VAŠINGTON – Teret duga u zemljama svijeta s niskim prihodima porastao je za 12 posto na rekordnih 860 milijardi dolara 2020, jer su vlade na krizu kovid-19 odgovorile ogromnim fiskalnim, monetarnim i finansijskim paketima stimulacija, prema izvještaju Svjetske banke (SB) objavljenom danas.
Predsjednik ove međunarodne finansijske institucije Dejvid Malpas naveo je da izvještaj ukazuje na dramatičan porast dužničke ranjivosti s kojoim se suočavaju zemlje s niskim i srednjim prihodom i pozvao na hitne korake kako bi im se pomoglo da dug svedu na održivije nivoe, prenosi Rojters.
“Potreban nam je sveobuhvatan pristup problemu duga, uključujući smanjenje duga, brže restrukturiranje i poboljšanje transparentnosti”, napisao je Malpas u uvodnom dijelu izvještaja pod nazivom Međunarodna statistike duga 2022.
Istakao je da su “održivi nivoi duga vitalni za ekonomski oporavak i smanjenje siromaštva”.
U dokumentu se navodi da je stanje spoljnog duga zemalja s niskim i srednjim prihodom ukupno poraslo za 5,3 procenta u 2020. godini, na 8,7 biliona dolara, pogađajući zemlje u svim regionima.
Napominje se da je povećanje spoljnog duga nadmašilo rast bruto nacionalnih dohodaka (BND) i izvoza, pri čemu je odnos spoljnog duga siromašnjih zemalja prema BND-u, izuzimajući Kinu, porastao za pet procentnih poena na 42 odsto prošle godine, dok je njihov spoljni dug prema izvozu skočio na 154 odsto sa nivoa od 126 procenata u 2019.
Malpas je poručio da su hitno potrebni napori za restrukturiranje duga imajući u vidu da krajem ove godine ističe Inicijativa Grupe 20 velikih ekonomija svijeta o moratorijumu na otplatu dugova (DSSI), kojom je bilo omogućeno privremeno odlaganje izmirivanja dužničkih obaveza.
G20 i kreditori Pariskog kluba pokrenuli su prošle godine Zajednički okvir za rešavanje dugova radi restrukturiranja neodržive dužničke situacije i zbog nastavka finansijskog gepa u zemljama koje ispunjavaju uslove za DSSI, ali su se do sada prijavile samo tri zemlje – Etiopija, Čad i Zambija.
Prema podacima iz izvještaja SB, neto prilivi od multilateralnih kreditora u zemlje sa niskim i srednjim prihodima porasli na 117 milijardi dolara 2020. godine, na najviši nivo u posljednjih 10 godina.
Neto kreditiranje zemlja sa niskim prihodima poraslo je za 25 posto na 71 milijardu dolara, što je takođe najviši nivo u posljednjoj deceniji, pri čemu su MMF i drugi multilateralni povjerioci obezbijedili 42 milijarde dolara, a bilateralni kreditori 10 milijardi dolara, navodi se u dokumentu Svjetske banke.
Karmen Rajnhart, glavna ekonomistkinja Svjetske banke, kaže da bi problemi sa kojima se suočavaju visoko zadužene zemlje mogli da se pogoršaju s povećanjem kamatnih stopa.
„Kreatori monetarnih politika, posebno oni na tržištima u usponu i ekonomijama u razvoju, treba da se pripreme za moguće neprilike u pogledu zaduživanja kada uslovi na finansijskom tržištu postanu nepovoljniji,”, rekla je ona. (Tanjug)
