BRISEL – Lideri evrozone jednoglasno su usvojili sporazum o trećem paketu finansijske pomoći za Grčku, saopštio je predsjednik Evropskog savjeta Donald Tusk, poslije samita koji je trajao skoro 17 časova.

Tusk je saopštio da je finansijski program već spreman i da obuhvata „ozbiljne reforme i finansijsku podršku“.

On je rekao na konferenciji za novinare da će ministri finansija evrozone početi hitne razgovore o privremenom finansiranju Grčke. Atina mora da otplati preko sedam miilijardi evra duga Evropskoj centralnoj banci u julu i avgustu, prije nego što bude mogla da dobije nova sredstva.

Tusk je izjavio da će ovaj sporazum morati da dobije potvrdu u nekoliko evropskih parlamenata, uključujući skupštinu Grčke.

Predsjednik Evropske komisije Žan-Klod Junker saopštio je da neće biti izlaska Grčke iz evrozone i izrazio uvjerenje da će grčki parlament potvrditi dogovor.

„Rekao sam prije referenduma da će situacija biti gora poslije referenduma i zaista je tako. Ovo je kompromis, nema pobjednika i gubitnika“, rekao je Junker.

Odmah poslije objavljivanja ovih informacija, akcije na evropskim berzama su ojačale.

Predsjednik evrogrupe Jeron Dijselblom rekao je da grčki parlament odmah mora da počne proceduru usvajanja zakona i primjenu mjera dogovorenih u Briselu.

On je izjavio na konferenciji za novinare da će 50 milijardi evra dobijenih od grčke imovine biti prebačeno u novi fond za rekapitalizaciju grčkih banaka. Taj fond biće smješten u Atini, a ne u Luksemburgu, kako je prvobitno bilo planirano.

Zvaničnici EU izjavili su da je grčki premijer Aleksis Cipras prihvatio kompromisni prijedlog za koji se zalagala Njemačka o prodaji grčke imovine radi otplaćivanja dugova. Detalji sporazuma za sada nisu poznati.

Cipras je odustao i od protivljenja ulozi Međunarodnog monetarnog fonda u predviđenom paketu od 86 milijardi evra.

Merkel preporučuje sporazum parlamentu

Njemački kancelar Angela Merkel izjavila je da će preporučiti njemačkom parlamentu da odobri otvaranje pregovora sa Grčkom o trećem paketu finansijske pomoći nakon što grčka skupština usvoji dogovoreni program i inicijalne zakone.

Merkelova nije rekla kada će to učiniti, ali je izjavila da će ove sedmice dostaviti pozitivan izvještaj nadležnoj parlamentarnoj komisiji, prenose agencije.

Ona je dodala da je bolje da se poslanici ne pozivaju da prekidaju godišnje odmore dok ne bude sigurno da je mjere usvojio grčki parlament.

„To će biti dug i težak put“, rekla je Merkelova odgovarajući na pitanje da li vjeruje da će Grčka primijeniti bolni reformski paket.

Ona je priznala da je Njemačka odustala od zahtjeva da Grčka privremeno napusti evrozonu ukoliko ne ispuni uslove za novi paket pomoći.

„Nije nam potreban plan B zato što je usvojen plan A“, rekla je Merkelova poslije maratonskog samita lidera evrozone u Briselu.

Oland: Sporazum spas za Grčku u opštem interesu Evrope

Francuski predsjednik Fransoa Oland izrazio je zadovoljstvo zbog postignutog dogovora o novom spasonosnom paketu pomoći za Grčku, kojim je, smatra on, ispoštovan opšti interes Evrope.

„Sporazum omogućava Grčkoj opstanak u evrozoni što je i bio cilj“, izjavio je Oland na konferenciji za štampu u Briselu, ocijenivši da je „opšti interes Evrope“ ispoštovan.

Ulog je bio ponuditi Grčkoj dugoročno finansiranje kako bi ona mogla da izađe iz krize, ali takođe i finansiranje po hitnom postupku kako bi zemlja imala od čega da živi sada i kako bi dalje mogla da opstane, rekao je Oland.

Primjetivši da su svi do samoga kraja pokazivali želju za kompromisom, Oland je konstatovao da još sve nije završeno. On je napomenuo da predstoji izjašnjavanje nacionalnih parlamenata o dogovorenom, prenio je Rojters.

U Francuskoj će se Narodna skupština izjasniti o dogovoru u srijedu.

Oland je dodao da grčka kriza pokazuje neophodnost osnaživanja evrozone, njene veće integracije kako bi mogla da se odupre izazovima.

Spremni smo na saradnju sa Grčkom i Evropom

Međunarodni monetarni fond (MMF) saopštio je da je spreman da radi sa Atinom i njenim evropskim kreditorima na rješavanju grčke dužničke krize nakon što je postignut sporazum o novom programu finansijske pomoći Grčkoj.

Portparol MMF-a Geri Rajs rekao je novinarima u Vašingtonu da je direktorka MMF-a Kristin Lagard informisala Upravni odbor fonda o ishodu maratonskih pregovora Atine i kreditora, prenosi Rojters.

„MMF je spreman na saradnju sa grčkim vlastima i evropskim partnerima da bismo ostvarili korak naprijed“, rekao je Rajs.

Grčka je, nakon maratonskih pregovora sa kreditorima, uspjela da obezbjedi sporazum o prijeko potrebnom trećem paketu međunarodne finansijske pomoći i da izbjegne izlazak iz evrozone. Novi paket vrijedan je oko 86 milijardi evra i odobren je pod strogim uslovima, koji uključuju paket mjera štednje koji grčki parlament mora da usvoji do srijede.

Lagardova je, po okončanju pregovora u Briselu, izjavila da sporazum Atine i kreditora predstavlja pravi korak ka vraćanju povjerenja u Grčku.

