Nakon 17-satnog EU summita, dogovor s Grčkom je napokon postignut. Dogovorom su definirani uvjeti pod kojima će Grčka izbjeći scenarij izlaska iz Eurozone. Za Grčku takav dogovor znači u konačnici prihvaćanje lošijih uvjeta od onih koji su odbijeni referendumom. Radi se o vrlo detaljnom nizu uvjeta koje Grčka mora zadovoljiti da bi primila novi program pomoći, a rezultat toga je gubitak povjerenja kreditora u Grčku što je u konačnici značajno povisilo njezin kreditni rizik.
Piše: Marko Bjegović, glavni analitičar u Hrvatskoj narodnoj banci (stavovi autora izneseni u ovom tekstu ne predstavljaju neophodno i stavove institucije u kojoj je zaposlen)
Postoje tri glavna dijela novog dogovora. Prvi se odnosi na iznimno detaljan hodogram reformi koji će Grčka trebati poštivati za ostvarivanje prava na novo kreditiranje, drugi na okvir vezan uz otpis duga, a treći na novi razvojni fond. Grčki parlament treba do srijede izglasati novi paket mjera koji se odnosi na reformu sustava PDV-a i mirovina.
To će značiti potvrdu nacionalnog parlamenta za nastavak pregovora oko programa Europskog mehanizma stabilnosti (ESM). U međuvremenu počeli su razgovori vezano za financiranje obveza koje Grčkoj dolaze na naplatu u srpnju i kolovozu, a dio su bilateralnih kredita.
Ukupan iznos programa je 81 – 86 milijardi eura. Odlučeno je da će MMF ostati kao kreditor i nakon ožujka 2016. kad istječe trenutni kreditni program, a revizija i nadzor će se vršiti direktno u Grčkoj za razliku od prakse u prošlih nekoliko mjeseci. U svakom slučaju, jasno je da je Tsipras bio primoran prihvatiti iznimno rigorozne uvjete nadzora kako bi osigurao novi program pomoći.
Mogućnost otpisa duga ovisit će o tome hoće li prva ocjena ESM programa nakon rujna biti pozitivna za Grčku. S jedne strane, otpis duga je dosad postao neizbježan uzimajući u obzir zahtjeve MMF-a i izdvajanja u europski ESM fond pomoći koji zahtijeva procjenu održivosti primateljevog duga.
S druge strane, eksplicitno spominjanje otpisa duga ublažit će dio političkog pritiska s kojim se Tsipras suočava nakon povratka u Grčku. Valja napomenuti da mogućnosti smanjenja vrijednosti kolaterala u odnosu na tržišne vrijednosti nisu razmatrane, a bruto financijske potrebe (ne kao dosad omjer duga i BDP-a) se sad (ispravno) koriste kao referentna mjera održivosti duga.
Što se tiče uspostavljanja novog razvojnog fonda, na njega bi se moglo prebaciti oko 50 milijardi eura imovine koja bi služila za potenijalnu privatizaciju. Prema planu 12,5 milijardi eura iskoristilo bi se za vraćanje ESM finanijskih sredstava koji će se koristiti za dokapitalizaciju banaka, 25 milijardi eura za otplatu dugova i 12,5 milijardi eura za ostvarivanje gospodarskog rasta.
Uzimajući u obzir iskustvo prošlogodišnjeg privatizacijskog programa, ovakvi ciljevi možda su preoptimistični čime se u stvari više naglašava volja grčke Vlade za privatizacijom, nego stvarni izvor za financiranje i dokapitalizaciju banaka, poticanje rasta i smanjenje duga.
Bankovni sustav u fokusu, očekuju se izbori
Kako je okvir s europske strane sad poprilično jasan, fokus tržišta u sljedećim mjesecima seli se na političku situaciju unutar same Grčke i na stanje bankovnog sustava. S političke strane, izjave grčkog premijera Tsiprasa upućuju da bi mogao zauzeti stav o postizanju teškog dogovora bez obzira na značajne ustupke koje je Grčka morala napraviti.
To je značajno jer Tsipras još uvijek ima značajan utjecaj na stvaranje grčkog javnog mijenja kao i unutar same Syrize. Nakon što je u subotu grčki parlament odobrio prijedlog, barem 32 zastupnika unutar same Vlade izrazlila su neslaganje s prihvaćanjem uvjeta za dogovor što bi u stvari značilo gubitak parlamentarne većine i uspostavljanje manjinske vlade.
To bi značilo i nužnost za mnogim preslagivanjima, a hoće li biti mogućnosti da Tsipras zadrži svoje mjesto, ostaje za vidjeti. Bilo kako bilo, moguće je da takva manjinska vlada ostane na snazi do rujna kad će se potpisati novi ESM program te se tada raspišu novi izbori.
Što se tiče bankovnog sektora, bit će potrebno uvesti nove mjere hitne likvidnosne pomoći (ELA) uključujući i povećanje ELA limita što bi omogućilo normalno podizanje gotovine s bankomata u sljedećim danima. Moguće je da će ECB čekati s takvom odlukom do srijede kad će se formalno nastaviti pregovori o ESM programu.
Šire gledano, povratak normalnom funkcioniranju bankovnog sustava u Grčkoj s manje likvidnosnih ograničenja vjerojatno će ovisiti o hodogramu novog programa za dokapitalizaciju banaka. To će zahtijevati sveobuhvatnu dokapitalizaciju nakon uključivanja direktive za oporavak i sanaciju banaka u grčku legislativu.
Ta direktiva pretpostavlja i mogućnost da se u zamjenu za dokapitalizaciju banaka iskoriste postojeći depoziti građana kao što se to dogodilo Cipru. Ipak, u praksi je malo vjerojatno da postoji značajan iznos grčkih depozita veličine veće od zakonski zaštićenih 100.000 eura što upućuje da bi se takav scenarij mogao izbjeći.
Ipak, dokapitalizacija banaka vjerojatno se neće izvršiti prije kraja ljeta. U međuvremenu ECB će zahtijevati jamstva o solventnosti banaka za održavanje likvidnosti grčkog bankovnog sustava i daljnja povećanja ELA limita. Bilo kako bilo, kapitalne kontrole vjerojatno će ostati na snazi još neko vrijeme.
Dogovor Europe i Grčke značajan je korak prema zadržavanju Grčke u eurozoni. Takav dogovor vjerojatno će rezultirati političkim promjenama unutar same Grčke koje će osigurati parlamentarnu većinu za provođenje programa. Ipak, rizici provođenja programa ostaju visoki, pogotovo u situaciji kad će se grčka ekonomija morati suočiti s novim negativnim pritiscima u obliku dodatnih fiskalnih rezova i programa dokapitalizacije banaka.
Politička scena vjerojatno će se dodatno podijeliti između stranki koje podržavaju i onih koje ne podržavaju članstvo u eurozoni što bi moglo započeti cijepanjem Syrize. Sve u svemu, provedba programa i politička scena u Grčkoj ostat će krajnje visoki rizici u nastavku godine. (Izvor: Banka.hr)
