BRISEL – Ministri finansija evrozone odbili su da produže program pomoći Grčkoj poslije roka koji ističe 30. juna, pošto je Atina pozvala na referendum o prijedlozima kreditora.

Ministri su odbacili produženje programa pomoći nekoliko časova pošto je grčki premijer Aleksis Cipras saopštio da će 5. jula održati referendum o ponudama kreditora, prenio je AFP.

Grčki ministar finansija Janis Varufakis najavio je da će na hitnom sastanku evrogrupe u Briselu zatražiti odgađanje odluke Atine o ponuđenom paketu spasa na nekoliko nedjelja, kako bi odluka bila usklađena sa rezultatima referenduma.

On je rekao i da je vlada u Atini opredjeljena za sprovođenje u djelo ishoda referenduma o uslovima iz paketa pomoći koje su ponudili međunarodni kreditori, kao i za brzo postizanje sporazuma sa poveriocima koji bi bio u duhu rezultata glasanja na referendumu.

Austrijski ministar finansija Hans Jerg Šeling izjavio je da je izlazak Grčke iz evrozone „sada skoro neizbježan“ i da će to biti moguće ako Atina prvo zatraži da napusti EU, a ostale države prihvate taj zahtjev.

„Posljedice po zemlje evrozone nisu ni izbliza toliko loše kao za Grčku. Jasno je da jedna država ni pod kojim okolnostima ne može da ucjenjuje Evropsku komisiju i evropske zemlje“, rekao je Šeling listu „Prese“.

Predsjednik Evropskog savjeta Donald Tusk izjavio je noćas da Grčka mora da ostane dio evropske monetarne unije i da je u kontaktu sa liderima evropskih vlada da bi spriječio da Atina izađe iz evrozone.

Grčki premijer Aleksis Cipras odlučio je da prepusti narodu odluku o budućnosti zemlje i nakon hitne sjednice kabineta zakazao je referendum za nedjelju, 5. jul.

U obraćanju naciji Cipras je rekao da je plan kreditora „ponižavajući“ i ocijenio da su mjere štednje koje su zatražene „nepodnošljive“.

„Nakon pet mjeseci teških pregovora, naši partneri su, nažalost, iznijeli prijedlog koji je ultimatum grčkoj demokratiji i grčkom narodu. Ultimatum koji je suprotan temeljnim principima i vrijednostima Evrope„, rekao je on.

Cipras se tako odlučio za dramatičan potez zbog kog će cijela Evropa biti na iglama do sljedećeg vikenda, navodi britanski „Gardijan“.

„Pred nas su stavili ultimatum i istorijska odgovornost naše zemlje i našeg naroda je da na taj ultimatum odgovorimo„, rekao je Cipras.

Cipras je rekao da će na tom referendumu biti donesena „istorijska odluka“ i da je obavijestio lidere Francuske i Njemačke, kao i šefa Evropske centralne banke Marija Dragog o svojoj odluci.

„Zatražio sam da produže rok za pomoć na još samo nekoliko dana kako bi mogao da se završi ovaj demokratski proces“, rekao je Cipras.

Grci će tako narednog vikenda sa „da“ ili „ne“ odgovarati na pitanje da li žele da pristanu na povećanja poreza i smanjenje penzija u ukupnoj vrijednosti od osam milijardi evra, što zahtijevaju EU, ECB i MMF, kako bi pustili novu tranšu pomoći grčkoj ekonomiji.

Cipras se naciji obratio samo nekoliko sati nakon što se vratio sa nove ture pregovora u Briselu i nakon što je objavljeno da su Grci odbili posljednje zahtjeve kreditora.

„Poštovaću rezultat, kakav god da bude“, rekao je Cipras.

Nešto ranije, njemački kancelar Angela Merkel apelovala je da grčka strana prihvati prijedlog što prije i ocijenila da je ponuda „izuzetno velikodušna“.

Pojedini ministri u grčkoj vladi su poslije hitne sednice nazvali zahtjeve kreditora „varvarskim“, a ministar za razvoj Panajotis Lafazanis rekao je da će pozvati sve građane da na referendumu glasaju protiv prijedloga Evrope.

„Grci će glasno i jasno reći ‘ne’ na ovom referendumu“, rekao je on.

Grčki parlament podržao je plan o održavanju referenduma o uslovima koje su Atini postavili međunarodni kreditori da bi isplatili novu finansijsku pomoć ovoj zemlji.

Ciprasov poziv na referendum dobio je podršku 179 od 300 poslanika u grčkom parlamentu, prenio je Bi-Bi-Si.

Cipras je u govoru prije glasanja rekao da je prijedlog kreditora „uvredljivi ultimatum“ i da će izjašnjavanje protiv tog plana na referendumu ojačati pregovaračku poziciju Grčke.

„Siguran sam da će grčki narod odgovoriti na istorijske okolnosti i uputiti odlučno `Ne` ultimatumu“, rekao je grčki premijer.

Njegova vlada ranije je odbacila prijedlog kreditora o produženju finansijskog programa za Grčku za pet mjeseci u zamjenu za provođenje reformi.

Bivši grčki konzervativni premijer Antonis Samaras izjavio je da će referendum 5. jula rezultovati izlaskom Grčke iz evrozone.

„Referendum neće biti o sporazumu o kojem se odlučuje, nego o sudbini naše zemlje i njenom ostanaku u zoni evra“, rekao je Samaras na noćašnjoj sjednici parlamenta.

Grčka će bankrotirati ako do kraja ovog mjeseca ne uplati Međunarodnom monetarnom fondu dug od 1,6 milijardi evra.

Postoji bojazan da će zemlja izaći iz evrozone i da bi njena ekonomija mogla da se uruši bez dodatne finansijske pomoći.

U Grčkoj ispražnjena trećina bankomata

Više od trećine bankomata u Grčkoj juče je u jednom trenutku bilo ispražnjeno, pošto građani povlače svoj novac zbog bojazni da će njihova zemlja izaći iz evrozone, rekli su izvori iz bankarskog sektora.

Grci su formirali redove ispred bankomata nakon što je premijer Aleksis Cipras pozvao na održavanje referenduma 5. jula o zahtjevima stranih kreditora. Ovaj poziv noćas je dobio podršku parlamenta.

Oko 35 odsto od 2.000 bankomata širom Grčke juče je u jednom trenutku ostalo bez novca. Punjenje jednog automata traje oko sat do dva, pa su se ispred ovih mašina formirali redovi, rekli su izvori.

Grčke banke koordninišu rad sa centralnom bankom da bi u bankarskoj mreži bilo dovoljno gotovine.

Juče je iz bankarskog sistema povučeno oko 600 miliona evra, rekao je Rojtersu zvaničnik jedne od četiri najveće grčke banke. Drugi bankar procijenio je odliv na više 500 miliona evra.

Bankari kažu da je tokom prošle sedmice iz banaka povlačeno i po milijardu evra na dan, ali juče je novac povučen skoro isključivo sa bankomata, na kojima postoji dnevno ograničenje od 600 do 700 evra po korisniku.

„Potražnja za gotovinom definitivno je veća nego tokom obične subote. To ne znači da su redovi ispred svih bankomata, ali mi pokušavamo da osiguramo da novca bude u svim automatima“, rekao je jedan bankar.

Grčka vlada insistira da će se banke normalno otvoriti i demantovala da će uvesti kontrolu tokova kapitala da bi spriječila kolaps bankarskog sistema. (Agencije)