SARAJEVO – Ekonomski rast u BiH u narednoj godini iznosiće 2,8 odsto, a u 2025. godini 3,4 odsto, navedeno je u redovnom ekonomskom izvještaju Svjetske banke.

U izvještaju se pojašnjava da se nakon usporavanja u ovoj godini, očekuje umjereno ubrzanje ekonomskog rasta na zapadnom Balkanu na tri odsto u 2024, u uslovima daljeg oporavka u EU, glavnom trgovinskom partneru ovog regiona, dok bi niža inflacija trebalo da doprinese rastu raspoloživog dohotka i pruži podršku potrošnji.

Tempo rasta koji će region zabilježiti u narednoj godini biće brži nego u ove godine, ali stopa rasta može biti niža za 0,1 odsto od one koju je Svjetska banka prognozirala u prethodnom, aprilskom izdanju ovog izvještaja, dok je projekcija rasta za 2025. ostala nepromijenjena i iznosi 3,5 odsto.

“Između zemalja ipak postoje razlike u brzini oporavka i povratka na nivoe ostvarivane prije pandemije virusa korona. Rast je u Crnoj Gori i Albaniji u ovoj godini bio snažniji od očekivanog, čemu je između ostalog doprinijela uspješna turistička sezona, a u 2024. se može djelimično usporiti. Prema projekcijama, rast će se u 2024. ubrzati u Srbiji, Sjevernoj Makedoniji i BiH, pod uticajem povećanja potrošnje i investicija”, ističe se u saopštenju Svjetske banke.

Direktor Svjetske banke za zapadni Balkan Sjaoćing Ju rekla je da su, uprkos višestrukim šokovima, zemlje regiona uspjele da zabilježe rast, otvore radna mjesta i smanje stepen siromaštva, što ukazuje na snažne osnovne ekonomske pokazatelje ovog regiona.

“Ohrabruje činjenica da zapadni Balkan nastavlja da ostvaruje napredak u sustizanju razvijenijih ekonomija zapadne Evrope. Međutim, konvergencija se odvija nejednakom brzinom, što zahtijeva ciljane reforme kako bi se oporavak konsolidovao i prerastao u održivi rast”, zaključila je ona.

Uprkos očekivanjima, navedeno je u izvještaju, tržište rada na zapadnom Balkanu nastavilo je da jača u ovoj godini, tako da je prosječna stopa zaposlenosti u ovom regionu dostigla novu istorijski najvišu vrijednost od skoro 48 odsto, a od sredine prošle do sredine ove godine otvoreno je 103.000 radnih mjesta.

Napredak je bio najsnažniji u Albaniji, BiH i Crnoj Gori, ističu iz Svjetske banke i dodaju da je, istovremeno, nedostatak radne snage i dalje među najznačajnijim problemima koje navode privrednici na zapadnom Balkanu.

Uprkos nedavnim pomacima registrovanim u godinama nakon pandemije virusa korona, dodaje se u izvještaju, učešće u radnoj snazi još je nisko, što, uz dubok rodni jaz, otežava dalje smanjenje siromaštva.

“Ovaj region mora ne samo da otkloni prepreke za veće učešće u radnoj snazi, već i da ubrza ekonomsku konvergenciju sa naprednijim ekonomijama Evrope”, zaključuje se u izvještaju Svjetske banke i dodaje da su potrebni i brža zelena tranzicija i veći obim ulaganja u povećanje otpornosti na elementarne nepogode, između ostalog, u poljoprivredi. (Srna)