BANJALUKA – Domaću privredu najbolje ćemo zaštiti kada obezbijedimo nadzor nad tržištem i kada uz podršku svih nadležnih organa oformimo akreditovane institucije i laboratorije koje će kontrolisati robu iz uvoza, rekla je direktor Privredne komore RS Dragica Ristić

– Uz ovakve institucije moći ćemo da, na osnovu dozvoljenih tehničkih mjera o kontroli kvaliteta, ograničimo uvoz robe koja ne ispunjava potrebne standarde – kazala je Ristićeva.

* Kakvi su privredni pokazatelji u prvom kvartalu ove godine u RS? U kojim oblastima je zabilježen najveći pomak, a u kojima najmanji?

RISTIĆ: U industrijskoj proizvodnji došlo je do znatnog oporavka, i to u oblasti vađenja ruda metala i proizvodnje osnovnih metala. Značajan rast od 37,2 odsto ostvaren je u oblasti proizvodnje predmeta od kože i obuće, a povećana je i proizvodnja prehrambene robe, pića i papira. Najmanji pomak u prvom kvartalu ostvaren je u tekstilnoj industriji, gdje je proizvodnja za oko 23 odsto smanjena u odnosu na prvi kvartal lani.

* Kako ocjenjujete sprovođenje mjera za ublažavanje negativnih posljedica ekonomske krize u RS?

RISTIĆ: Određen broj mjera dao je dobre rezultate. Jedna od njih je i formiranje Garantnog fonda, čijim će zaživljavanjem privrednici, između ostalog, dobiti dodatne instrumente obezbjeđenja, koji će im omogućiti lakši pristup kreditnim sredstvima komercijalnih banaka i drugih finansijskih institucija u RS. Međutim, ono na šta privrednici ukazuju jeste sporost u realizaciji pojedinih mjera.

* Očekujete li da će ova godina biti bolja u ekonomskom pogledu nego prošla?

RISTIĆ: Ova godina biće izuzetno teška za privrednike, pa je i težina zadatka u pogledu stvaranja povoljnijeg ambijenta za privređivanje znatno veća nego prethodnih godina. Zato je neophodno sve raspoložive resurse staviti u funkciju proizvodnje, dajući u svakoj prilici šansu domaćoj proizvodnji i domaćem proizvodu.

* Kad bi, prema Vašem mišljenju, Srpska mogla da izađe iz krize?

RISTIĆ: Imajući u vidu sve teškoće sa kojima se naša privreda suočava, ali i izazove koji su pred nama, možemo biti umjereni optimisti, te stabilizaciju očekivati krajem 2011. godine. S obzirom na to da već ima nekih pokazatelja koji govore o postepenom oporavku velikih svjetskih ekonomija, za očekivati je i pozitivan uticaj na male privrede kao što je naša.

* Republika Srpska i dalje uvozi velike količine proizvoda kojih ima u dovoljnoj mjeri. Šta je potrebno uraditi da bi se taj trend zaustavio?

RISTIĆ: Domaću privredu najbolje ćemo zaštiti kada obezbijedimo nadzor nad tržištem i omogućimo da se sprovode procesi usklađenosti proizvoda, odnosno kada uz podršku svih nadležnih organa, oformimo akreditovane institucije i laboratorije koje će kontrolisati robu iz uvoza i reći da na osnovu dozvoljenih tehničkih mjera o kontroli kvaliteta određena roba ne ispunjava potrebne standarde.

* Domaći izvoznici još uvijek imaju problema sa vancarinskim barijerama. Na koji način je moguće pomoći domaćim proizvođačima i šta Privredna komora može da uradi u vezi s tim pitanjem?

RISTIĆ: Analizom Upitnika za prikupljanje podataka o necarinskim preprekama u CEFTA regionu, koje smo distribuirali našim članicama, uvidjeli smo da su preduzeća najviše imala primjedbi na probleme prilikom pribavljanja dokumentacije pri izvozu odnosno uvozu, probleme kod carinske službe na graničnom prelazu, probleme u vezi sa ocjenom usaglašenosti za proizvode koji se izvoze, kao i na nelojalnu konkurenciju.

* Da li je kampanja “Naše je bolje” dala očekivane rezultate, i šta je dalje planirano u kampanji?

RISTIĆ: Prema podacima iz tržnih centara, od kada se u ovim objektima promovišu domaći proizvodi, zabilježen je porast prodaje proizvoda iz RS do deset odsto, što predstavlja veoma dobre rezultate. Cilj nam je da uključivanjem i ostalih grana privrede u ovu akciju, u narednom periodu unaprijedimo prodaju svih domaćih proizvoda i usluga.