NJUJORK/ATINA – Čuveni ekonomista Nurijel Rubini, poznatiji kao „doktor Propast“, tvrdi da uopšte nije zabrinut u pogledu grčke krize.

„Nema smisla da dođe do izlaska Grčke iz evrozone, jer bi to izazvalo veliku krizu“, rekao je Rubini u intervjuu za televiziju „Bloomberg“.

Scenario o izlasku Grčke iz evrozone je, prema njegovim riječima, toliko strašan za čitav region da zakonodavci u Atini, ali i širom Evrope nikada neće dozvoliti da se to dogodi.

Rubini tvrdi da bi, u slučaju ostvarivanja takvog scenarija, troškovi zaduživanja zemalja poput Italije i Španije enromno skočili, dok bi Evropljani požurili da povuku novac sa svojih bankovnih računa.

„Čak i Njemačka, koja je najveći oponent Grčkoj u aktuelnim pregovorima o novom paketu finansijske pomoći, priznaje rizik“, izjavio je Rubini.

Iako investitori prodaju grčke obveznice koje su držali u svom posjedu, čini se da su, ipak, bezbrižni u pogledu mogućnosti širenja opasnosti na čitavu evrozonu, jer kupuju hartije od vrijednosti Italije, Španije i Portugala, obarajući prinose na obveznice tih država na rekordno nizak nivo.

Sa druge strane, prinosi na 10-godišnje grčke obveznice rastu, pa su tako juče porasli na 10,7 odsto sa 8,6 odsto koliko su iznosili 24. februara, dok su kamate na trogodišnje obveznice skočile na 19 odsto sa ranijih 12,4 odsto.

Grčki ministar odbrane Panos Kamenos izjavio je da će, ako Grčka bude morala da napusti evrozonu, sljedeće na redu biti Španija i Italija.

„Ako Grčka eksplodira, iduće će biti Španija i Italija, a onda u nekom trenutku i Njemačka. Zato trebamo naći modul unutar evrozone, ali ne taj da Grci moraju nastaviti da plaćaju“, rekao je Kamenos za njemački list „Bild“.

Prema njegovim riječima, Grčkoj ne treba treći program pomoći nego oprost duga kao što je dobila Njemačka 1953. na konferenciji u Londonu.

Odnosi između Njemačke i Grčke su zategnuti zbog oštrog stajališta Berlina o grčkoj dužničkoj krizi.

Grčka je podnijela službeni protest njemačkom ministarstvu spoljnih poslova optužujući ministra finansija Volfganga Šojbla za vrijeđanje grčkog kolege Janisa Varufakisa.

Šojble je demantovao pisanje dijela grčkih medija da je Varufakisa nazvao „glupo naivnim“.

Varufakis je u međuvremenu sugerisao da je nova Vlada u Atini spremna da neka od svojih predizbornih obećanja stavi na čekanje dok pokušava da izgradi povjerenje među kreditorima.

„Naš program je napravljen za četiri godine. I dalje se nadamo i nastavićemo da radimo kako bismo osigurali da naša osnovna obećanja budu ispunjena u tom okviru“, rekao je Varufakis.

On je naglasio da će, ukoliko bi to značilo da u narednih nekoliko mjeseci dok traju pregovori suspendovati ili odgoditi određena obećanja, to i uraditi kako bi izgradili povjerenje sa svojim partnerima.

Varufakis nije precizirao na koja je predizborna obećanja mislio.

Nova grčka Vlada na vlast je došla u januaru uz obećanje da će prekinuti mjere štednje i zamrznuti projekte privatizacije.

Grčkoj nestaje novac krajem mjeseca?!

Grčka vlada strepi da će državna kasa već krajem mjeseca biti prazna, tvrdi njemački dnevnik „Frankfurter Algemajne cajtung“ (FAZ).

