BRISEL – Vanredni sastanak evrogrupe o grčkoj dužničkoj krizi, kao priprema za samit lidera evrozone, završen je bez postizanja sporazuma, a nova runda pregovora je najavljena za naredne dane, najavili su evropski zvaničnici.

„Sastanak evrogrupe je završen. Institucije procjenjuju prijedloge“, naveo je finski ministar finansija Aleksandar Stub na svom „Tviter nalogu“.

Potpredsjednik Evropske komisije zadužen za evro Valdis Dombrovskis naveo je da će se evrogrupa ponovo sastati ove nedjelje i naglasio da je potreban sporazum u narednim danima, prenio je AFP.

„Ako bude moguće, iskoristićemo nove prijedloge Atine kao osnovu za postizanje sporazuma. Ukoliko sve bude išlo prema planu, mogli bismo da kasnije ove nedjelje postignemo konačni sporazum“, izjavio je na konferenciji za novinare nakon sastanka šef evrogrupe Jerun Dajselblum.

Evropski komesar za ekonomska pitanja Pjer Moskovisi ocijenio je da su novi grčki prijedlozi dobra osnova za rad.

Predsjednik Francuske Fransoa Oland poručio je da novi grčki prijedlog reformi predstavlja dobar osnov za skori sporazum, dok Španija i Portugal traže garancije Grčke da će sprovesti reforme koje budu dogovorene.

„Nadam se da će saradnja između Grčke i kreditora pružiti osnovu za sporazum koji mora biti postignut što je prije moguće. Postoji napredak, iako još nije sve gotovo“, naveo je Oland.

Španija i Portugal su juče upozorile Grčku da mora da pruži „čvrste garancije“ da će sprovesti reforme koje dogovori sa evropskim liderima, nakon što je Atina iznijela novi predlog u cilju sprečavanja bankrota i izlaska iz evrozone.

Portugal, koni je kao Grčka primila međunarodnu finansijsku pomoć 2011. godine, i Španija, koja je primila pomoć za banke 2012. godine, ponovile su oštar stav prema Grčkoj uoči vanrednog samita međunarodnih kreditora sa delegacijom Grčke o rješavanju grčke dužničke krize, od čijeg će ishoda zavisiti sudbina te južnoevropske države.

„Nadamo se da će biti moguće pronaći rješenje prihvatljivo za Grčku i za cijelu evrozonu“, rekao je premijer Španije Marijano Rahoj.

On je dodao da je evrozona već restrukturirala grčki dug i produžila rokove otplate duga.

Portugalijski premijer Pedro Pasos Koeljo rekao je da je važno da ne bude novih produženja rokova bez jasnih garancija iz Atine.

„Grčka mora da poštuje sve propise koji važe i za ostale vlade u EU“, rekao je Koeljo nakon bilateralnog samita u Bajoni, na sjeverozapadu Španije.

Grčka poslala kreditorima novi prijedlog rješenja krize

Grčki kreditori – EU, MMF i Evropska centralna banka, primili su novi prijedlog te zemlje, kako bi izbjegla bankrot, objavio je na Tviteru šef kabineta Evropske komisije Martin Selmajr.

„Novi prijedlog Grčke primili su Juncker, Lagarde, ECB“, napisao je Selmajr i naveo da je to dobra osnova za napredak na današnjem samitu u Briselu, prenio je AFP.

Grčki premijer Aleksis Cipras razgovarao je sa liderima Njemačke, Francuske i Evropske komisije u pokušaju da načini napredak u pregovorima oko rješenja grčke dužničke krize, uoči današnjeg samita zvaničnika evrozone.

Nakon mjeseci pregovora sa međunarodnim kreditorima, Ciprasova ljevičarska vlada je signalizirala da je spremna da načini koncesije kako bi „otključala“ sredstva za pomoć Grčkoj od 7,2 milijardi evra.

