BANJALUKA – Građevinski sektor u Republici Srpskoj nalazi se u velikoj krizi i poslovi iz ove oblasti u posljednjih godinu dana smanjeni su 70 odsto u odnosu na prošlogodišnji prosjek.

Razlozi ovako teškog stanja, kako ističu direktori različitih građevinskih firmi, jesu podzakonski akti koji ne prate zakonska rješenja, neadekvatna saradnja i koordinacija s lokalnom upravom, brojna fiskalna i nefiskalna opterećenja i nezaštićenost domaće proizvodnje.

Direktor Građevinskog preduzeća "Hidro-kop" d.o.o. Banja Luka, Radislav Babić, kaže da se na neke tendere prijavljuje i po 20 preduzeća, te da se upravo zbog toga teško izboriti za rad.

– Nismo imali težu godinu od ove koja je iza nas. Nemamo posla. Ono što smo radili, to su bili sve poslovi iz prethodne godine. Nemamo ni finansijskih sredstava da bi investirali u neki projekat – navodi Babić.

On kaže da nisu otpuštali radnike, bez obzira na tešku situaciju, ali da ne znaju šta će biti u budućnosti.

– Sada imamo neke poslove, ali ušli smo u zimu, pa je to opterećenje i za radnike, ali i za mašine. Nismo radili kada je za to bilo vrijeme, pa su sada još veći problemi – naveo je Babić.

Mišo Šćepanović, direktor GP "Hercegovinaputevi" iz Trebinja, kaže da posluju isključivo na području Hercegovine i da poslovi idu koliko-toliko u pozitivnom smjeru.

– Loša je situacija u građevinarstvu, ali mi smo u 2011. godini imali ugovorene značajnije poslove, pa smo tako zadovoljni ovom sezonom i rezultatima. U 2011.godini, iako je bila teška, nismo imali otpuštanja radnika – pojasnio je Šćepanović.

Predsjednica Saveza sindikata RS, Ranka Mišić, kaže da je 2011. godinu obilježila visoka stopa nezaposlenosti, koja se već hronično uvukla u privredu, kao i da je u odnosu na 2010. godinu znatno veća, što se značajno odrazilo i na građevinarstvo.

– Tome je kumovala situacija u kojoj je veliki broj preduzeća otišao u stečaj, a prethodno su se godinama borili s likvidnošću. Jedan dio privrednih subjekata nije mogao opstati na tržištu, te su se prosto ugasili, a radnici su otpušteni – ističe Mišićeva, te dodaje da je oko 28.000 radnika u prvih deset mjeseci 2011. godine ostalo bez posla. Prema njenim riječima, privreda se bori s nelikvidnošću, postoji jedan začaran krug, gdje je svako svakome dužan, a potraživanja se ne mogu naplatiti.

– Najlošija situacija je u građevinarstvu, prerađivačkoj industriji, poljoprivredi, a ništa bolje nije ni u tekstilnoj industriji. Nekako sve industrije u Srpskoj bore se da opstanu i suočavaju se sa ozbiljnim problemima – navela je Mišićeva.

Saša Grabovac, izvršni direktor Udruženja ekonomista RS – SWOT, smatra da je građevinarstvo jedna od onih grana koja u uslovima krize prva osjeti veći pad aktivnosti.

– Kada kriza prođe, ova oblast bi trebalo da doživi uzlet. Problemi u građevinarstvu u RS su dosta složeni, te postoji veliko suzdržavanje od bilo kakvih investicija. Zbog krize svi izbjegavaju da troše novac, pa se tako i smanjuje posao – ističe Grabovac.

On kaže da bi domaći neimari bili u znatno boljoj situaciji da postoje međunarodni sporazumi, koji omogućavaju rad firmi u inostranstvu.

– U RS postoje građevinske firme koje bi se mogle pojaviti na inostranim tržištima, međutim problem je što nisu stvoreni preduslovi za njihovo legalno pojavljivanje. Normalno je da kada imate manjak tržišta u svojoj zemlji, tražite mogućnosti za rad u inostranstvu – pojasnio je Grabovac.