Ideja četvorodnevne radne nedjelje je jednostavna – zaposleni bi radili četiri dana nedjeljno, bili plaćeni isto, sa istim doprinosima kao inače, a ostala bi im i ista količina posla kao u potodnevnoj radnoj nedjelji. Razgovori o ovoj ideji ponovo su pokrenuti tokom pandemije pošto su radnici i poslodavci počeli da razmišljaju o važnosti fleksibilnosti na radnom mjestu, kao i o beneficijama koje i jedni i drugi mogu imati ukoliko se uvede ovakav sistem rada.

Gdje je sve ona već implemetirana, kako se pokazala i da li bi mogla da postane “mejnstrim”.

Opisujući je kao budućnost produktivnosti zaposlenih i ravnoteže između poslovnog i privatnog života, zagovornici četvorodnevne radne nedjelje sugerišu da se, kada se četvorodnevna radna nedjelja primijeni, povećava zadovoljstvo radnika, kao i njihova produktivnost.

Kompanije bi, kako predviđa ovaj model, sa manje radnih dana u nedjelji organizovale i manje sastanaka, a zaposleni bi radili samostalnije.

Sindikati širom Evrope pozivaju vlade da sprovedu četvorodnevnu radnu nedjelju, pa se postavlja pitanje koje zemlje su do sada prihvatile ovo ideju i kako se ona pokazala?

Belgija: Sami odlučite 

U februaru prošle godine zaposleni u Belgiji dobili su pravo da rade četiri dana nedjeljno umesto uobičajenih pet, bez gubljenja procenta zarade.

Prijedlog zakona je stupio na snagu 21. novembra i omogućio zaposlenima da odluče da li će raditi četiri ili pet dana u nedjelji. Međutim ovo nije značilo da će time imati manji obim posla nego inače, već samo da će svoje radno vrijeme raspoređivati na manje dana.

Belgijski premijer Aleksander de Kru nada se da će ova promjena belgijsko rigidno tržište rada učiniti fleksibilnijim i da će ljudi na ovaj način laše uskladiti porodični život sa karijerom.

On je takođe dodao da bi novi model trebalo da stvori dinamičniju ekonomiju.

“Cilj je da se ljudima i kompanijama da više slobode da uređuju svoje radno vrijeme. Ako uporedite našu zemlju sa drugima, često ćete vidjeti da smo daleko manje dinamični. “, rekao je on. Samo oko 71 od 100 Belgijanaca u starosnoj grupi od 20 do 64 godine ima posao, što je manje od prosjeka evrozone koji je oko 73, i punih 10 procentnih poena manje nego u susjednim zemljama kao što su Holandija i Njemačka, pokazuju podaci Evrostata za treći kvartal 2021. godine.

Savezni koalicioni sporazum sedam stranaka u Belgiji postavio je cilj da dostigne stopu zaposlenosti od 80 odsto do 2030. godine, ovakav rezultat bi služio tome da zakonske penzije budu pristupačne ili da se finansiraju buduća smanjenja poreza.
Međutim, četvorodnevna radna nedjelja nije svima privlačna.

Neki zaposleni sa punim radnim vremenom će zaista imati veoma duge radne dane ako odluče da ‘zgusnu’ svoje sate, dok drugi, na primjer radnici u smjenama, jednostavno neće imati mogućnost ovakve fleksibilnosti.

Proba u Velikoj Britaniji: Izuzetno uspješno

Kompanije u Velikoj Britaniji koje su sprovele šestomesečnu probnu radnu nedjelju od četiri dana sada planiraju da kraću radnu nedjelju učine trajnom, nakon što je eksperiment ocijenjen kao “izuzetno uspešan”.

Desetine kompanija bilo je uključeno u šestomesečni pilot program, koji je pokrenut 6. juna kako bi se proučio uticaj kraćeg radnog vremena na produktivnost preduzeća i dobrobit njihovih radnika, kao i to kakav uticaj ova promena ima na životnu sredinu i rodnu ravnopravnost.

