BRISEL – Predsjednik Evropske komisije Žan-Klod Junker podržava izmjenu misije „trojke“ kreditora u Grčkoj, izjavio je njegov portparol Margaritis Šinas.

Novi grčki premijer Aleksis Cipras želi da okonča postojeći sistem nadzora kog sprovodi „trojka“ kreditora, odnosno Međunarodni monetarni fond, Evropska komisija i Evropska centralna banka, prenosi agencija Frans pres.

Cipras će se u srijedu, 4. februara, sastati sa Junkerom u okviru svoje evropske ture, kojom pokušava da obezbjedi podršku za okončanje budžetske štednje u Grčkoj, restrukturu javnog duga i izmjenu programa dogovorenog sa kreditorima.

Njemački list Handelsblat je objavio, ne otkrivajući izvore, da Junker želi da se okonča program „trojke“ iz 2010, kada je Grčkoj dodijeljen prvi paket finansijske pomoći, i da se pronađe alternativa.

Šinas je izvještaj njemačkog lista prokomentarisao navodeći da može samo da ponovi ono što je šef Komisije već rekao u julu, kada je izabran na tu funkciju.

„Trebalo bi da zamijenimo “trojku“ demokratski legitimnijom i odgovornijom strukturom zasnovanom na evropskim institucijama”, rekao je tada Junker.

Šinas je, međutim, dodao da trenutno nije osmišljena nova struktura. „Neću spekulisati dok ne bude postignut međunarodni dogovor“, dodao je on, napominjući da je za bilo kakvu izmjenu programa za Grčku potreban jednoglasan stav svih 19 članica evrozone.

Uprkos restrukturi iz 2012, grčki javni dug još uvijek premašuje 315 miliajrdi evra, odnosno 175 odsto bruto domaćeg proizvoda, što je rekord u EU.

MMF, EU i ECB su Atini, da bi izbjegla bankrot i izlazak iz evrozone, pozajmili ukupno 240 milijardi evra. Pitanje grčkog duga će po svoj prilici dominirati samitom EU zakazanim za 12. februar, a naći će se i na dnevnom redu sastanka ministara finansija evrozone nedjelju dana nakon toga.

Neslaganje sa Grčkom prijetnja za svjetsku ekonomiju

Neslaganje sa Grčkom predstavlja najveću prijetnju za svjetsku ekonomiju i sve strane moraju odgovorno da rade, izjavio je danas britanski ministar finansija Džordž Ozborn nakon razgovora sa grčkim kolegom Janisom Varufakisom.

„Ove nesuglasice između Grčke i evrozone predstavljaju najveću prijetnju za svjetsku ekonomiju, a to je ujedno i prijetnja za Veliku Britaniju“, izjavio je Ozborn.

On je dodao da je grčkom ministru finansija rekao da sve strane moraju odgovorno da rade, ali i da evrozona mora da usvoji bolji plan za otvaranje radnih mjesta i razvoj ekonomije.

Varufakis, ministar grčke vlade imenovane nakon što je ljevičarska partija Siriza pobijedila na izborima 25. januara, nije dao komentar.

Grčki ministar će u nedjelju, 8. februara, posjetiti Pariz, a dva dana kasnije i Rim, prenosi AFP.

Njemačko "ne" izmjenama uslova za Atinu

Berlin neće prihvatiti jednostrane izmjene finansijskog paketa pomoći Grčkoj, izjavio je njemački ministar finansija Volfgang Šojble.

On je dodao da je spreman da se sastane sa novim grčkim ministrom finansija Janisom Varufakisom.

„Želimo da Grčka nastavi da se kreće uspješnim putem koji je u interesu Grčke i grčkog naroda, ali nećemo prihvatiti jednostrane izmjene programa pomoći“, rekao je Šojble na Rojtersovom Samitu članica evrozone u Berlinu.

Grčki ministar finansija Janis Varufakis, koji ovih dana posjećuje evropske prijestonice kako bi dobio podršku za postizanje novog sporazuma o grčkom dugu, danas je u Londonu, gdje se sastaje sa britanskim kolegom Džordžom Ozbornom, a sutra bi trebalo da otputuje u Rim, navodi Rojters.

Španija odbacila ideju o labavljenju uslova

Španski ministar finansija, Kristobal Montoro, odbacio je bilo kakvu ideju „o izmjeni uslova“ grčkog finansijskog paketa, navodeći da je Španija poštovala slične mjere štednje koje su joj nametnuli međunarodni kreditori.

„Pridruživanje Evropi je dobrovoljno, i mi pripadamo tom klubu pod uslovom da poštujemo pravila kluba, jer je u svačijem interesu da bude tako. Evropa nije Evropska komisija, niti Evropska centralna banka. Mi smo Evropa – odnosno države koje je čine – i mi smo jedini koji uspostavljaju pravila“, izjavio je Montoro na španskoj državnoj televiziji TVE, a prenosi francuska agencija Frans pres.

