BRISEL – Grčka je sinoć odbacila nacrt teksta Evrogrupe, koja okuplja ministre finansija članica evrozone, obrazloživši da ne može da prihvati produženje zajma.

Zvaničnik grčke vlade rekao je da je nacrt teksta, koji je danas predstavljen u Briselu na sastanku ministara finansija, „nerazuman“ jer predviđa produženje zajma Grčkoj i kao takav neće biti prihvaćen.

Bez preciziranja ko je iznio tekst kao prijedlog na sastanku kome je predsjedavao danski ministar finansija Jeron Dijselblom, neimenovani grčki zvaničnik je rekao da je insistiranje nekih ljudi da Grčka i dalje produžava zajam „nerazumno“ i ne može biti prihvaćeno.

„Svi ti koji se stalno vraćaju na to pitanje samo gube vrijeme. U ovim okolnostima sporazuma ne može biti“, rekao je zvaničnik.

Ministri finansija evrozone spremni su na dalje pregovore sa Grčkom ako i kada Atina bude spremna da produži zajam, rekao je potpredsjednik Evropske komisije Valdis Dombrovskis nakon sastanaka u Briselu.

Dombrovskis je nakon sastanka Evrogrupe rekao da je sada na Atini da donese odluku i zatraži produženje zajma, što je Grčka do sada u više navrata ponovila da neće učiniti.

Na pitanje novinara kada će se Evrogrupa ponovo sastati, on je rekao da to zavisi od odluke grčkih vlasti.

„Jasno je odlučeno da ako i kada dođe do zahtjeva za produženjem zajma, ako se Atina obaveže da će se pridržavati programa, onda će predsjedavajući Evrogrupe najaviti naredni sastanak“, rekao je Dombrovskis.

Austrijski ministar finansija Hans Jerg Šeling rekao je danas da su „svi razočarani“ neuspjehom sastanka Evrogrupe u Briselu.

Zvaninici EU rekli su da nije postignut sporazum o načinu rješavanja finansijskih problema Grčke i nije određen datum novih pregovora.

Ministar finansija Malte Edvard Skikluna rekao je da, ako Grčka ne zatraži produženje zajma, suočiće se sa „katastrofom“.

„To će biti katastrofa. Grčka mora da se prilagodi, da uvidi ozbiljnost situacije i od toga sve zavisi jer vrijeme ističe“, rekao je Skikluna nakon sastanka u Briselu.

Grčki ministar finansija Janis Varufakis izjavio je da njegova vlada ne traži da bude oslobođena obaveze vraćanja duga, niti su joj potrebni novi zajmovi, nego želi nekoliko mjeseci finansijske stabilnosti.

Varufakis je u autorskom članku za „New York Times“ rekao da Grčka ne treba da uzima nove zajmove dok ne bude imala kredibilan plan o postizanju ekonomskog rasta.

„Tražimo nekoliko mjeseci finansijske stabilnosti, što bi nam omogućilo da se upustimo u zadatak provođenja reformi koje šira grčka populacija može da preuzme i prihvati, da bismo obnovili privredni rast i okončali nemogućnost da plaćamo dug“, napisao je grčki ministar.

On je dodao da ne treba da bude novih zajmova dok se ne sastavi plan za ekonomski rast i otplatu duga, pomoć srednjoj klasi da ponovo stane na svoje noge i dok se ne riješi velika humanitarna kriza.

Varufakis je više puta ponovio da želi dogovor sa evrozonom, ali je jasno stavio do znanja da neće ustuknuti od konfrontacije.

„Spremni smo da se sukobimo sa velikim interesima kako bismo ponovo pokrenuli Grčku i zadobili povjerenje svojih partnera. Odlučni smo da nas ne tretiraju kao dužničku koloniju koja mora da pati“, zaključio je grčki ministar finansija.

Španija Grčkoj: Vratite nam pare

Španski zvaničnici su poručili da žele nazad 26 milijardi evra koje su pozajmili Grčkoj za vreme finansijske krize, u trenutku kada nova levičarska vlada u Atini traži obnavljanje pregovora o grčkom dugu.

Španski ministar finansija Luis de Gindos je izjavio da je taj novac pozajmljen Grčkoj u vidu kredita, među kojima su i oni koji su bili deo međunarodnog paketa pomoći Atini od 2010. godine, prenosi agencija Frans pres.

"Jedno od važnih načela Španije je da se dugovi plaćaju. Prirodno je da Španija želi i da će osigurati da zajam bude vraćen", izjavio je De Gindos na konferenciji za novinare.

On je naveo da se tih 26 milijardi evra uračunavaju u javni dug Španije, i da čine oko 2,5 odsto bruto domaćeg proizvoda (BDP), piše španski list "Rason".

"Na primer, to je suma koju potrošimo godišnje na socijalne naknade za nezaposlene u Španiji u kojoj je stopa nezaposlenosti 23 odsto", rekao je De Gindos.

Dodao je i da Španija nije bila u velikoj meri izložena grčkom bankarskom sektoru, za razliku od nekih drugih evropskih zemalja koje su iz tog razloga imale više motiva da učestvuju u programu pomoći za Atinu.

"Ovih 26 milijardi evra za Grčku su sredstva dodeljena iz čiste solidarnosti", zaključio je De Gindos.

Kako ocenjuje francuska agencija, španska konzervativna vlada je sprovela oštre budžetske rezove kako bi spasila zemlju od skorašnje ekonomske krize i takođe je dobila 41 milijardu evra od međunarodnih kreditora za zaštitu finansijskog sektora od kolapsa. (Agencije)