Za program se prijavila 61 britanska kompanija i više od 3.300 zaposlenih, koji vode istraživači sa univerziteta Kembridž, Oksford i Boston, kao i neprofitne grupe “4 Day Week Global”, “4 Day Week UK Campaign” i britanski analitički centar Autonomija.

Velika većina – oko 92 procenta – kompanija koje su učestvovale u istraživanju odlučila je da zadrži politiku četvorodnevne nedelje nakon probnog perioda, opisujući pilot program kao “veliki napredak”.

U probnom periodu, od zaposlenih se očekivalo da “model 100:80:100” – 100 odsto plate za 80 odsto vremena, u zamenu za posvećenost održavanju produktivnosti od najmanje 100 odsto.

Pilot istraživanje u Velikoj Britaniji jedan je od nekoliko širom svijeta koje vodi grupa “4 Day Week Global”, koji se zalaže za kraću radnu nedjelju.

“Slični programi bi trebalo da počnu u SAD i Irskoj, mnogo njih je planirano i za Kanadu, Australiju i Novi Zeland”, rekao je direktor kampanje “4 Day Week UK Campaign” Džo Rajl.

I Škotska i Vels bi u klub  

U Škotskoj, probni program Vlade treba da počne ove godine, dok Vels još razmišlja o tome.

Odluka je bila kulminacija predizbornog obećanja vladajuće Škotske nacionalne partije (SNP).

Radnicima će radno vrijeme biti smanjeno za 20 odsto, ali neće imati gubitak u nadoknadi a SNP će podržati kompanije koje učestvuju sa oko 10 miliona funti (11,8 miliona evra).

Vlada je ukazala na nedavnu anketu koju je sproveo Institut za istraživanje javnih politika (IPPR), koja je pokazala da je 80 odsto ljudi u Škotskoj koji veoma pozitivno odgovorili na inicijativu.

Ispitanici su rekli da će program u velikoj mjeri poboljšati njihovo zdravlje i sreću.

Škotska je istakla Island i njegove snažne rezultate kao veliki razlog zbog koga će isprobati četvorodnevnu radnu nedjelju.

Neka škotska preduzeća su već započela svoje skraćene radne nedjelje, a UPAC grupa sa sjedištem u Glazgovu nedavno je saopštila da će njeni zaposleni uživati u četvorodnevnoj nedjelji sa istom platom nakon uspešno završenog pilot programa.

U Velsu, Komisija za peticije u okviru Seneda (velškog parlamenta) je 24. januara preporučila da velška vlada sprovede pilot šemu.

Član Seneda i predsjednik komiteta Džek Sardžent, rekao je za veb stranicu “Nation.Cimru” da bi Vels trebalo da predvodi put u istraživanju četvorodnevne nedjelje.

“Ovo je smio prijedlog, ali ništa smjeliji od prijedloga onih aktivista koji su se borili za petodnevnu nedjelju, plaćeni odmor i bolovanje koje sada uzimamo zdravo za gotovo”, rekao je Sardžent.

“Kada tražimo četvorodnevnu nedjelju, govorimo o smanjenju radnog vremena u organizaciji, ali ne i o smanjenju plate. Postoje brojna ispitivanja koja sugerišu da se u tom slučaju produktivnost povećava”, kaže on.

Sada je na velškoj vladi da razmotri ovaj prijedlog.

Komesarka za buduće generacije, Sofi Hov, takođe je pozvala Vladu na uvođenje sličnih probnih perioda četvorodnevne radne nedjelje, barem u javnom sektoru.

U Španiji počinje probni period  

Nakon što je mala levičarska partija Mas Pais prošle godine objavila da je Vlada pristala na njihov zahtjev da pokrene skromni pilot program četvorodnevne radne nedelje, Španija je u decembru pokrenula pilot projekat.

Pilot će pomoći malim i srednjim preduzećima da smanje radnu nedjelju za najmanje pola dana, bez smanjenja plata.

Pilot testom se provjerava da li se produktivnost može povećati. Kompanije koje se prijave mogu dobiti pomoć iz vladinog fonda od 10 miliona evra, ali moraju da osmisle načine za povećanje produktivnosti koji kompenzuju prekoračenje troškova plata, saopštilo je Ministarstvo industrije u Španiji.