List, u nedjeljnom izdanju, ukazuje da je od sredine nedjelje, takozvana Trojka, koja se sada naziva „Briselskom grupom“, ponovo aktivna u Atini.

Stručnjaci iz Brisela u jednom hotelu u Atini analiziraju nacrte zakona, provjeravaju dokumentaciju, jer ne mogu da uđu u grčka ministarstva, pošto bi to predstavljalo gubitak „lica“ Cipraca, koji je zatražio ukidanje „Trojke“.

Eksperti Evropske komisije, Evropske centralne banke, Međunarodnog monetarnog fonda i programa pomoći evrozone, treba da pronađu koliko je još Grčka likvidna.

Cipras i njegovi ljudi, prema pisanju lista, znaju odgovor, a to je da zemlja neće još dugo biti likvidna i da će krajem mjeseca biti ispražnjena državna kasa.

Ovu poruku, prema informacijama FAZ-a, grčki šef delegacije je prenio svojim kolegama iz „Briselske grupe“.

Cipras je, kako podsjeća dnevnik, svoje strepnje iznio u petak i predsjedniku Evropskog parlamenta Martinu Šulcu, sa kojim se sastao u Briselu.

Evropska centralna banka treba da poveća okvire za kratkoročne državne obveznice za dvije do tri milijarde evra, zatražio je Cipras.

„Ciprasu je hitno potreban novac. Za to mora evrogrupu i Evropsku centralnu banku uvjeriti u svoju spremnost na sprovođenje reformi, i to već iduće nedjelje“, potvrdio je Šulc.

FAZ podsjeća da tada Atina mora da vrati dvije tranše kredita Međunarodnom monetarnom fondu u visini od oko milijardu evra.

Pored toga mora, na tržištu kapitala, uzeti 1,6 milijardi evra kako bi zamijenila državne obveznice koje ističu.

Obje stvari, kako ocenjuje list, Atina može uspjeti uz velike teškoće, iako gotovo da nema ulagača koji bi kupovali grčke „papire“.

„Na kraju mjeseca će se vidjeti istina, da li vlada može isplatiti penzije i plate državnih službenika. Najvjerovatnije neće, što bi bila propast za Ciprasa“, konstatuje FAZ.

Pošto je Cipras proteklog petka u Briselu bio začuđujuće opušten, njegovi sagovornici su ga upitali da li razumije ozbiljnost situacije.

Šulc i predsjednik Evropske komisije Žan-Klod Junker apelovali su na Ciprasa da treba da uputi pismo evrogrupi u kojem bi se izjasnio u korist privatizacija, ubiranje poreza i uspostavljanja katastra.

Cipras je, kako tvrdi dnevnik, u suštini prihvatio te preporuke.

Novi rast nezaposlenosti

Nezaposlenost je u Grčkoj u posljednjem prošlogodišnjem kvartalu ponovo porasla, čime je okončan period skromnog pada nezaposlenosti, pokazali su podaci u Atini.

Stopa nezaposlenosti je u tri mjeseca, zaključno sa decembrom, dostigla 26,1 odsto, u vrijeme političke i ekonomske neizvesnosti uoči izbora u Grčkoj, dok je broj ljudi bez posla iznosio 1.245,854, navodi grčki Zavod za statistiku, a prenosi list Katimerini.

Od tog broja 51,5 odsto čine mladi od 15 do 24 godine starosti, a 73 odsto je bez posla godinu dana ili duže u odnosu na 72 odsto iz istog perioda 2013. i 47,7 odsto iz istog kvartala 2010, kada je Grčka primila prvi paket međunarodne finansijske pomoći.

Nezaposlenost je u trećem kvartalu iznosila 25,5 odsto, a u posljednjem tromjesečju 2013. godine 27,8 odsto, dodaje zavod.

Anketa koju je sproveo zavod pokazala je da je osam od 10 nezaposlenih Grka toliko očajno da bi prihvatili bilo kakav posao. (Agencije)