BANJALUKA – Ministar finansija RS Aleksandar Džombić rekao je da nijedna finansijska institucija ne može biti oslobođena odgovornosti ukoliko je bilo falsifikovanja dokumenata ili drugih prevara prilikom podizanja kredita, te da ne treba odustajati od kategorije jemstva.

Džombić je rekao u toku rasprave u Narodnoj skupštini RS o izvještajima o stanju u bankarskom sistemu da, ukoliko je bilo falsifikovanja dokumenata ili drugih prevara prilikom podizanja kredita, to mora biti sankcionisano i procesuirano.

“Molim vas da zbog takvih pojedinačnih slučajeva ne odustajemo od kategorije jemstva jer će to dovesti do određenih problema. Ako bi sada oslobodili jemce njihovih obaveza, desilo bi se da bi banke imale dodatne rezervacije na svoj portfelj, da bi taj portfelj pao, da bi te banke ušle u gubitke i da bi prestale davati kredite onim klijentima koji to zaslužuju”, rekao je Džombić.

On je naglasio da je ključno pitanje ko je prevario žirante – onaj ko je digao kredit ili banka?

Perica Bundalo iz PDP-a predložio je da parlament RS usvoji zaključak kojim se zadužuje Vlada RS da pokrene izmjene Zakona o izvršnom postupku i Zakona o obligacionim odnosima u dijelu supstidijarnog jemstva.

Bundalo je rekao da izmjene Zakona o izvršnom postupku treba da se odnose na to da se od dužnika traži izmirenje obaveza dok ima sredstva i imovinu, a preostali dio potraživanja može pokrenuti prema sudužniku i jemcu.

Poslanik DNS-a Spomenka Stevanović pitala kako je moguće da se, uprkos postojanju centralne evidencije komitenata, licima koja su već prezadužena odobravaju novi krediti i šta Agencija za bankarstvo RS namjerava uraditi da zaštiti prevarene žirante uz učešće službenika banaka i mikrokreditnih organizacija.

Šef poslaničkog kluba PDP-a Branislav Borenović smatra da Agencija za bankarstvo RS nije adekvatno reagovala u slučajevima kada su banke za kredite koji su u toku nezakonite mijenjale kamatne stope.

Poslanik SDS-a Tomica Stojanović rekao je da se izmjenama zakonske regulative što prije mora stati u kraj prevarama i malverzacijama prilikom dizanja kredita.

U ime Kluba poslanika SDS-a on je predložio nekoliko zaključaka u kojim se traži da Agencija za bankarstvo analizira naplate potraživanja od žiranata, da Vlada napravi izmjene zakonske regulative, a potom o tome dostave izvještaj Narodnoj skupštini RS.

Poslanik SDP BiH Mehmed Kopić rekao je da bi poslanici trebali biti složni kada je u pitanju donošenje propisa kojima bi se stalo u kraj prevarama prilikom dizanja kredita i podržati zaključke u kojima se to traži.

Poslanik SNSD-a Perica Rajčević rekao je da ne treba miješati tržište i socijalnu politiku jer još niko u toj kombinaciji nije postigao uspjeh, ta naglasio da je i bogata Amerika spašavala banke, a ne dužnike.

“Ako se vaši žiranti, prijatelji, kumovi, rođaci oslobode obaveze vraćanja kredita ako vi ne vraćate, zašto bi vi vraćali isti. To bi u praksi značilo i da u roku od deset dana ne bi imali banaka ni finansijskog sektora”, rekao je Rajčević.

On je naglasio da pitanje žiranata treba rješavati pažljivo, vodeći računa da je određen broj žiranata svojom voljom po važećim zakonskim propisima pristao da vraća dug umjesto nekog drugog u slučaju da taj isti ne vraća kredit.

Direktorka Agencije za bankarstvo RS Slavica Injac rekla je da je bankarski sektor u RS u prošloj godini bio stabilan, likvidan i sposoban da sve obaveze izvrši u roku dospijeća.

Devet banaka iz RS prošle godine ostvarilo je ukupnu neto dobit od 21,7 miliona KM, jedna banka imala je gubitak od 4,3 miliona KM, a još jedna banka je iskazala je gubitak nakon plaćanja poreza od 0,3 miliona KM, rekla je Injac, govoreći o Izvještaju o stanju u bankarskom sistemu RS u prošloj godini koji je danas usvojila Narodna skupština RS.

Prema njenim riječima, prošlu godinu obilježilo je podizanje kamatnih stopa, zbog čega je Agencija obavezala banke da objasne u ugovoru uslove kada i kako mogu da povećavaju kamatne stope.

Agencija za bankarstvo pokrenula je aktivnosti na formiranju baze podataka žiranata na osnovu čega je saznala da oko 2 500 žiranata žiranata vraćalo kredite u mikrokreditnim organizacijama, a u bankama oko 1 500.

“Mi ćemo nastaviti da dopunjavamo našu regulativu da dužnici ne bi ostali nekažnjeni za svoje dugove”, rekla je Injac.

Ona je naglasila da je ukupna aktiva banaka iznosila 5,38 milijardi KM, ali da je ukupan iznos kredita bio veći za jedan odsto, s tim da su krediti stanovništva bili manji za jedan odsto.

“Do kraja 2009. godine zabilježen je rast depozita od 17 odsto, a trend rasta depozita stanovništva je nastavljen i u ovoj godini što pokazuje visok nivo povjerenja u bankarski sektor”, rekla je Injac.

Ukupni plasmani kredita stanovništvu i banaka i mikrokreditnih organizacija iznosio je u prošloj godini 2,3 milijarde KM ili 1.664 KM po stanovniku RS, što je pad u odnosu na pretprošlu godinu kada je prosječna zaduženost bila 1.801 KM.

Osim Izvještaja o stanju u bankarskom sistemu RS za prošlu godinu, Narodna skupština RS usvojila je danas i Izvještaj o poslovanju i rezultatima rada, sa Finansijskim izvještajem Agencije za bankarstvo RS za 2009. godinu.

Poslanicu u usvojili i četiri zaključka koje su predložili poslanici SNSD-a u kojima se od Agencija za bankarstvo traži da unaprijedi podzakonsku regulativu u oblasti zaštite prava korisnika finansijskih usluga jasnim propisivanjem obaveza bankama, mikrokreditnim organizacijama, davaocima lizinga i štednokreditnim organizacijama da korisnike finansijskih usluga istinito, blagovremeno obavijeste o njihovim pravima i obavezama.

U zaključcima se od Agencije traži i da kontroliše zakonitost postupanja finansijskih organizacija po pitanju promjene kamatnih stopa po ugovorenim kreditima i naloži otklanjanje uočenih nepravilnosti, a Agencija i Vlada RS se zadužuju da analiziraju propise kojima se uređuje poslovanje banaka i prinudna naplata potraživanja radi predlaganja rješenja za zaštitu prava korisnika finansijskih usluga i zaštite povjerilaca, a sa ciljem zadržavanja stabilnosti finansijskog sektora.

U četvrtom zaključku se Agencija zadužuje da podzakonskom regulativom utvrdi obavezu bankama da koriste uvjerenje Poreske uprave o plaćenim porezima i doprinosima za lična primanja fizičkih lica kao javnu ispravu i potvrdu finansijskih primanja korisnika finansijskih usluga.