godine, niske cijene nafte nanijele su gubitke od 15,2 milijarde dolara milijarderima iz energetskog sektora. Ni evropski biznis nije ostao imun, pa je 300 najvećih kompanija sa starog kontinenta zabilježilo gubitak od čak 250 milijardi evra.
Vrijednost akcija na svjetskim berzama je od 11. avgusta, kada je Kina iznenadila tržišta i devalvirala juan, smanjena za više od pet biliona dolara, a akcije na kineskim berzama nastavile su da padaju, pokrenuvši novi talas koji je oborio akcije na globalnim tržištima.
Cijene sirovina su dramatično potonule, a američka „laka“ nafta spustila se ispod 40 dolara za barel u svjetlu strahovanja u vezi sa usporavanjem kineske privrede, koje je podstaklo investitore da se okrenu sigurnijim investicijama poput zlata. (Agencije)