Montoro je poručio da Grčka mora da poštuje reforme i uslove koje je dogovorila sa međunarodnim kreditorima, i dodao da je u uslovima ekonomskih poteškoća, novim vladama izuzetno lako da se dočepaju vlasti, uz obećanja o povećanju potršnje.

„Svi bismo voljeli da vladamo na taj način. Ali pitanje je odakle će ovaj novac doći? Od Grka? Od ostalih Evropljana? Ko će osigurati taj novac? To je pravo pitanje“, rekao je Montoro.

Zasluge za povratak na staze pozitivnog privrednog rasta poslije šestogodišnje recesije, vladajuća konzervativna vlada u Madridu pripisuje programu štednje. Međutim, uprkos oporavku ekonomske aktivnosti, stopa nezaposlenosti u Španiji ostaje vrtoglavih 23,7 odsto.

Obama: Nemojte vršiti pritisak na Grčku

Američki predsjednik Barack Obama izjavio je, osvrćući se na krizu u Grčkoj, da se ne može nastaviti vršenje pritiska na jednu zemlju koja je u privrednom padu.

„Ne možemo nastaviti da vršimo pritisak na zemlje koje su u depresiji. U jednom trenutku je potrebna strategija rasta da bi se mogli vratiti dugovi“, rekao je Obama u intervjuu za televiziju CNN.

„Kad je privreda u slobodnom padu, potrebna je strategija rasta, a ne samo sve veći pritisak na narod koji sve više pati“, rekao je Obama.

Nova grčka vlada koja je preuzela dužnost početkom prošle nedjelje, zabrinjava međunarodne povjerioce jer želi da ponovo pregovara o dugu Grčke od oko 300 milijardi evra koji je dobila od EU i MMF-a da bi izašla iz krize, a Grčka je za uzvrat prihvatila oštre mjere štednje.

Predsjednik SAD priznao je da su Grčkoj „jako potrebne reforme“ ali da je „jako teško pokrenuti promjene, ako je životni standard ljudi opao za 25 odsto. Dugoročno, politički sistem i društvo to ne mogu da izdrže“, rekao je on.

Grčki BDP je opao za oko 25 odsto između 2009. i početka 2014. I počeo je da raste u drugom i trećem tromjesečju 2014. Poslije višegodišnje recesije. Njemačka kancelarka Angela Merkel odbacila je u subotu svaku pomisao na otpisivanje grčkog duga koji drže u velikoj mjeri Evropljani, a najviše Njemačka (40 milijardi evra) i Francuska (31 milijardu).

Obama je izrazio nadu da će Grčka ostati u zoni evra, ali je rekao da smatra da će to zahtjevati „kompromise svih strana“. Obama je bio zabrinut zbog slabe stope rasta u Evropi i savjetovao je Evropljanima da upotrebe sredstva za podsticanje privrede.

„Fiskalna štednja je potrebna, strukturalne reforme su potrebne u mnogim zemljama, ali ono što smo naučili iz našeg iskustva u SAD je da je privredni rast najbolji način da se smanji deficit i povrati fiskalna stabilnost“, rekao je on.

Atina mora ostati u EU, u suprotnom nestabilnost

Direktor bečkog ekonomskog instituta „Wifo“ Karl Ajginger (Aiginger) upozorava da Grčka mora ostati u EU, jer bi u suportnom prijetila nestabilnost u drugim regionima, posebno na Balkanu.

Ajginer je juče, na predavanju u Klubu ekonomskih novinara u Beču, kazao da je optimista po pitanju kompromisa nove grčke vlade i evropskih partnera, ali ujedno ukazuje da Atina mora ostati u EU, jer bi, na primjer na Balkanu došlo do nestabilnosti i većeg odbijanja prema Uniji. „Evropa ima vitalan interes da Grčka ostane u EU i evrozoni, i to i kao most ka regionu Crnog mora, arapskog prostora i Sjeverne Afrike“, naglaiso je Ajginger.

Ukoliko bi Grčka istupila iz EU, a tako i evrozone, prema njegovom mišljenju, valuta te zemlje pala bi za 50 odsto, a zauzvrat bi dug porastao za isto toliko sa 170 na 250 odsto bruto domaćeg proizvoda.

Aktuelan problem Grčke, prema austrijskom ekspertu, jeste što srednji i prije svega viši sloj ne plaća poreze, te dodao da tu mora biti nešto preduzeto.

Prema njegovim riječima, Evropa i Grčka moraju ići ka kompromisu i izjave premijera Aleksisa Ciprasa već idu u tom pravcu, najavom da će ostati pri kursu štednje.

„Ukoliko bi Grčka “ispala“ ostala bi velika rupa i napredovala bi politička nesigurnost. Tako bi Srbija, na primjer, mogla da zaustavi svoje približavanje EU, a i Bugarska bi mogla početi da razmišlja“, objasnio je on.

Ajginger je kazao da bi mogla „prijetiti“ Evropa bez Balkana, a to bi vodilo ka većim posljedicama.

S tim u vezi, ukazao je na francuski „Fron Nasional“, dodajući da desnica i ljevica kreću zajedno protiv Evrope, što bi izazvalo “veliki požar”. (Agencije)