SAD pozdravile dogovor između Grčke i kreditora

Sjedinjene Američke Države pozdravile su dogovor između Grčke i njenih međunarodnih kreditora, a američki ministar finansija Džejkob Lu je ocijenio da taj dogovor dobar za globalnu ekonomiju.

„Sporazum između Grčke i njenih povjerilaca je važan korak napred“, naveo je Lu u saopštenju, a prenosi Rojters.

Taj dogovor je, prema njegovim riječima, „u najboljem interesu Grčke, Evrope i globalne ekonomije“.

Atina osigurala restrukturisanje duga

Grčka je dogovorom sa kreditorima osigurala restrukturisanje duga i srednjoročno finansiranje u paketu za privredni rast u vrijednosti od 35 milijardi evra, što će omogućiti državi da ostane u evrozoni, rekao je grčki premijer Aleksis Cipras.

On je izjavio da bi dogovor mogao da donese nove investicije koje će pomoći zemlji da se izvuče iz recesije i izbjegne kolaps bankarskog sistema.

„Dogovor je težak, ali izbjegli smo izmještanje državne imovine u inostranstvo. Izbjegli smo plan o finansijskom davljenju i kolapsu bankarskog sistema“, rekao je Cipras novinarima poslije noćašnjih razgovora u Briselu.

Evropski zvaničnici ranije su rekli da će fond za rekapitalizaciju banaka od 50 milijardi evra grčke imovine biti smješten u Atini, a ne u Luksemburgu, kako je ranije planirano.

On je naglasio da je grčka strana „u ovoj teškoj bici uspjela da dobije restrukturisanje duga“.

„Gardijan“ prenosi da je Cipras obećao da će primijeniti radikalne reforme da bi se osiguralo da grčka oligarhija da svoj doprinos rješavanju dužničke krize.

Grčki premijer već je krenuo iz Brisela u Atinu, gdje u grčkom parlamentu treba da dobije podršku za sporazum sa kreditorima.

Varufakis: Šojble je gazda evrogrupe

Bivši grčki ministar finansija Janis Varufakis navodi da su mu neki članovi evrogrupe, na čelu sa njemačkim ministrom Volfgangom Šojbleom, jasno poručili da će ga smrviti.

Sa Šojbleom nije bio moguć dogovor, a njemačka strana ponašala se kao da u Grčkoj nisu ni bili izbori.

Šojble je odlučio da se o odredbama prijašnjih programa Grčke iz 2010. i 2012, čiji je „arhitekta“ bio upravo on, ne može raspravljati. On je stalno govorio da su te programe prihvatile bivše grčke vlade i da se ne može dozvoliti da izbori nešto promijene.

„Ja sam mu rekao da to znači kako više uopšte ne bi trebalo održavati izbore u prezaduženim državama, na šta Šojble nije odgovorio. Vjerovatno su mislili da je to dobra ideja, ali bilo bi je teško provesti“, kaže Varufakis.

U intervjuu za „Nju Stejtsmen“, Varufakis navodi da su mu tokom pregovora stalno nudili prijedloge koje nije moguće prihvatiti – one koji se drugoj stani daju kada ne želite dogovor.

„Izađeš s argumentom na kojem si radio, uvjerio se da je logičan, a kao odgovor dobiješ samo blijede izraze lica. Ono što govoriš nema veze s onim što oni govore. Mogao bi isto tako otpjevati švedsku himnu, odgovor bi bio jednak“, opisuje Varufakis pregovore.

U Evrogrupi, koju čine ministri finansija zemalja evrozone, Varufakis nije naišao na razumijevanje. „Vrlo moćne figure gledaju te u oči i kažu ti: ‘U pravu su, ali svejedno ćemo te smrviti'“, navodi bivši grčki ministar.

On tvrdi da su se kao najveći neprijatelji Grčke pokazale države koje bi trebale pokazati najviše razumijevanja, jer su i same u teškoj situaciji – Portugal, Španija, Italija i Irska.

Kao razlog takvog ponašanja Varufakis navodi strah predstavnika tih zemalja od svojih građana.

„Da smo mi Grci uspjeli za sebe da ispregovaramo bolje uslove, to bi njih politički pokopalo. Morali bi da svojim biračima objasne zašto i oni nisu tako pregovarali“ – smatra Varufakis.

On je uvjeren da su pregovori bili farsa, jer evrogrupu, kako kaže, u potpunosti kontroliše njemački ministar finansija.

„Francuski ministar Mišel Sapin jedini je koji se povremeno suprotstavi Šojbleu, ali na vrlo suptilan način, jer se otvorena pobuna protiv Njemačke u evrogrupi ne toleriše“ – navodi Varufakis.

On tvrdi da je uvjeravao kolege iz vlade da će Evropska centralna banka zatvoriti grčke banke kako bi prisilila Ciprasa da „poklekne“. Ponudio je Ciprasu plan za period nakon referenduma, ali on to nije prihvatio.

Varufakisova namjera nakon zatvaranja banaka bila je da izda „zadužne papire“ u evrima, da jednostrano otpiše dio duga na grčkim obveznicama koje posjeduje Evropska centralna banka i da preuzme kontrolu nad grčkom Narodnom bankom i njenim finansijskim rezervama.

„Ništa od toga ne bi značilo da je Grčka izašla iz evrozone, ali bi poslužilo kao upozorenje“ – kaže Varufakis.

Međutim, navodi on, iste večeri nakon referenduma vlada je odlučila da volju naroda i jasno `NE` mjerama štednje ne iskoristi kao podsticaj za energičniji pristup.

„Umjesto toga odlučili su se na ogromne ustupke“ – navodi Varufakis. (Agencije)