BEOGRAD – Član Fiskalnog saveta Srbije Vladimir Vučković ocenio je da su fiskalni rezultati u 2016. odlični i bolji od planiranih, i dodao da plan smanjivanja budžetskog deficita na 0,5 odsto BDP-a do 2019. godine izgleda preambiciozno, ali je ostvariv.

„Smatramo da su rezultati u 2016. godini dobri i odlični, da bi deficit budžeta trebalo da bude manji od planiranog. Sada je zato dobar trenutak da postavimo i neke nove srednjoročne ciljeve“, rekao je Vučković u Skupštini Srbije.

On je rekao da plan da se deficit budžeta do 2019. svede na 0,5 odsto BDP-a možda izgleda preambiciozno, ali da nije naučna fantastika, nego je izvodljiv, a pre svega potreban kako bi nivo javnog duga počeo da se kreće silaznom putanjom.

„Naš javni dug je visok, 75-76 odsto BDP-a, što je daleko od zakonske granice od 45 odsto , ali i od ekonomske održivosti na dugi rok. Čak i pri deficitu od 0,5 odsto BDP-a, javni dug bi pao na nivo od oko 60 odsto BDP-a tek 2025.“, objasnio Vučković

On je ukazao i da su kamate koje država plaća izuzetno visoke, kao i da na taj izdatak odlazi 1,2 milijarde, što je oko 3,5 odsto BDP-a.

„Da bi i taj izdatak bio manji,  potrebno je ići na niži deficit, a onaj od  0,5 odsto BDP-a bi obezbedio stabilnost, spremili bismo se za nove šokove, rast bi mogao da se ubrza“, rekao je Vučković i istakao da je taj cilj dostižan, kao i da nije „u domenu naučne fantastike“.

S tim u vezi, dodao je, važna je i kontrola plata i penzija, a Fiskalni savet smatra da bi za ostvarenje cilja da deficit spadne na nivo od 0,5 odsto BDP-a bilo važno istrajavanje u zamrzavanju plata i penzija, plata i u 2017, a penzije i u 2018.

Obrazlažući Izveštaj o radu Fiskalnog saveta za 2015. godinu pred skupštinskim Odborom za finansije, republički budžet i kontrolu trošenja javnh sredstava, rekao da Fiskalni savet daje preporuke, a da se neke čuju manje neke više.

On je naglasio da je Fiskalni savet isticao i problem preduzeća u državnom vlasništvu, i javnih i onih koja su bila u restrukturiranju.

„Želimo da ukažemo da ta priča nije završena i nisu izbegnuti rizici po javne finansije. A dobri rezultati mogu da budu održivi samo ako se reši stanje u velikim javnim preduzećima, EPS-u, RTB Boru, Resavici, Železnicama“, rekao je Vučković uz opasku da je u tom smislu slab napredak u praksi vidljiv.

Jačanje Poreske uprave za manje sive ekonomije

Član Fiskalnog saveta Srbije Nikola Altiparmakov poručio je da je borba protiv sive ekonomije već doprinela smanjivanju budžetskog deficita za jedan odsto, da i ove godine možemo imati sličan efekat, ali da je u tom cilju neophodno ojačati Poresku upravu Srbije.

„Ove godine očekujemo deficit budžeta oko 2,5 odsto BDP-a što je odličan rezultat, a ključni razlog za taj rezultat je borba protiv sive ekonomije“, rekao je Altiparmakov obrazlažući Izveštaj o radu Fiskalnog saveta za 2015. godinu pred skupštinskim Odborom za finansije, republički budžet i kontrolu trošenja javnh sredstava.

Prema njegovim rečima, prošle godine je deficit smanjen za jedan odsto zbog smanjenja sive ekonomije, a takav efekat bi, navodi on, bio moguć i ove godine.

"Verujemo da je za to ključna izgradnja Poreske uprave, ali na žalost, naša institucija te vrste ima manji broj poreznika po glavi stanovnika od ostalih u regionu“, rekao je Altiparmakov.

On je naveo da se manjak poreznika povećava tokom godina, i podseća da je  2003. Poreska uprava zapošljavala 8.500 ljudi, a da ih sada ima 5.500.

„Izrazit je manjak inspektora“, konstatovao je on i dodao da se Poreska uprava rasplinjuje baveći se stvarima koje nisu u njenoj direktnoj nadležnosti, poput softverske piraterije.

Potrebno je, rekao je Altiparmakov, povećanje kapaciteta broja zaposlenih, ali istovremeno je ukazao da i nivo plata nije konkurentan.

„Imamo problem odliva ključnih kadrova. Čelnici Poreske uprave imaju od pet do sedam puta manju platu u odnosu na poreske stručnjake u privatnom sektoru. To bi trebalo razmotriti“, rekao je on.

Altiparmakov je rekao da se Fiskalni savet u 2015. bavio i problemom decentralizacije, ukazavši da je deo sredstava vraćen Republici izmenama poreskih zakona 2013, godine a sada je ostalo da lokalne samouprave vrate još osam milijardi dinara.

"To je ključ i za sledeću reviziju MMF-a", rekao je on, primetivši da je zakon o finansiranju lokalnih samouprava izazvao negativne reakcije u pojedinim delovima javnosti, iako je taj nacrt prema oceni Fiskalnog saveta dobar. (Agencije)