Ova poboljšanja moraju biti sprovedena u roku od godinu dana, dok kompanija mora da ostane u programu najmanje dve godine.

Za prvu godinu pilot projekta, vlada će djelimično finansirati troškove zarada i pomoći u finansiranju obuke za poboljšanje efikasnosti.

U ovome mogu učestvovati samo radnici sa punim radnim vremenom na neodređeno vrijeme.

Island: Jedan od predvodnika četvorodnevne radne nedjelje  
Između 2015. i 2019. godine Island je sproveo najveći pilot program na svijetu od 35 do 36-časovne radne nedjelje (smanjene sa tradicionalnih 40 sati) bez ikakvog srazmernog smanjenja zarade.

U fazi testiranja učestvovalo je oko 2.500 ljudi.

Kako bi se osigurala kontrola kvaliteta, rezultate su analizirali britanski istraživački centar Autonomija i Islandsko neprofitno udruženje za održivost i demokratiju (ALDA).

Istraživači su pilot istraživanje nazvali uspješnim, kao i islandski sindikati koji su pregovarali o smanjenju radnog vremena.

Studija je takođe dovela do značajne promene na Islandu, sa skoro 90 odsto radno aktivnog stanovništva koje sada ima skraćeno radno vrijeme ili drugačije rješenje.

Istraživači su otkrili da su se stres i zamaranje radnika smanjili i da je došlo do poboljšanja u njihovom balansu života i posla.

Međutim, nije svaka vlada u ostalim državama zabilježila uspjeh sa četvorodnevnom radnom nedjeljom.

Pomiješane reakcije u Švedskoj 
U Švedskoj je četvorodnevna radna nedjelja bez promjena u zaradi testirana 2015. godine, a rezulati su bili pomiješani.  Prijedlog je bio da se isproba šestočasovni radni dan umesto osmočasovnog bez gubitka plate, ali nisu svi bili zadovoljni idejom jer je to značilo da će morati da potroše novac na istraživanje. Čak su i ljevičarske stranke smatrale da bi bilo preskupo da se ovo sprovede u velikim razmjerama.

Ali pozitivni rezultati primećeni su u okviru ortopedskog odjeljenja univerzitetske bolnice, koje je 80 medicinskih sestara i lekara prebacio na šestočasovni radni dan i zaposlio novo osoblje da nadoknadi izgubljeno vrijeme.

Odgovor medicinskog osoblja bio je pozitivan, međutim eksperiment je naišao i na dosta kritika i nije obnovljen.

Ipak, neke kompanije, poput proizvođača automobila Tojota, odlučile su da zadrže skraćeno radno vrijeme svojim zaposlenima.  Automobilska firma je već odlučila ovo uradi za mehaničare pre 10 godina i ostala je pri svojoj odluci.

Finska nije uvela četvorodnevnu radnu nedjelju, uprkos široko rasprostranjenim tvrdnjama da će to uraditi, ranije ove godine, ova sjevernoevropska zemlja nakratko se pojavila na međunarodnim naslovnicama nakon što je navodno dramatično skratila radno vrijeme.

Finska vlada je navodno htjela da uvede četvorodnevnu radnu nedjelju, kao i šestočasovni radni dan. Međutim, ispostavilo se da je riječ o lažnoj vijesti, što je vlada morala da ispravi.  Aktuelna premijerka Sana Marin je na svom Tviteru objavila ovu ideju u avgustu 2019. godine, međutim ona nije uključena u dnevni red vlade.

Njemački startapi eksperimentišu sa kraćom radnom nedjeljom 
Njemačka je dom jedne od najkraćih prosječnih radnih nedjelja u Evropi. Prema podacima Svjetskog ekonomskog foruma (VEF), prosječna radna nedjelja je 34,2 sata.

