BEOGRAD – Izmenjeni Zakon o radu Srbije je u interesu radnika, jer će omogućiti veće zapošljavanje i podizanje konkurentnosti, za razliku od starog zakona i onoga što sindikati pogrešno pokušavaju da predstave, izjavio je ekonomista Ljubomir Madžar.

"Izmena je davno očekivana i potrebna promena, budući da je malo zakonskih akata koji su toliku štetu naneli svetu rada u Srbiji kao dosadašnji Zakon o radu", rekao je Madžar Tanjugu.

Prema njegovim rečima, stari zakon je destimulisao zapošljavanje "zapanjujućim klauzulama i rešenjima" do te mere da su apslolutno sprečavale zapošljavanje.

Na primer, poslodavac je morao da plati otpremninu ne samo za godine koje je u njegovom preduzeću radnik odradio, nego za ceo dotadašnji radni staž, naveo je Madžar.

"Zakonodavac je živeo u nekim davno minulim vremenima i nije se prilagodio promenama koje karakterišu naše vreme, već je uneo nekave zaštitne klauzule za rad, a time je obeshrabrio i onemogućio zapošljavanje i naneo veliku štetu radu", istakao je on.

Madžar smatra da bi radnici u meri u kojoj budu štrajkovali radili protiv samih sebe, a da toga ne bi ni bili svesni.

"Mislim da nije vreme za štrajkovanje, sa tolikom stopom nezaposlenosti koja je veća od 25 odsto, a možda je već i 27 ili 28 odsto. Svet rada nema pregovaračku niti bilo kakvu drugu udarnu moć i štrajkovi ne mogu biti uspešni ako je rad u tako slaboj poziciji", rekao je Madžer dodajući da bi to bila borba za dosadašnja rešenja koja su svet rada u zavila u crno.

On je napomenuo da je malo zakona za koje može da se kažu da su zaista dobri, ali da su predložene izmene Zakona o radu zaista "promena u pravom smeru", pošto će povećati fleksibilnost u radnim odnosima i podstaći poslodavce da više zapošljavaju.

"Poslodavci više neće biti zakovani za određeni broj zaposlenih već će biti u mogućnosti da prilagođavaju broj radnika tržišnim kretanjima i proizvodnim potrebama. To će povećati njihovu konkurentnost, jer onaj koji ne može da prilagođava broj radnika potrebama tržišta taj ne može ni da bude konkurentan", naglasio je profesor Madžar.

On kaže da te promene neće biti nagle niti spektakularne, jer treba da prođe određeno vreme da se ljudi naviknu na nova rešenja i da se uvere da neće opet biti doneto neko naopako rešenje, kakvih je u našem zakonodavstvu bilo mnogo.

"Postepeno će svakako biti pozitivnih tendencija za zapošljavanje, jer nova rešenja jesu u interesu rada", zaključio je Madžar.

Ekonomista Milan Kovačević ocenio je da štrajk sindikata u Srbiji ima smisla kada postoji mogućnost da se njime poboljša položaj radnika, a ne kada se, kao što je sada slučaj, kada se upotrebljava kao mehanizam za nastavak preskupog zaduživanja.

On je za Tanjug ocenio da je problem sa izmenama Zakona o radu nastao zato što se veliki deo predloženih izmena odnosi na javni sektor, koji je, kako je istakao, najlošiji deo ukupnog društvenog tkiva i koji ima previše zaposlenih, koji ne doprinose dovoljno, ali koji pokušavaju da zadrže taj privilegovan položaj.

"Mi i sada trošimo više novca nego što imamo, pa se sve više zadužujemo i polako se probližavamo zidu, kada više neće biti moguće da se zadužujemo, što bi neminovno jednog trenutka dovelo do bankrota", ukazuje Kovačević.

Prema njegovim rečima, mladi, nezaposleni ljudi u Srbiji su sigurno očekivali i više, kako bi mogli da dođu do posla i da ne bi bili prinuđeni da odlaze iz zemlje.

I ovakav zakon se, kako je rekao, nije dovoljno približio konceptu tržišta radne snage, u okviru koga bi zaposleni imali mogućnost da ugovaraju da rade kod poslodavca i gde bi se uz pomoć ugovora izravnali interesi jednih i drugih, rekao je Kovačević.

On je naglasio da se ne može bilo kojim zakonom naterati poslodavac da daje veću platu zaposlenom i naglasio da kakav god da je zakon o radu, privatni poslodavac će dobrom radniku uvek povećati plate, a lošim smanjiti.

Prema Kovačevićevim rečima, izmenama zakona o radu popravlja se situacija i u pogledu pojednostavljivanja procedura da bi se moglo zaposliti što više ljudi i da bi se izašlo na kraj sa onima koji ustvari – ne rade.

Kada je reč o rešenju problema u javnim finansijama, on je ukazao da je to neophodno da bi izbegli bankrot, ali da nije dobro što to radimo uglavnom kroz smanjenje plata i penzija, jer će se tako smanjiti i tražnja, a potom i poreski prihodi i mogucjnost da se oporave domaći proizvođači.

