Igre su počele. Igrači su Alexis Tsipras i Angela Merkel. Levičarski narodni tribun protiv žene bez svojstava. U igri su grčki dug od 320 milijardi evra, nezaposlenost među mladima u Grčkoj od preko 50 odsto te broj samoubistava koji od početka krize nazadrživo raste. Konačno, u igri je i nemačka dogma da su dugovi posledica krivice i da nema milosti, piše njemački nedjeljnik "Der Spiegel".

Međutim, nisu Grci krivi što se budućnost evra, to jest budućnost Evrope pretvorila u igru pokera. Grci su zaista pravili greške, ali su greške Evropljana, a pre svega Nemačke daleko pogubnije.

Kakva je to ideja da se iz krize izlazi štednjom? Paul Krugman je pre nekoliko dana napisao da to nikada u istoriji čovečanstva nije donelo željeni rezultat. Nobelovac Joseph Stiglitz je još jednom ponovio da su grčki dugovi na početku krize iznosili 110, a sada su 170 odsto BDP. Lek koji su gospođa Merkel i evropski doktori štednje prepisali Grcima pokazao se kao otrov.

Angela Merkel je gurnula Grčku u recesiju koja je gora od zloglasne velike depresije u SAD. Mnogi Grci porede Angelu Merkel sa Hitlerom.

Nemačka je u Drugom svetskom ratu želela da pokori Evropu. Poražena je. Posle poraza su joj oprostili polovinu dugova i pomogli u obnovi zemlje. Grci, koji se mogu optuživati za sve, od korupcije do javašluka, ne snose ni delić one krivice koju je Nemačka imala za Drugi svetski rat. Uprkos tome, nametnut im je program razaranja društvenog tkiva koji ne može da izdrži nijedno demokratsko društvo.

Nemci, to jest barem proamerički nastrojena Angela Merkel, treba da shvate da čak i oni sa druge strane Altantika ne odobravaju nemački ekonomski dogmatizam.

Sada gunđamo zato što novu grčku vladu čine levičarski i desničarski populista. Šta smo očekivali od grčkih birača? Da i dalje mirno puštaju da ih Merkel i Schäuble vode u klanicu štednje?

Otpis dugova je neizbežan. Barem za Grčku. Alexis Tsipras se tu pokazao većim realistom od Trojke. Predlog nemačkog Die Linkea da se svim zemljama u krizi otpiše 50 odsto duga tako što bi troškove snosili evropski milioneri i milijarderi kroz vanredni porez na imovinu ipak je čisto fantaziranje.

Sudbine Atine i Berlina su neodvojive. Ishod grčkih izobora imaće velike posledice na budućnost Evrope. To je evropska unutrašnja politika rođena iz krize. I to je dobro, jer želimo dalje integracije.

Loše je što su se Nemci ponovo umešali u izbornu kampanju jedne zemlje, jer ne želimo dominaciju jačih nad slabijima.

Čini se da svest o Evropi ipak nije sazrela dovoljno da imamo jasnu predstavu o koristima i gubicima u ovoj sve čvršće povezanoj zajednici.

Nećemo otpis već zamjenu duga novim obveznicama

Grčka neće tražiti jednokratni otpis duga u visini od 315 milijardi evra, već će zatražiti zamjenu duga za nove obveznice, u sklopu nastojanja da smanji teret dugovanja, izjavio je grčki ministar finansija Janis Varufakis u intervjuu britanskom listu Financial Times.

Varufakis je predložio da postojeći dug bude zamijenjen dvema vrstama novih obveznica, pri čemu bi prve, odnosno dužničke hartije vezane za nominalni privredni rast, zamijenile evropske spasilačke zajmove. Druge, sa neograničenim rokom trajanja, zamijenile bi grčke obveznice koje su u posjedu Evropske centralne banke (ECB), navodi se na sajtu britanskog lista.

Ovaj prijedlog o zamjeni duga bi, prema Varufakisovim riječima, bio način pametnog restrukturisanja duga, čime bi se izbjeglo korišćenje termina „rezanje duga“, koji je naročito neprihvatljiv za Njemačku i druge države kreditore jer u ušima poreskih obveznika zvuči kao direktan gubitak, ocjenjuje Financial Times.

U zamjenu za usvajanje ovog prijedloga, Varufakis je obećao da će se Grčka obavezati na trajni budžetski suficit i da će se obračunati sa bogatim utajivačima poreza.

„Ono šta ću reći našim partnerima je da radimo na kombinaciji primarnog budžetskog suficita i reformske agende. Pomozite da reformišemo našu zemlju i dajte nam za to malo fiskalnog prostora, u suprotnom nastavićemo da se gušimo i postaćemo deformisana, a ne reformisana Grčka“, izjavio je Varufakis za britanski list.

Varufakis je u ponedjeljak posjetio Britaniju, koja nije članica evrozone, ali jeste Međunarodnog monetarnog fonda, u nastojanju da zadobije podršku za obnavljanje pregovora o grčkom dugu. Varufakis se sastao sa britanskim kolegom Džordžom Ozbornom, koji je po okončanju sastanka izjavio da neslaganje između Grčke i evrozone oko grčkog javnog duga prijeti da postane najveći rizik po globalnu ekonomiju.

Alarm u Grčkoj, banke povlače novac

Tri od četiri najveće grčke banke počele su da povlače sredstva iz grčke centralne banke, rekli su za Reuters izvori upoznati sa situacijom.

Kako navodi agencija, taj potez je povučen nakon što su neki od deponenata povukli svoj novac iz banaka zbog političke neizvjesnosti u zemlji.

Grčke banke našle su se u novim problemima nakon što je ljevičarska vlada premijera Aleksisa Ciprasa prošle nedjelje došla na vlast uz obećanja da će prekinuti budžetsku štednju, prenosi Reuters.

Pooštravanje propisa povezanih sa likvidnošću uoči izbora 25. januara podstaklo je Banku Grčke da od Evropske centralne banke (ECB) zatraži odobrenje za hitnu liniju likvidnosti za sve velike banke, Nacionalnu banku Grčke, Pireus, Alfa banku i Eurobanku.

ECB, koja je odobrila hitne mjere za finansiranje na period od dvije nedjelje, izvršiće novu procjenu situacije u srijedu.

Izvori navode da su banke od 21. januara, kada je odobrena kreditna linija, povukle oko dvije milijarde evra iz Banke Grčke, koja je podnijela zahtjev ECB nakon što su Alfa banka i Eurobanka zatražile pomoć iz predostrožnosti, navodeći da brojni klijenti povlače sredstva iz banaka uoči izbora.

Odliv depozita nastavljen je i poslije izbora, iako bankari navode da je usporio.

U okviru šeme hitnog povećanja likvidnosti, nacionalne centralne banke mogu da pozajmljuju sredstva komercijalnim bankama uz dozvolu ECB. Grčke banke su se oslanjale na takvu šemu na vrhuncu dužničke krize 2012, ali su početkom prošle godine otplatile sva pozajmljena sredstva. (Agencije)