BRISEL – Bruto društveni proizvod (BDP) Srbije će ove godine porasti za 1,1 odsto, a sledeće godine za 1,9 odsto, prema najnovijoj prolećnoj prognozi Evropske komisije (EK).

"Uprkos novom paketu mera fiskalne konsolidacije u 2014, ukupni rashodi i budžetski deficit Srbije će ostati na izuzetno visokom nivou zbog većih plaćanja na ime kamata, investicionih troškova, novih subvencija i socijalnih troškova. Niža od planirane inflacije će se takođe negativno odraziti na prihode vlade i doprineti narastanju fiskalnog pritiska", navodi se u objavljenom izveštaju EK.

Prema procenama izvršnog organa Evropske unije, fiskalna situacija u Srbiji će verovatno i u 2015. ostati sumorna, jer viša plaćanja po osnovu kamata i veliki udeo nemandatornih rashoda ograničavaju fleksibilnost potrošnje.

Lična potrošnja bi, prema predviđanjima Komisije, mogla da padne za 1,1 odsto ove godine, a sledeće za 0,5 odsto.

Stopa nezaposlenosti, koja je prošle godine u Srbiji iznosila 22,1 odsto radno aktivnog stanovništva, trebalo bi da ove godine poraste na 22,6 odsto, a sledeće godine da padne na 22,5 odsto.

Rast BDP-a Srbije od 2,5 odsto iz 2013. godine je bio iznad očekivanja, a takvim rezultatima je najviše doprineo skok izvoza koji je na godišnjem nivou porastao za 16,6 odsto, navodi se u izveštaju.

"Uprkos pozitivnim podacima iz četvrtog kvartala, rast javne i lične potrošnje je bio negativan, uz pad od 1,7 odsto, odnosno 1,5 odsto u čitavoj 2013. godini. Posle nekoliko meseci rasta, realne zarade su u prva dva meseca 2014. godine pale i verovatno će ostati prigušene tokom predstojećeg perioda", procenjuje EK.

Prema zaključcima Komisije, izuzetno visoka stopa nezaposlenosti u Srbiji će ograničiti zarade, dok će stalan pad populacije i usporen rast kredita verovatno ugroziti ličnu potrošnju.

"Vrlo visoka nezaposlenost održava nisku cenu rada, kao i očekivana otpuštanja tokom restruktuiranja državnih kompanija", piše u izveštaju.

Poljoprivreda je u prvom kvartalu ove godine zabeležila rast od 20 odsto u odnosu na isti period prošle godine, ali je građevinarstvo palo za četvrtinu, što se objašnjava padom investicija i nepovoljnim bankarskim kreditima.

Analitičari Komisije su procenili da će inflacija ostati niska, jer slaba tražnja, relativno stabilan kurs dinara i stabilne cene hrane ublažavaju inflatorne pritiske.

U izveštaju se predviđa da će bez dodatnih mera za konsolidaciju, budžetski deficit ove godine iznositi oko šest procenata BDP-a, dok će državni dug verovatno premašiti 70 odsto BDP-a.

EK predviđa pad hrvatskog BDP od 0,6 odsto u 2014.

Evropska komisija u svojoj proljećnoj prognozi predviđa pad hrvatskog bruto domaćeg proizvoda (BDP) u ovoj godini od 0,6 odsto, dok je krajem februara prognozirala blagi rast od 0,5 odsto, a skromni oporavak sada predviđa tek za sljedeću godinu, kada očekuje rast od 0,7 odsto BDP.

„Očekuje se nastavak kontrakcije hrvatske privrede u 2014. godini, ali će se ona postepeno smanjivati prije nego što investicije finansirane od Evropske unije ne pokrenu skromni rast u 2015. godini“, navodi Komisija u svom dokumentu, prenosi regionalni portal Seebiz.

Prošle godine hrvatski BDP pao je jedan odsto, dok je u zimskoj prognozi EK pad bio procijenjen na 0,7 odsto.

Komisija procjenjuje da pad BDP proizlazi iz očekivane slabe domaće potražnje, koja će prevladati nad pozitivnim podsticajem od izvoza.

Lična potrošna bi, prema predviđanjima Komisije, mogla da padne 1,3 odsto ove godine.

Budžetski deficit je prošle godine dostigao 4,9 odsto BDP, dok je u 2012. bio 5,0 odsto. Ove godine deficit bi trebalo da padne na 3,8 odsto BDP, a sljedeće na 3,1 odsto.

Javni dug Hrvatske prošle godine porastao je 10 odsto, a do kraja ove godine mogao bi da dostigne 69 odsto BDP, procjenjuje EK.

Stopa nezaposlenosti prošle godine bila je 17,2 odsto radno aktivnog stanovništva, a ove i sljedeće godine trebalo bi da iznosi 18 odsto, predviđa Komisija.

Ekonomija Crne Gore u 2014. raste za 2,9 odsto

Evropska komisija povećala je u proljećnim prognozama procjenu rasta crnogorske ekonomije u ovoj godini na 2,9 odsto, sa 2,7 odsto koliko je predviđala u februaru.

Evropska komisija je u novim ekonomskim prognozama povećala procjenu rasta bruto domaćeg proizvoda /BDP/ Crne Gore i u narednoj godini sa tri odsto na 3,6 odsto.

Iz Evropske komisije su saopštili da bi stopa nezaposlenosti u Crnoj Gori u ovoj godini trebalo da iznosi 19,1 odsto, a u narednoj 18,2 odsto.

Prema projekcijama, deficit budžeta bi ove godine trebalo da iznosi 0,6 odsto BDP-a, a javni dug 58,5 odsto BDP-a.

Za narednu godinu Evropska komisija predviđa suficit budžeta od jedan odsto, dok je javni dug projektovan na 59,4 odsto BDP-a.

Iz EU su u dijelu izvještaja posvećenom Crnoj Gori, procijenili da će oporavak crnogorske ekonomije uglavnom biti generisan, zahvaljujući početku nekoliko velikih investicija koje će u narednim godinama pokrenuti aktivnosti u sektoru građevinarstva, zapošljavanja i uvoza.

Prema podacima Evropske komisije, crnogorski BDP u prošloj godini porastao je 3,5 odsto, najviše zahvaljujući aktivnostima energetskog sektora u posljednjem kvartalu, u mjeri većoj nego što se očekivalo.

Iz Evropske komisije su pohvalili konsolidaciju javnih finansija u prošloj godini i usporavanje rasta javnog duga, zahvaljujući padu budžetskog deficita.

Javni dug je, kako su naveli, i dalje na visokih 58 odsto BDP-a. (Agencije)