BEOGRAD – Evropska banka za obnovu i razvoj (EBRD) odobriće tri puta veća sredstva za pomoć kompanijama u Evropskoj uniji, sa milijardu koliko je bilo najavljeno prije tačno mesec dana, na tri milijarde evra, najavila je za Tanjug direktorka Evropske banke za obnovu i razvoj za Zapadni Balkan Žužana Hargitai.
Od ukupnog iznosa od tri milijarde evra, Zapadnom Balkanu namijenjeno je zajedno sa kapitalnim ulaganjima od 1,3 do 1,5 milijardi, a Srbiji između 700 i 750 miliona evra.
Od iznosa namijenjenog Srbiji, oko 40 odsto novca će biti usmjereno kao podrška preduzećima zbog situacije sa pandemijom.
Za domaća preduzeća opredijeljeno je oko 400 miliona evra a za kredite mogu da apliciraju pored mikro, malih i srednjih firmi i velike kompanije, kao i državna preduzeća kojima se za sada na raspolaganje stavlja oko 150 miliona evra.
Evropska banka za obnovu i razvoj (EBRD) saopštila je 13. marta da namjerava da u cilju prevazilaženja poteškoća zbog pandemije virusa korona kroz “Paket solidarnosti” izdvoji milijardu evra za pomoć kompanijama koje posluju u operativnim regionima EBRD.
“Prije mjesec dana smo odobrili takozvani ”Paket solidarnosti”. To je bio početak. Sada ćemo ići na naš Upravni odbor da to tri puta povećamo”, kaže Hargitai.
Kroz ubrzane procedure, odobravaće se krediti za obrtna sredstva za mala i srednja prejuzeća ali isto tako i za velike firme, za finansiranje trgovine, odnosno izvoza i uvoza…
Prema posljednjim podacima, nijedan veliki klijent EBRD-a nije tražio “servisiranje” duga prema komercijalnim banakama jer za sada, kaže Hargitai, mogu da izdrže ovaj period.
Obzirom da u mnogim državama, građani imaju otežan pristup šalterima, iako imaju novac da tekuće račune izmire, nivo uplata na račune javnih preduzeća se umanjio.
Zato, iako to nije praksa EBRD-a, Hargitai navodi da se ta banka odlučila da omogući i državnim preduzećima da dođu do novca ukoliko ima zatreba.
Iznos koji će EBRD odobriti nešto je veći nego prošlogodišnji ali će barem jedna trećina ići kao odgovor na krizu nastalu usljed pandemije.
Na pitanje Tanjuga, kakve su nove prognoze po pitanju funkcionisanja privrede u Evropi i na Zapadnom Balkanu, Hargitai kaže da će 13. maja EBRD objaviti analizu za region i zemlje u kojima ta banka posluje.
Sve države svijeta bore se sa krizom i to je, kako je navela, prirodna uloga svake države da “uzme kormilo i da pokušava da se bori sa ovom krizom, da ublaži uticaj Covid 19 na ekonomiju”.
Cilj je održati poslovanje i radna mjesta, a Hargitai primjećuje da kada je reč o daljim prognozama, “svi gledaju u kristalne kugle”, te egzaktan i tačan odgovor kakva će biti situacija sa pojedinačnim ekonomijama nakon krize, nije moguće trenutno dati.
U državama Evropske unije i na Zapadnom Balkanu prognoze EBRD-a su bile pad BDP-a od minus 3 do minus 5 ali to sve zavisi, napominje, kako će biti sprovedene ekonomske mere koje je preduzela EU za vlastite zemlje, a Srbija za svoju privredu i građane.
“Ako sam bila pesimista pre dvije sedmice i pričali smo o minus 5 posto BDP rasta, sad je moguće da pričamo o minus 3, zato što će se od ovog ponedeljka primjenjivati sve mjere koje je vlada usvojila”, navodi Hargitai. (Tanjug)