Ipak, sindikati traže dodatno skraćenje radnog vremena. IG Metall, najveći sindikat u zemlji, zalaže se za kraće radne nedjelje, tvrdeći da bi to pomoglo da se zadrže radna mjesta i izbegnu otpuštanja. Prema istraživanju Forse, 71 odsto zaposlenih u Njemačkoj želi da ima mogućnost da radi samo četiri dana u nedelji.

Nešto više od tri četvrtine ispitanih reklo je da podržava vladu koja istražuje mogućnost potencijalnog uvođenja četvorodnevne sedmice.    Značajna većina (75 odsto) veruje da bi četvorodnevna nedjelja bila poželjna za zaposlene, dok većina (59 odsto) smatra kako bi to trebalo da bude ostvarivo i za poslodavce.

Skoro polovina poslodavaca (46 odsto) izjavila je da isprobavanje četvorodnevne nedjelje na svom radnom mestu smatra “izvodljivim”. Međutim, da li će takva mera biti sprovedena ili će se o njoj razgovarati, tek će se videti. Do sada su to uglavnom manji start-apovi koji eksperimentišu sa kraćom radnom njedeljom.

Velike japanske korporacije ulaze u četvorodnevnu radnu nedjelju
U Japanu veće kompanije ulaze u ovu teritoriju nakon najave japanske vlade 2021. godine o planu za postizanje bolje ravnoteže između posla i privatnog života širom zemlje.

Postoji nekoliko razloga zašto bi to moglo biti dobro za ovu zemlju, u kojoj smrt od prekomernog rada odnosi mnoge živote.

Zaposleni koji rade prekovremeno često se mogu razboljeti ili postati suicidni.

U 2019. godini, tehnološki gigant Majkrosoft eksperimentisao je sa ovim modelom rada nudeći zaposlenima trodnevne vikende čitavog mjeseca.

Ovaj potez je povećao produktivnost za 40 odsto i rezultirao efikasnijim radom.

Eksperimet i na Novom Zelandu 
U međuvremenu, na Novom Zelandu 81 zaposleni trenutno učestvuje u jednogodišnjoj probi četvorodnevne radne njedelje sa punom platom.

“Naš cilj je da merimo učinak na osnovu rezultata, a ne vremena. Verujemo da su stari načini rada zastareli i više ne odgovaraju svrsi”, rekao je generalni direktor Unilevera na Novom Zelandu Nik Bangs.

Ako se eksperiment pokaže uspešnim, navodno će biti proširen i na druge zemlje.

Veliko interesovanje u SAD i Kanadi  
Prema istraživanju koje je sprovela američka kompanija Kualtrics, zapanjujućih 92 odsto američkih radnika želi skraćenu radnu nedjelju, čak i ako to znači da će raditi duže.

Anketirani zaposleni naveli su poboljšanje mentalnog zdravlja i povećanu produktivnost kao koristi koje bi imali od skraćene njedelje.

Tri od četiri zaposlena (74 odsto) kažu kako bi mogli da završe istu količinu posla za četiri dana, ali većina (72 odsto) kaže da bi morala radnim danima da ostaje duže na poslu kako bi sve postigli.

U Kanadi, istraživanje globalne agencije za zapošljavanje Indid, pokazalo je da 41 odsto kanadskih poslodavaca razmatra alternativne hibridne rasporede i nove modele rada nakon pandemije.

Indidova anketa 1.000 poslodavaca kancelarijskih radnika u Kanadi pokazala je da će 51 odsto velikih kompanija sa 500 i više zaposlenih “verovatno primeniti četvorodnevne radne nedelje”.

U poređenju sa tim, 63 odsto organizacija srednje veličine od 100 do 500 zaposlenih kaže kako bi bile spremne da uvedu kraću radnu nedelju.

Utvrđeno je da je većina kanadskih radnika sa punim radnim vremenom (79 odsto) spremno da skrati svoju petodnevnu radnu nedjelju na četiri dana, prema novom izvještaju Maruovog javnog mnjenja.

Sve u svemu, čini se da četvorodnevna radna nedjelja polako ali sigurno dobija na snazi širom svijeta, ali hoće li vlade definitivno usvojiti tu ideju, tek treba vidjeti.   (Euronews)