Predsjednik Evropske komisije Žan-Klod Junker upozorio je da još nema sporazuma sa Grčkom koji bi omogućio uplatu pomoći toj zemlji da bi izbjegla bankrot.

„Ostvaren je napredak u posljednjih nekoliko dana, ali još nemamo dogovor“, rekao je Junker, koji je u sjedištu EU dočekao grčkog premijera Aleksisa Ciprasa.

Merkel: Još nekoliko dana za donošenje odluka

Lideri evrozone na samitu u Briselu vjerovatno neće moći da donesu formalnu odluku o pružanju pomoći Grčkoj, ali još ima vremena da se ove sedmice postigne sporazum, izjavila je njemački kancelar Angela Merkel.

„U ovoj sedmici ima još mnogo dana kada odluke mogu da se donesu“, rekla je Merkelova u obraćanju novinarima u Magdeburgu.

Ona je napomenula da ćesamit u Briselu biti samo diskusioni forum ako ne bude sporazuma između Grčke i tri institucije – Evropske komisije, Evropske centralne banke i Međunarodnog monetarnog fonda.

Zvaničnik Vlade Grčke izjavio je da je Atina slanjem novog prijedloga o reformama pokazala volju da se postigne sporazum i da je sada na međunarodnim institucijama da učine sljedeći korak.

Grčka je u novom dokumentu predložila postepeno povećanje granice za odlazak u penziju na 67 godina i reformisanje još nekih segmenata penzionog sistema.

Atina je predložila da osnovni porez na dodatu vrijednost bude 23 odsto, osim za energente i hranu – 13 odsto i šest odsto za lijekove i knjige.

Novotni: Grčka u stečaju do kraja juna

Guverner Nacionalne banke Austrije Evald Novotni ocjenjuje da će Grčka tehnički biti u stečaju krajem juna i upozorava na ekonomske i političke posljedice istupanja te zemlje iz evrozone.

„Grčka ima finansijske obaveze koje mora ispuniti do kraja juna, a ako to ne učini biće tehnički u stečaju“, kazao je on u intervjuu bečkom dnevniku „Kurir“.

Novotni je ukazao da građani Grčke treba da strahuju jer je u toj zemlji započeo dramatičan razvoj situacije. Ekonomsko stanje je sve teže, a stanovništvo strijepi od ograničenog toka kapitala i privremenog zatvaranja banaka, zbog čega je uslijedilo masivno povlačenje sredstava iz banaka.

Istupanje iz evrozone, prema njegovim riječima imalo bi masivne posljedice po zemlju.

„Banke i snabdjevanje novcem bi bili pred krahom. Postoji opasnost nekontrolisane ekonomske eskalacije“, upozorio je Novotni dodajući da bi socijalni nemiri bili posljedica.

Kada je riječ o posljedicama po evrozonu, Novotni je istakao da se situacija značajno promijenila, i da danas, za razliku od prije dvije godine, ne postoji akutna opasnost da krah Grčke ima posljedice na druge južne zemlje.

„Kamate za državne obveznice Italije, Španije i Portugala gotovo da nisu povećane, i to zahvaljujući monetarnoj politici Evropske centralne banke. Tržišta smatraju Grčku specijalnim slučajem. Istupanje Grčke iz evrozone bilo bi danas vezano za manje troškove nego prije dvije godine“, uvjeren je Novotni.

Međutim, haos u Grčkoj bi značio sveukupno gledano opasnu situaciju po Evropu.

„To proizilazi iz geopolitičkog položaja Grčke“, ukazao je Novotni.

Austrija bi, u slučaju istupanja Grčke iz evrozone, bila pogođena sa pet do šest milijardi evra, od kojih 1,6 milijardi preko bilateralnih kredita i 3,7 milijardi preko mjera za spasavanje.

„Za EU i Evropsku centralnu banku su ove brojke daleko veće“, ukazuje Novotni podsjećajući da Grčka ima dug u visini od 320 milijardi evra. (Agencije)