BANJALUKA – Pojedinim oblicima trgovačke djelatnosti mogao bi, ipak, biti dozvoljen pristup sredstvima garantnog fonda RS, jedan je od zaključaka jučerašnje javne rasprave o Nacrtu zakona o garantnom fondu, koja je održana u Privrednoj komori RS.

Snježana Rudić, pomoćnik ministra finansija RS, je, komentarišući primjedbe privrednika na predviđeno izuzimanje trgovačke djelatnosti iz predmeta garantovanja, kazala da postoji prostor da se razmisli o uključivanju određenih oblika trgovine.

"Ako neki oblici trgovine proizvođačima služe kao distributivni centri, ne vidim razlog da ne budu podržani od strane garantnog fonda", rekla je ona.

Bogdan Marjanović, predsjednik Asocijacije samostalnih trgovina regije Banjaluka, prethodno je ocijenio apsurdnim da se trgovačkoj djelatnosti generalno uskrate garancije fonda, jer ona, tvrdi, puni 64 odsto budžeta RS i služi kao distributivni kanal proizvodnih preduzeća. U raspravi je predloženo i da garantni fond podrži samo one trgovačke oblike kojim se podstiče domaća proizvodnja i supstitucija uvoza.

Ranko Milić, predsjednik Unije udruženja poslodavaca RS, pozdravio je planirano osnivanje garantnog fonda, navodeći da je to potreba kako bi privrednici izašli iz nelikvidnosti i smanjili posljedice teškog pristupa bankarskim sredstvima. Njegov zahtjev da bude iznađen model uključenja privrednika, a ne samo zvaničnika Vlade RS, u upravljanje tim fondom, nisu prihvatili predstavnici Ministarstva finansija.

Direktor Privredne komore RS Dragica Ristić rekla je da će privrednici insistirati na punoj transparentnosti i dostupnost sredstava garantnog fonda, kao i da njegova provizija, koje će biti kasnije propisana podzakonskim aktima, ne postane dodatno finansijsko opterećenje za korisnike.

Djelatnost fonda, čija je registracija najavljena za april, biće izdavanje garancija po komercijalnim zaduženjima preduzetnika u cilju preuzimanja dijela poslovnih rizika i olakšavanja pristupa kreditnim sredstvima. Fond će izdavati garancije fizičkim i pravnim licima i finansijskim institucijama sa sjedištem u RS i to preduzetniku najviše do tri odsto osnovnog kapitala fonda, a finansijskoj instituciji do 30 odsto.

"Osnovni kapital fonda iznosiće 30 miliona KM, ali će moći garantovati za trostruko veću vrijednost sredstava", istakla je Snježana Rudić.