Bolje bi bilo da se rešavaju sistemske stvari, reše pitanja preduzeća u restrukturiranju, popravi sudski sistem, jer se često naprave poslovni ugovori koji se onda ne poštuju, rekao je Kovačević i dodao da bi to bilo jeftinije, efikasnije i održivije i "manje bi bolelo".

Ekonomista Miladin Kovačević smatra da novi Zakon o radu predstavlja dobar kompromis između poslodavaca i zaposlenih, posebno u segmentu proširenog dejstva kolektivnog ugovora, kojim ce ubuduće biti obuhvaćena polovina zaposlenih, umesto dosadašnjih 30 procenata.

On je ocenio da Srbija sa zakašnjenjem ulazi u nužan reformski proces, koji se ne može zaobići.

Zakoni koji su sada u skupštinskoj proceduri, o radu, PIO, privatizaciji, stečaju su, prema njegovom mišljenju, platforma da se krene ozbiljnije u reforme.

Tu će se, kako je naveo, pojaviti tri "fronta" – jedan su restrikcije koje će doći sa rebalansom budžeta i koje su nužne, jer bez toga ne možemo sačuvati javne finansije i održati likvidnost države u ovoj i sledećoj godini.

Drugi front su reformski zakoni i reforme koje će uslediti iza toga i treći je popravljanje pozicije Srbije na međunarodnom finansijkom tržištu, a to pre svega podrazumeva pregovore sa MMF-om.

Kovačević ističe da najavljeni generalni štrajk i ako se održi neće imati posebnog uticaja na ekonomsku aktivnost zemlje, jer se većina industrije nalazi u privatnom sektoru.

Preduzeća u restrukturiranju odavno nemaju značajnog udela u proizvodnji, naveo je Kovačević, a sumnja da će u štrajk stupiti zaposleni u velikim sistemima, kao što je energetika, bilo onaj deo koji je u privatnim rukama, kao što je NIS, bilo državna preduzeća, među kojima su Srbijagas i EPS .

"Ostaju preduzeća u restrukturiranju, možda će jedan broj ljudi izaći na protest, ali to neće imati nekog značajnijeg efekta na industriju i na ekonomski aktivnost", ocenio je Kovačević.

Koordinator Međunarodne organizacije rada (MOR) za Srbiju Jovan Protić, rekao je da predložene promene Zakona o radu ne odstupaju od međunarodnih standarda rada i konvencija MOR-a.

Protić je za "Politiku" rekao da će, kako očekuju u MOR-u, zvanično mišljenje te organizacije na predlog Zakona o radu u Srbiji, biti pozitivno.

"Očekujem da bi već u roku od nekoliko dana naša kancelarija u Ženevi trebalo da uputi odgovor ministru (Aleksandru Vulinu) o nivou usaglašenosti" sa međunarodnim standardima rada i konvencijama MOR-a, rekao je Protić.

"Na osnovu razgovora s kolegama, očekujem da će MOR proceniti da predložene promene zakona ne odstupaju od međunarodnih standarda rada i konvencija MOR-a", rekao je Protić.

Prema njegovim rečima, za neka od predloženih rešenja biće neophodno da se donesu i dodatni zakonski akti, kako bi te promene učinili delotvornim.

"Unutar ispunjenja međunarodnih standarda rada, prepuštamo državama članicama da same urede ovu oblast. Nismo do te mere restriktivni da namećemo rešenja našim članicama, sve dok to ne odudara od međunarodnih standarda rada. Ako se utvrdi da postoji neko odstupanje od standarda, upozorićemo na to", rekao je Protić za "Politiku".

Predsednik Saveza samostalnog sindikata Srbije (SSSS) Ljubisav Orbović izjavio je da će sindikat danas održati protest ispred Skupštine Srbije zbog izmena Zakona o radu, ali nije mogao da precizira – šta sindikat dalje planira:

"Ulazimo u generalni štrajk protestom ispred parlamenta. Kakva će dalja dinamika štrajka biti, da li ćemo ići na štrajkove upozorenja ili potpune obustave rada, da li će se nastaviti protesti, odlučiće organizacioni odbor", rekao je Orbović za Tanjug.

Orbović je rekao da sindikat u poslednjih nekoliko dana nije kontaktirao sa predstavnicima vlasti, ali da sindikati nikada nisu odustali od dogovora.

"Mi smo bili na ivici dogovora o Zakonu o radu", kaže Orbović i navodi da je problem nastao kada su, mimo onoga što je sa premijerom dogovoreno, u zakonske izmene ubačena pitanja minulog rada, otpremnina, smenskog rada…

Orbović je naveo da je namera sindikata da se sada, kada pregovora više nema, obrati relevantnim međunarodnim institucijama koje se bave radnim zakonodavstvom, a najavljene su im, kaže, posete predstavnika Međunarodne organizacije sindikata i jednog od najvećih sindikata u Nemačkoj, kako bi se upoznali sa međunarodnim i iskustvima drugih zemalja. (Agencije)